Femmbugal

Iwde to Wikipedia
Femmbugal
Subclass ofceremony Taƴto

Femmbugal, ko wi'etee kadi innde boobo maa dennaboo e fulfulde Fuuta Jaloo, maa kadi locital e fulfulde Fuuta Tooro, lamru e Maasinakoore maa inndeeri e adamawankoore, ko denndaangal kuuɗe e welo-welooji finaa-tawaa ɗi innde boobo jibinaaɗo suɓetee e mum. Si wonii Fulɓe Fuuta Jaloo, ko nii innde boobo laatorta to maɓɓe:

Fottanaaɗun[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder Fuuta-Jaloo, innde boobo ko haaju hittuɗo wonannde baaba e neene boobo, musiɓɓe maɓɓe e wondiigu ngun fow. Kono no foti ka anndintinen wonnde ko boobo gorko addata yaññugol ñimna iwdi e gorol e nder wondiigu ka gori fewjata. No gasa hara ɗun luttaaka e ko waɗi haa Afiriki ɗo’o, no wa’ita wa si ko boobo gorko ɓuri hittude e dii boobo debbo, on tuumaaɗo ko sonnjaa e fitina tun addata. Ko ɗun waɗata si jon galleeɓe go’o si humpitike sonna maɓɓe ko sowiiɗo, ɓe waɗay toraare Allah fii yo boobo saawaaɗo on laato wonde boobo gorko ! Si fii himme heɓugol boobo gorko martinaama, en anndintinay kadi wonnde Afirik ɗo’o, ko hasii kon, ko tama’u heɓugol ɓiɓɓe woni dalil desal. Ko sabu ɗun waɗi si yimɓe jommbindirii, ɓe wondii duuɓi heewuɗi e ɓaawo jiidi, gootel e piiji ɗiɗi no waawi wadde : immaa ɓe seeda, hara ko hasii kon ko gorko on jonniti, immaa gorko on jommba debbo ɗimmo. Ko hasii kon, fii dewle ɗen e jiidi ndin tefataake e labutaani, fii hertingol daliilu ko haɗi jiidi sora hakkunde debbo on e genndo makko on. Ko ɓuri tabitude kon, tentinii non ka fulawaari, ko debbo on feletee. O wi’ee o jiidotaako. On jonnitee musidal makko. Ko hasii kon non, o ƴettoyte nokku go’o tun o jiidoo kisan. Ɗun holli wonnde e nder Fuuta-Jaloo maa e nder Afiriki on, anngal ganndal no laatii wonde sabu helugol dewle ɗuuɗuɗe ka tawaynoo ñawndirgol pikke seeɗa addayno jiidi hakkunde jommbindirɓe.

Jibingol ngol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hiɗen anndi hari ɓaawo ɗo’o, nanndolla cuuɗi jibinirɗi no woodunoo, kono ko e ca’e Gine seeɗaaje. Sabu ɗun wannoo fayda e nder leydi ndin fow, rewɓe sowiiɓe ɓen ko ka cuuɗi mu’un jibinaynoo. Ko yummiraaɓe joomiraaɓe faamu e ganndal, anndaaɓe e yaakoraaɓe aynaynoo ɓen jibinooɓe. Awa no ŋata fiɗiri debbo sowiiɗo on, ɓe waɗa hito e ɓen yummiraaɓe antanɓe jibinki. Ɓe fuɗɗora unugol haako kaccu, ɓe demmbina e ndiyan seeɗa. E ma’anaa, yarugol ɗan ndiyan no okka fiira fii jibingol no yaawiri e no newori. Golle wattiiɗe e ɗun, ko besugol jibinoowo on : on laɓɓinee tuma saa’i on hewti, o tolniree no gasirta non. Ontuma o yeetee ko o waɗa fii no booboo on seenora doy-doy, tentinii si ko wonɗo fuɗɗaade jibingol wondaa. Si neene booboo on hettike e jam, golle go’o ardondirɗe no waylortaa jokkita kisan. Ko adii kon, ko taƴirgol wuddu ndun laɓarki. Ko hikkata ɗon, ko irugol fodde nden. Yummiraaɓe ɓen asa ngayka, ɓe watta ton fodde nden kañumma e fanngadamma: maaro, foññe, kaaba, mbahe, ekw… No sikkaa wonnde ko ɗun waɗata si jibinɗo on heboya ɓiɓɓe buy, hara jiidi taƴondiraali. Maandinen wonnde, no fodde nden wallinirtee ka nder ngayka non, ko yummiraaɓe faltaaɓe fii mu’un ɓen tun anndi. Ado ngayka kan ommbiteede, rewɓe tiggaaɓe ɓe heɓaali ɓiɓɓe addete ɗon. Ɓe jiccoo ka sera ngayka ɓe fonta juuɗe maɓɓe ɗen ɓe toroo Jom-winndere nden yo o okkuɓe jiidi. No wi’aa ko hasii kon, Allaahu sooyintaa tama’u maɓɓe on. Faatiha (simoore udditirde nden) e simoore Qur’aana go’o hara winndanooma e alluwal. Nasi kin lootee. Kenen, ko goɗɗo e ɓeynguure nden, ko hasii kon, debbo, mo moƴƴuki e nunɗal e laaɓal mu’un anndaa toɓɓata booboo on kin nasi e dow wi’ugol: ‘’bismillaahi rahmaanir’rahiimi (e innde Allaahu o’o yurmeteeɗo ko hatti, o’o jom yurmeende timmunde), yo Allaahu waɗe julɗo darantooɗo diina’’. Toɓɓugol booboo ko huunde hittunde. Tuma toɓɓugol ngol gasi, booboo on taaree e concol laaɓungol. Ɓaawo ɗo’o, hari conci booboo alaa. Awa gila ka booboo on waɗaa e conci, o fuɗɗete maɗɗineede enndu kisan. Kala rewɓe hoɗo ngon humpitaaɓe wuppa concoy ko marnoo, koy ɓe haajitortaa, ɓe okka jibanto on, ko o wallitoro. Ko koy jibantoojo on huutorta fii laɓɓingol e nder yontere. E nder on happu ɗon, jibanto on ko yo woofo, hara o yaltaali yaasi ko satti woo ko satti, sakko o ara fottude e yimɓe ɓe yi’ataa jibanto ɓen. Si ɗun aru wadde, booboo on ko karahan hisirta.

Hebilanagol innde booboo nden[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Welo-welo e ɓuttu ɓernde no jokkondiri e jibingol booboo gorko maa suddiiɗo e nder ɓeynguure. Ɗoo yo booboo on okke innde, ko hatonjinaa fii mu’un, ko faggugol jibanto on, fii no o hettira cellal makko ngal. Awa jibanto on yarnee ndiyan ceɓe e ɗaɗi leɗɗe warbaaɗan kañun e kala ko ɓuttinta muusu-reedu. Kenen, jibanto on ñamminee njuuri e ndokko tiga jillindiraaɗun. No fottanaa wonnde ɗun ko lekki moƴƴi. Ñaametee ko jibanto on attettee okkoreede ko hasii kon, ko ndiyan gerto warbidaaɗun e conndi e kala ko hoosata nder reedu: e ma’anaa ko lootirɗun nder reedu ndun, e wi’i yummiraaɓe ɓen. Ƴakkugol bantara maa tiga kecce tuninay ennɗi ɗin ko yaawi, nafa boobo on. No anndaa wonnde e on waqtu ɗon, jibanto ƴakkataa goro, o ñaamataa ñamaku e kala ko jannjinta. Balɗe tati ɓaawo jibineede boobo on, ben makko noddita musidal mu’un ngal (kono ado ɗun, haray ɓeynguure nden fow humpitike wonnde boobo dañaama) fii yo ɓe haldan ko honno ɓe ƴettitirta golle finaa-tawaaje: ɗun ko humpitugol esiraaɓe ɓen fii jibinegol booboo on. Yimɓe tato maa yimɓe nayo imminee ko holloya ɓe, hara hunotooɗo laawol on ko anndaaɗo, maa hara ko ñeeño. Si ɓe hiwrondirii e futuuɓe ɓen, ko on hollitata ɓe boobo jibinaama, o hunoo ɓe haɓɓere goro. O sergitana ɓe ko boobo honɗun dañaa, ko e ñalaande honnde wonata innde boobo nden, ko honto e saa’i hommbo waɗata. Fii saa’i ka innde nden feññintee ɗon, no joopaa wonnde ko ka walluhaa ɓuri moƴƴude. Mawɓe ɓen waɗanaa ɗun e ɗiɗi si ɓe maaki: ‘’boobo innaaɗo e walluhaa ko wallindirteeɗo’’, kabii o laatoyto wonde neɗɗo welɗo huuwondirde, e ma’anaa o laatoyto wonde neɗɗo gaynoowo haaju e nder ngurndan makko. Fii suɓugol innde nde boobo on innetee nden, ko baaba boobo yaakitoraa. Qur’aana no yamiri julɓe ɓen yo ɓe okku geɗalɓe maɓɓe ɓen inɗe moƴƴuɗe, wano inɗe nulaaɓe ɓen, maa innɗe duhiiɓe maa suddiiɓe daraninooɓe dewal diina lislaamu. Kenen, boobo on innitirte maamaajo makko ka gorol maa ka deyol, maa yaayiraawo, maa ben makko mawɗo, maa bappiraawo makko, maa kaawiraawo makko.

Ñannde haaju on[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Awa ñalaande nden hewtii ka boobo wonanooɗo noddireede ‘’kun sanfa’’ (e ma’anaa “alaa innde”) okketee innde no weetiranta mokala. Ko hasii kon, ko inɗe ɗiɗi boobo on okketee, woni gorko woni jiwo. Si hawrii ko gorko, ko hasii kon ko innde Nulaaɗo Muhammadu o okketee, innde go’o kadi takkee ɗon. Ɓeynguure nden mooɓitay laabuddaaji fii haaju on walnde ado mu’un: ɗun ko baalii (ko ɓuri kon ngaari baalii), maa mbeewa. No ara ka nagge waɗee si hawrii boobo on ko tijjanooɗo dumune juutuɗo, hara mawɓe makko ko jogiiɓe jawdi ko ɓe ɓannginira hitte e welo-welo jibinegol boobo on. Ko ɗun wi’etee ‘’ waliima’’ e haala pular. Watten ka laabuddaaji fii miranji tati ñiiri. Miran ɓurɗo njanɗude on, ko on waɗetee ‘’ ñiiri futu’’. Ɗiya miranji ɗiɗi, ko ‘’ñiiri innooɓe’’ e ‘’ñiiri musidal’’. Tawta ɗon cobbal, e goro, e gate, e ɓoggi e korun woocaakun. Hirsugol dammol maa nagge inna boobo, ko ‘’sunna Nulaaɗo Muhammadu yiɗaaɗo’’. E ma’anaa, ko yamiroore yiɗaande huutoreede. Ɓaa ñiiri, cobbal, e goro ko sadaka faandoraaɗo fii moƴƴere boobo on e nder ngurndan makko. Teewu futu ngun ko fawetee ɗun, tummbee e nder gate tati maa jeeɗiɗi, haɓɓiree ɓoggi hawaaɗi: ko ɗun woni hattirde teddungal. Wi’eede saa’i innugol ngol hewtii, haray musidal ngal e sabondiraaɓe yumma e ben boobo fow hewtii. Ben boobo e musiɓɓe makko sortoo,ɓe ŋuna: kala humpitoo innde eɓɓaande nden. Nde winndee e abajada aarabu, e kaydi. Ndin kaydi hewtinee futuuɓe ɓen, ɓe teddinee fii innde nden. Si ɓe yaanii yo inne, ɓeynguure ben boobo on ayyina ko feññina innde nden. Fii humpitugol mbatu julɓe mooɓiiɓe ɓen, ñeeño (gawlo, maa jeliijo, maa labbo) immoo, o ewnoo innde ŋunaande nden. Mawɓe ɓen ɗu’oo, ɓe du’anoo boobo on yo Allaahu wurnu mo, o barkina mo, yo o ɗuuɗu miññiraaɓe. On-tuma duhiiɗo ayyinee ko humpita suddiiɓe ɓen fii innde ŋunaande nden. Ɓen hara no mooɓondiri feere. Ɓawtiɗun, dammol ngol daginee. Daginɗo on ewnoo innde booboo on laaɓi tati. Ontuma ñi’e ɗen, cobbal ngal e gorooje ɗen senndee. Du’aaji jokkintinee boobo on kadi, hara haaju on gasii. Futuuɓe ɓen (kono tigi tigi on ko ɓe ɓe immini ɓen) seenora nafakkaaji, conci e caabune fii jibanto on. Ko hasii kon, ɓe futuuɓe ɓen imminta ɓen haray no ɗuuɗi. Hara banndiraaɓe, miññiraaɓe, jaajiraaɓe, denɗiraaɓe, yaayiraaɓe, njaatigiiɓe jibanto on no tawdaa e siinaa yumma makko. Ɓe jaɓɓee, ɓe jaɓanee, ɓe wernee e suudu haqiiqaaru. Musidal ben boobo on immina ko tolna futuuɓe ɓen. Ɓe yooɓora korun-loonde maa gobule ndiyan wonduɗan e goro sappo. Ɓe wi’a: ‘’ ko saɗi mo’on, ko toolii’’. Ɓe hunoo ɓe nafakka ko ɓe maranaa kon. Awa ko ɗee gorooje sappo ka korun-loonde, maa gobule wi’etee ‘’goro salligii.’’ Ko ɗen woni goro tolnirɗe koɗo tedduɗo. Tuma seeniiɓe fii futu on nafii, ɓe immina ko du’anaoo musidal ben boobo battane nafakkaaji ɗin e teddule ko ɓe waɗanaa fow. Awa ɓe du’itanee kamɓe kadi. Awa tuma imminaaɓe fii futu on waynitii, ɓe waɗanee ‘’fannda futu’’, ɓe ɗowtitee. Nafakkaaji ko ɓe seenodunoo e mu’un fii haaju on sennditee kisan. Ko ɓaawo ɗun wa yimɓe njeeɗiɗo immintee ko seenoo naɓugol ‘’innde boobo’’ nden. Ko naɓetee, ko fecco dammol inniraakol kol, monndaaɗun e gate haɓɓiraaɗe ɓoggi hawaaɗi. Maruɓe feere go’o no woowi wattude e ɗun ngaari baali maa mbeewa. Ko mokobaaɓe tedduɓe ka gorol jibanto on jaɓɓotoo werna ɓen imminaaɓe. Tuma ɓe tolnaa, ɓe hiwrondiraa, seeniiɓe ɓen hunoo laawol, ɓe watta ko ɓe seenori kon e sookeeje gorol neene boobo on. Hawra hiɓe maranaa nafakkaaji, ɓe nafoo. Tuma ɓe gayni nafaade, ɓe du’ondiree fii nafakkaaji ɗin e fii boobo dañaaɗo on, ɓe waynitoo. Ɓe fanndee kaalisi e goro, ɓe ɗowtitee. Tuma ɓe hewtiti ka gorol ben boobo on, ɓe hunitoo laawol no ɓe seenori, no ɓe teddiniraa e no ɓe waynondiriraa. Mo ardinii hakkil e no haaju innde boobo filloraa non, ootigi faamay ko haa honto jaaɓondirgol jawdi mari hitte hakkunde musidal ben boobo e musidal yumma boobo. Kono himme ɓurɗo mawnude on, ko doomangol boobo on du’aaji. Ko lutti fillaaka fii mu’un ko no boobo on femmbirtee. Ɗun ɗon ko golle rewɓe tun. Ko ka alansaraa woowi wadde. Ɗo’o men, ko rewɓe ka gorol e ka deyol boobo on gollidata. Ko ɗun ɗo’o woni finaa-tawaa e ɗen golle: yaayiraawo boobo on adda mo ka dammbugal; o watta mo e sookeeje musiɗɗo yumma makko, hara on jooɗinoke e jullere labbo. O addanee horde waɗornde ndiyan e haako ƴiɓɓehi rimuki, gorooje e laɓarki. Ko ɓen yaayiraaɓe e neeniraaɓe boobo on femmbata mo. Sukundu ndun jonnee yaaye boobo on, on morla ndu ka newe m’un. Tamere sukundu nden jonnitee jibanto on, tuma femmbugol ngol gasi. Tuma neeɓoyi, nden tamere sukundu e wuddu boobo on hawtindirte waɗanee mo talkuru fii kisal, ko o ŋannoo tuma o mawnoyi. Si hawrii boobo on ko iwdi lamɓe, maa ganndiɗuɓe, o taaranee meetelol tuma femmbugol ngol gasi. Si hawrii wonaa o iwɗi lamɓe maa ganndiɗuɓe, o taaranee tun ko rawni. Ko tuma ɗun fow gasi, jibanto on yaltinee non. Yaayiraawo makko jonna mo fannga-damma (maaro, foññe, kaaba, mbahe e ko wa’i wa ɗun), kaalisi (cewɗi) e goro. Jibanto on ko yo fero ɗun ɗon fow ka tannde. Tuma paykoy e gerto gayni hoccude sadaka on, jibanto on yalta taƴita tannde nden, sollintingol wonnde woofagol makko ngol timmii. Tuma suddiɓe ɓen ñaami ñiiri innde boobo ndin, goro on senndaa, jibanto on e boobo on du’anaa, haray haaju on gasii. Yontere ɓawti ɗun, jibanto on naɓoyay boobo mu’un on wuundino ka mawɓe makko ɓen. O wona ton lewru. Maandinen wonnde ɓaawo ɗo’o hari boobo ko duuɓi ɗiɗi maa tati muynaynoo. Hari biiberon anndaaka fii mu’un.