Jump to content

Ōmi Code

Iwde to Wikipedia
Ōmi Code
lü-ling code
Golle imaaɗe668 Taƴto
Followed byAsuka Kiyomihara Code Taƴto
AuthorFujiwara no Kamatari Taƴto
Commissioned byTenji Taƴto
Location of creationŌmi Ōtsu Palace Taƴto

Kod Ōmi (近江令, ōmiryō) ko mooɓondiral kuule laamu mooftaaɗe e hitaande 668 AD, e mooɓondiral gadanal sariyaaji Ritsuryō e nder Japon ɓooyɗo. Ɗeeɗoo sariyaaji ko Fujiwara no Kamatari yuɓɓini ɗum en e yamiroore laamɗo biyeteeɗo Tenji. Ndeeɗoo deftere sariyaaji jooni majjii, woodgol mum luulndiingol ngol ina wallita tan e tuugnorgal juutngal e nder binndanɗe caggal ɗuum (ina heen Tōshi Kaden, daartol Fujiwara). Ko adii fof ina ŋakki e Nihon Shoki.

Kodduwaar oo, ina waɗi defte 22, yaltinaa ko e hitaande sakkitiinde laamu Tenji. Ndeeɗoo kodde sariya nattii woodde, kono ina wiyee nde laaɓtinaama e ko anndiraa ritsu-ryō Asuka Kiyomihara mo hitaande 689 ; e ɗiin ina paami ko adii Taihō ritsu-ryō mo hitaande 701.

Risuriyo Kod Taihō Kod Yōrō Asuka Kiyomihara Kod Teskorɗe Ponsonbi-fane, Ricardo (1959). Suudu laamɗo leydi Japon. h. 52. Varley, H. Pool (1980) [1359]. Varley, H. Pool (winndinoowo). Jinno Shotoki ("Taariiha Laamɓe e Laamiiɓe: Jinno Shotoki mo Kitabatake Chikafusa"). Kitabatake Chikafusa. New York: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Kolombiya. h. 136. ISBN ko 0-231-04940-4.

  1. Ponsonby-Fane, Richard (1959). The Imperial House of Japan. p. 52.
  2. Varley, H. Paul (1980) [1359]. Varley, H. Paul (ed.). Jinnō Shōtōki ("A Chronicle of Gods and Sovereigns: Jinnō Shōtōki of Kitabatake Chikafusa"). Kitabatake Chikafusa. New York: Columbia University Press. p. 136. ISBN 0-231-04940-4.