Jump to content

Ɗemngal Baagi

Iwde to Wikipedia
Ɗemngal Baagi
language, modern language
Subclass ofBantu Taƴto
LesdiKonngo (Ndenndaandi Jamaa Konngo), Konngo (Ndenndaandi Demokaraasiyankeeri Konngo) Taƴto
Indigenous toÉquateur, Likouala Department, Cuvette Department Taƴto
Linguistic typologysubject–verb–object Taƴto
Ethnologue language status6a Vigorous Taƴto

Baangi, walla Bobangi, ko ɗemngal gonngal e ɗemngal Lingala kaaleteengal e nder Afrik hakkundeejo. Ɗemɗe ɗemngal ngal ina kaalee banngeeji ɗiɗi ɗii fof e maayo Ubangi e maayo Konngo.

Huutoraade e nder njulaagu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nde leñol Bobangi ngari jiimde njulaagu jiyaaɓe e dow maayo Konngo toowngo e nder teeminannde 18ɓiire, ɗemngal Bangi huutortenoo ngam wallitde njulaagu hakkunde leƴƴi ceertuɗi e nder diiwaan hee. Annduɗo ɗemngal biyeteeɗo John Whitehead wiyi wonde leƴƴi Moye, Likuba, Bonga, Mpama, Lusakani, e Bangala (peuple) fof ina kuutoroo Bangi ngam jokkondirde e kitaale 1890.[1][2][3] E tolno njulaagu ɓiɗɓe leydi e maayo toowngo, Bobangi en ɓuri heewde e taƴre 500 kiloomeeteer Konngo hakkunde maayo Kwah e ekuwator, ko ɓuri heewde e njulaagu maayo rewata.[4] Leƴƴi goɗɗi e nder ndee ɗoo nokku ina njiyloo e nder dental leƴƴi Bobangi, ina njaɓa ɗemngal Bangi, walla ina ndartinaa.[5] Kono tan, njiimaandi Bobangi e njulaagu nguu, Oropnaaɓe ndartini ɗum e darorɗe teeminannde 19ɓiire nde laamuuji koloñaal en ndartini pelle ɓiɗɓe leydi ndii e njulaagu nguu. E darorɗe teeminannde noogasɓere, Bobangi en ina pamɗi no feewi heddiiɓe e nokku mo ɓe njiylotonoo teeminannde ko adii ɗuum, ɗemngal Bangi nattii yaajde.[4]

  1. Meeuwis, Michael (24 January 2023). "Linguistic gentrification: The Baptist Missionary Society and Bobangi (1882-1940)". Afrikanistik-Aegyptologie-Online. 2023 (5659): 1–26.
  2. Harns, Robert W. (1981). River of Wealth, River of Sorrow: The Central Zaire Basin in the Era of the Slave and Ivory Trade, 1500-1891. New Haven: Yale University Press. pp. 92–93. ISBN 0300026161.
  3. Meeuwis, Michael (2019). "The linguistic features of Bangala before Lingala: The pidginization of Bobangi in the 1880s and 1890s". Afrikanistik-Aegyptologie-Online. 2019 (5012): 1–43.
  4. 1 2 Harms. River of Wealth, River of Sorrow. p. 7.
  5. Harms. River of Wealth, River of Sorrow. pp. 129–130.