Ɗemngal Baagi
| Subclass of | Bantu |
|---|---|
| Lesdi | Konngo (Ndenndaandi Jamaa Konngo), Konngo (Ndenndaandi Demokaraasiyankeeri Konngo) |
| Indigenous to | Équateur, Likouala Department, Cuvette Department |
| Linguistic typology | subject–verb–object |
| Ethnologue language status | 6a Vigorous |
Baangi, walla Bobangi, ko ɗemngal gonngal e ɗemngal Lingala kaaleteengal e nder Afrik hakkundeejo. Ɗemɗe ɗemngal ngal ina kaalee banngeeji ɗiɗi ɗii fof e maayo Ubangi e maayo Konngo.
Huutoraade e nder njulaagu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nde leñol Bobangi ngari jiimde njulaagu jiyaaɓe e dow maayo Konngo toowngo e nder teeminannde 18ɓiire, ɗemngal Bangi huutortenoo ngam wallitde njulaagu hakkunde leƴƴi ceertuɗi e nder diiwaan hee. Annduɗo ɗemngal biyeteeɗo John Whitehead wiyi wonde leƴƴi Moye, Likuba, Bonga, Mpama, Lusakani, e Bangala (peuple) fof ina kuutoroo Bangi ngam jokkondirde e kitaale 1890.[1][2][3] E tolno njulaagu ɓiɗɓe leydi e maayo toowngo, Bobangi en ɓuri heewde e taƴre 500 kiloomeeteer Konngo hakkunde maayo Kwah e ekuwator, ko ɓuri heewde e njulaagu maayo rewata.[4] Leƴƴi goɗɗi e nder ndee ɗoo nokku ina njiyloo e nder dental leƴƴi Bobangi, ina njaɓa ɗemngal Bangi, walla ina ndartinaa.[5] Kono tan, njiimaandi Bobangi e njulaagu nguu, Oropnaaɓe ndartini ɗum e darorɗe teeminannde 19ɓiire nde laamuuji koloñaal en ndartini pelle ɓiɗɓe leydi ndii e njulaagu nguu. E darorɗe teeminannde noogasɓere, Bobangi en ina pamɗi no feewi heddiiɓe e nokku mo ɓe njiylotonoo teeminannde ko adii ɗuum, ɗemngal Bangi nattii yaajde.[4]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Meeuwis, Michael (24 January 2023). "Linguistic gentrification: The Baptist Missionary Society and Bobangi (1882-1940)". Afrikanistik-Aegyptologie-Online. 2023 (5659): 1–26.
- ↑ Harns, Robert W. (1981). River of Wealth, River of Sorrow: The Central Zaire Basin in the Era of the Slave and Ivory Trade, 1500-1891. New Haven: Yale University Press. pp. 92–93. ISBN 0300026161.
- ↑ Meeuwis, Michael (2019). "The linguistic features of Bangala before Lingala: The pidginization of Bobangi in the 1880s and 1890s". Afrikanistik-Aegyptologie-Online. 2019 (5012): 1–43.
- 1 2 Harms. River of Wealth, River of Sorrow. p. 7.
- ↑ Harms. River of Wealth, River of Sorrow. pp. 129–130.