Jump to content

Ɗemngal Edo

Iwde to Wikipedia
Ɗemngal Edo
language, modern language
Subclass ofEdoid Taƴto
YemreBenue–Congo Taƴto
LesdinkeejumẸ̀dó Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
Writing systemLatin script Taƴto
Ethnologue language status4 Educational Taƴto

Edo

Ko ɓuri heewde e haalooɓe ɗemngal Edo ina nguuri e nokkuuji Hoɗɓe e nder diiwaan Edo, leydi Najeriya . Dowla hannde oo: Dowla Edo heɓi innde mum ko e yimɓe haalooɓe Edo e nder diiwaan oo. Haalooɓe Edo seeɗa ina tawee kadi e nder diiwaan Delta e diiwaan Ondo e nder nokkuuji goɗɗi e nder leydi Najeriya.

Alkule ɗee ko jeeɗiɗi, /i e ɛ gooto ɔ o u/, ɗum fof kono /e o/ ina waawi kadi waɗde nofru. [1] [2] Yanti heen, denndaangal alkule ina njuutee e fonetik e nder saraaji alkule walla alkule nofru. [1]

Yeeso Caggal Bawo
oral nasal oral nasal oral nasal
Mabbugo i ĩ u ũ
Koɗdigal-hakkunde e o
Uddit-hakkunde ɛ ɛ̃ ɔ ɔ̃
Mabbiti a ã

Edo ina jogii limre alkule ɗemngal Edoid . Ina jogii tan nofru fonetik gooto, /m/, kono ina jogii alkule 13 ɗemɗe, /r, l, ʋ, j, w/ e 8 stops, jogiiɗi allofonuuji nofru ko wayi no [n, ɲ, ŋʷ], e alofonuuji nofru [ʋ̃, j̃, w̃] ko adii alkule nofru. [1] [3]

Labiyal Labiyodental Alveolar Palatal Velar Labiyo-velar Glottal
Nofru m
Plosif p  b



[pm bm]
t  d



[tn dn]
k  ɡ



[kŋ ɡŋ]
k͡p  ɡ͡b



[k͡pŋ͡m ɡ͡bŋ͡m]
Frikatiif f  v s  z x  ɣ ɦ
Tiriil r
Ko ɓadii ɹ̝̊  ɹ̝
Uddit ɓadiiɗo ʋ



[ ʋ̃ ]
l



[ n ]
j



[ ɲ ] [ j̃ ]
w



[ ŋʷ ] [ w̃ ]

Rhotikuuji tati ɗii cifaa ko no trills daandeeji e daandeeji ɗi ngalaa kam e approximant lax mo Engele. Kono tan, Ladefoge  : 241 tawi tati ɗii fof ko approximants, tawa ko daande–daande alaa ina ummoo (tawa ko frikatiif) e ma a taw e nokku artikulaasiyoŋ ceertuɗo seeɗa so yerondiraama e tataɓo oo kono wonaa trills.

Sifaa, alkule ko koyɗol, ko ɓuri heewde ko CVV, ɗo VV woni alkulal juutngal walla /i, u/ ɓeydu heen alkulal hunduko walla nofru ceertungal.

Ortogaraafi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Alkule Edo ina njogii alkule ceertuɗe wonande alkule /ʋ/ e /l/, mw e n :

GOOTO B D E F G Gb Gh H Mi K Kh Kp L M Mw N O P R Rh Rr S T U V Vb W Y Z
/a/ /b/ /d/ /e/ /ɛ/ /f/ /ɡ/ /⁠ɓˠ⁠/ /ɣ/ /ɦ/ /i/ /k/ /x/ /kp/ /l/ /m/ [ʋ̃] [n] /o/ /ɔ/ /p/ /r/ /ɹ̝̊/ /ɹ̝/ /s/ /t/ /u/ /v/ /ʋ/ /w/ /j/ /z/

Alkule juutɗe ina mbinndee e softinde alkulal. Alkule nofru ina mbaawi winndeede e -n timmuɗo walla e alkulal nofru gadanal. Toon ina waawi winndeede e ƴoƴre tiiɗnde, ƴoƴre teddunde, nde alaa maande, walla e -h timmuɗo (-nh e alkulal nofru).

  • Yimɓe Edo
  • Binndol Edo
  • Laamu Benin
  1. 1 2 3 Emovon 1979.
  2. Adénéyì 2007.
  3. Evbuomwan 2025.

 

Janngude ko ɓeydii

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •