Ɗemngal Edo
| Subclass of | Edoid |
|---|---|
| Yemre | Benue–Congo |
| Lesdinkeejum | Ẹ̀dó |
| Lesdi | Naajeeriya |
| Writing system | Latin script |
| Ethnologue language status | 4 Educational |
Edo
Sendol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko ɓuri heewde e haalooɓe ɗemngal Edo ina nguuri e nokkuuji Hoɗɓe e nder diiwaan Edo, leydi Najeriya . Dowla hannde oo: Dowla Edo heɓi innde mum ko e yimɓe haalooɓe Edo e nder diiwaan oo. Haalooɓe Edo seeɗa ina tawee kadi e nder diiwaan Delta e diiwaan Ondo e nder nokkuuji goɗɗi e nder leydi Najeriya.
Fonoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alkule
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alkule ɗee ko jeeɗiɗi, /i e ɛ gooto ɔ o u/, ɗum fof kono /e o/ ina waawi kadi waɗde nofru. [1] [2] Yanti heen, denndaangal alkule ina njuutee e fonetik e nder saraaji alkule walla alkule nofru. [1]
| Yeeso | Caggal | Bawo | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| oral | nasal | oral | nasal | oral | nasal | |
| Mabbugo | i | ĩ | u | ũ | ||
| Koɗdigal-hakkunde | e | o | ||||
| Uddit-hakkunde | ɛ | ɛ̃ | ɔ | ɔ̃ | ||
| Mabbiti | a | ã | ||||
Konnguɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Edo ina jogii limre alkule ɗemngal Edoid . Ina jogii tan nofru fonetik gooto, /m/, kono ina jogii alkule 13 ɗemɗe, /r, l, ʋ, j, w/ e 8 stops, jogiiɗi allofonuuji nofru ko wayi no [n, ɲ, ŋʷ], e alofonuuji nofru [ʋ̃, j̃, w̃] ko adii alkule nofru. [1] [3]
| Labiyal | Labiyodental | Alveolar | Palatal | Velar | Labiyo-velar | Glottal | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Nofru | m | ||||||
| Plosif | p b [pm bm] |
t d [tn dn] |
k ɡ [kŋ ɡŋ] |
k͡p ɡ͡b [k͡pŋ͡m ɡ͡bŋ͡m] |
|||
| Frikatiif | f v | s z | x ɣ | ɦ | |||
| Tiriil | r | ||||||
| Ko ɓadii | ɹ̝̊ ɹ̝ | ||||||
| Uddit ɓadiiɗo | ʋ [ ʋ̃ ] |
l [ n ] |
j [ ɲ ] [ j̃ ] |
w [ ŋʷ ] [ w̃ ] |
Rhotikuuji tati ɗii cifaa ko no trills daandeeji e daandeeji ɗi ngalaa kam e approximant lax mo Engele. Kono tan, Ladefoge : 241 tawi tati ɗii fof ko approximants, tawa ko daande–daande alaa ina ummoo (tawa ko frikatiif) e ma a taw e nokku artikulaasiyoŋ ceertuɗo seeɗa so yerondiraama e tataɓo oo kono wonaa trills.
Toon
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fonotaktik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sifaa, alkule ko koyɗol, ko ɓuri heewde ko CVV, ɗo VV woni alkulal juutngal walla /i, u/ ɓeydu heen alkulal hunduko walla nofru ceertungal.
Ortogaraafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alkule Edo ina njogii alkule ceertuɗe wonande alkule /ʋ/ e /l/, mw e n :
| GOOTO | B | D | E | Ẹ | F | G | Gb | Gh | H | Mi | K | Kh | Kp | L | M | Mw | N | O | Ọ | P | R | Rh | Rr | S | T | U | V | Vb | W | Y | Z |
| /a/ | /b/ | /d/ | /e/ | /ɛ/ | /f/ | /ɡ/ | /ɓˠ/ | /ɣ/ | /ɦ/ | /i/ | /k/ | /x/ | /kp/ | /l/ | /m/ | [ʋ̃] | [n] | /o/ | /ɔ/ | /p/ | /r/ | /ɹ̝̊/ | /ɹ̝/ | /s/ | /t/ | /u/ | /v/ | /ʋ/ | /w/ | /j/ | /z/ |
Alkule juutɗe ina mbinndee e softinde alkulal. Alkule nofru ina mbaawi winndeede e -n timmuɗo walla e alkulal nofru gadanal. Toon ina waawi winndeede e ƴoƴre tiiɗnde, ƴoƴre teddunde, nde alaa maande, walla e -h timmuɗo (-nh e alkulal nofru).
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Yimɓe Edo
- Binndol Edo
- Laamu Benin
Fuɗɗoode
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]