Ɗenmgal Ijaw
Ɗenmgal Ijaw deefu bedon burtina bolde ijo, bolle be Yimɓe ijaw bedon naapira be man haa punbina Naajeeriya.
Dumsendindiri
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Haa al’adaji man bedon hoosa bolliijaw lisal feere’on haa linyol niger congo (betammi oburti haa linyol feere kawtal jebe yaunata ijoid). Be andibe hawtande be didi bolle maɓɓe je bigo-honde-kude kanjim’on sinanon wala fasali kesum haa niger-congo, sendigo tan be irniman lishe haa dared mande be dogon. Bana mande be dogon, ijoid wala nadigo be fuddigo inde jebe lurata gikko je irinje niger-congo. Kanjim’on waadi joseph Greenberg haader ko’o didi je arande je niger-congo obangini be bigo bedendiri lou daga’en linyol ma. Nodum wooni, gam sonde kujejido, ammari andal dingal gerrit dimmen daal, wodon sekka watugobe haader niger congo, gbo wodon hoosa bolle ijoid, haa dared linyol jonde hoore mako. Bedo sendindirgo je der otiina be jene wari (1989) be Williamson & blench (2000).
- · Puuna
- · Nkoroo
- · Kalabari (bonny/ibani, okrika/kirike
- · Ijo ponbina waladu puuna
- · Nambe
- · Akasa
- · Hirna (kocaaka)
- · Izon
- · Ingland ijo
- · Biseni
- · Akita (okardia)
- · Oruma
- · Blench (2029) osotti ponbins waludu puuna ijo yahugo lisal hirna (ko caaka)
- · Puuna
- · Nkoroo
- · Kalabari (bony/ibani, okrika/kirike)
- · Hirna (ko caaka)
- · Ijo ponbina waladu puuna
- · Nembe
- · Akasa
- · Izon-ingland
- · Izon-ingland ijo
- · Izon
- · Ingland ijo
- · Biseni
- · Akita (okordia)
- · Oruma
Innde Bee Fellel
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hales woodi tokkindirde inde dingal ijaw, dudugo Yimɓe be fella daga don blench (2019). Berbice creole dutch, wolde boima be bedon hutindira haa Guyana owodi kamus je otihaa be woldee ijo teema owodi hawtal bekalabari (kouwenberg 1994)andal bee burde haabaruji haa lewru yuni 2013, be tongi be deffere ikkitigo jangogu izonfie be bedu CD hafere bangal debe yehi jam’a gwamnati nukkute bayelsa. Jami’a niger-delta je hafdigo yajingo tokkindirde defte be kobe nebata haa woldee ijo. Famtigo giimal be iyaunigo mayo nunbe Gabriel okora nodum ilata.