Jump to content

Ọ̀rànmíyàn

Iwde to Wikipedia

Ọ̀rànmíyàn, anndiraaɗo kadi Ọranyan, ko laamɗo Yoruba mo nganndu-ɗaa ko kañum woni laamɗo Ile-Ife, kadi ko kanko sosi laamu Oyo.[1] Hay so tawii ko kanko ɓuri famɗude e iwdi Oduduwa, o wonti ronooɓe Oduduwa nde o arti ngam ɗaɓɓude jappeere mawniiko.[2]

E nder daartol Yoruba, o sosi Oyo ko Alaafin mum gadano e hitaande 1300 caggal nde o ummii Benin ɗo o waɗtaa Oba Benin gadano.[3] Caggal maayde Oba Oranyan, ɓesngu makko ina wiyee wonde ɓe mbaɗii stele ciftorgol anndiraango Staff Oranmiyan - Opa Oranmiyan e ɗemngal Yoruba - to nokku ɗo mawniiko maɓɓe maayi ɗoo. Ndeeɗoo obelisk Ko 5,5m toownde, ko ina wona 1,2m e taariindi mum to les mum. E nder henndu e hitaande 1884 fotde 1,2m taƴaa e dow mayre nde yani laabi ɗiɗi nde artiraa e kala sahaa. Jooni noon, nde darii ko e nder ladde to Mopa, Ile-Ife. Teskuyaaji rajo-karbon kollitii wonde ndeeɗoo maande laamɗo ina sosaa teeminanɗe ko adii fuɗɗoode laamu Oduduwa.

Nguurndam adanɗam Ko heewi anndaaka e cukaagu Oranmiyan kadi ko ɓuri heewde e humpitooji ko faati e nguurndam makko puɗɗagol ummorii ko e lowre Ife. O wiyetee ko gorko baabiraaɓe ɗiɗo - Oduduwa e Ogun - kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokkondiri e yumma makko Lakange Anihunka (maccuɗo mo Ogun nanngi e nder gooto e njilluuji makko hare).[4] Lefol ngol ina ɓeydoo ɓeydude luural ngal, sibu o wiyi wonde Oranmiyan ko ɓaleejo ɗiɗi : feccere e ɓanndu makko ko ɓaleejo (hono Ogun), feccere woɗnde ndee ko ɓaleejo-ebony (hono Oduduwa). So en ƴeewii ganndal, ndeeɗoo sifaa ina waawi hollude wonde omo wondi e rafi biyeteeɗo vitiligo. Ko wonaa ɗum koo, sabu ɗuum, o rokkaama innde Oranmiyan (walla Oran ni Omo ni yan, firti ko « Cukalel ngel suɓiima wonde luulndiiɗo »). Innde makko woɗnde ndee Odede ina hollita dogdu mawndu, huunde nde o anndiraa e nder nguurndam makko gadano to Ife. O wonnoo kadi ko jaambaaro mawɗo no baabiraaɓe makko ɗiɗo nii. Ko kanko woni Odole Oduduwa gadano (sukaaɓe galle oduduwa) nde tawnoo ko kanko woni laamɗo tiiɗɗo, laaɓɗo e nder leñol Oduduwa. Doole makko e doole makko e nder hare addani mo ƴettude darnde faddaade Ife - nde alaa konu dariiɗo e oon sahaa - hono Akogun gadano Ife.[5]

Oranmiyan to Benin Ooni mo Ife e oon sahaa neldi ɓiyum Oranmiyan to Igodomigodo. Oranmiyan hoɗii e nokku biyeteeɗo Use, firti ko « waɗde wuro » walla « politik », o fuɗɗii laamaade leydi Benin gila ɗoon. Njuɓɓudi makko jananndi yahdaani e mawɓe ɓee, ɓe neldi agents ngam ƴeewndaade mo. Ɗuum fof addani Oranmiyan bayyinde wonde ko ɓiy leydi tan waawi haɓaade jikku leñol Igodomigodo. O inniri leydi ndii Ile - Ibinu, maanaa mum ko "Leydi Ɓooyndi".

Nde o ummii Ile-Ibinu (caggal ɗuum Ibini, o bonni ɗum "Benin" e juuɗe Purtugeec en), o jooɗii seeɗa to Egor ɗo o ƴetti Erinmwide, ɓiy Enogie (walla Duke) Egor, o waɗti ɗum debbo. Eweka mi wonnoo ko njeñtudi ndee dental. Oranmiyan meeɗaa hootde Benin. E nokku makko, Eweka I wonti laamɗo [Oba Benin] wonti anndiraaɗo Oba Benin gadano, laamu kesu anndiraangu "Laamɗo Alla". ko ɗum laami haa hannde.[6]

Oranmiyan to Oyo Caggal nde o ummii Benin hedde hitaande 1290, o ummii o fayi fuɗnaange e wondude e wondiiɓe makko ɓe ngonaa tiiɗɓe, o hoɗi sara maayo Moshi (maayo Niiseer). O sosi toon wuro, Oyo-Ile, ngo iwdi makko ndeen njaajni haa wonti laamu Oyo.[7] O waɗi hare e Bariba en, hoɗdiiɓe makko to bannge worgo, caggal ɗuum o resi Torosi, laamɗo debbo Tapa, wonti yumma Sango Akata Yẹri-Yẹri. O resi kadi Moremi Ajasoro.[8][9][10]

Koolol Orayan Ko adii fof koolol Oranyan ngol naalankaagal, pinal e turism fuɗɗii ko e hitaande 2012, ko iwdi makko e lomto makko, hono Oba Lamidi Adeyemi III mo Oyo, o yamiri wonde caggal ɗuum koolol ngol ina foti waɗeede hitaande kala hakkunde balɗe 8 e 15 lewru... Suwee to Oyo, leydi Najeriya.[11]

  • "Jaaynde Taariiha Lesdi Naajeeriya". 9 (3-4). Fedde taariindi leydi Najeriya (Jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni). 1978. Template:Jaaynde cite: Jaaynde cite ina ɗaɓɓi |jaaynde= (ballal) Ogumefu, M. I (1929). "Gollooɓe e Oranyan". Leƴƴi Yoruba. Arsiif binndi ceniiɗi e internet. p. 46. ​​Ƴeewtaa ko ñalnde 21-01-2007. G. T. Jaɓɓungal; Karoliin Ifeka (1971). Leƴƴi e laamuuji Hirnaange Afrik: Hirnaange Afrik e daartol, 1000-1800. Pub Afriknaajo. Corp (Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan). p. 309. ISBN 9780841900691. Beier, Ulli (1980-10-02). Miijooji Yoruba. ISBN 9780521229951.. Okanbi ko ɓiɗɗo gooto e oduduwa. "Hesɗitinde lIe Akogunin lIe-ife, Naajeeriya; Paradigm ngam hisnude arsitektuur ikonik Yoruba", Jaaynde Duɗal Taariindi Mahdi, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nairobi. "Konngol Oba Ewuare II 2016". Heɓtinaama e 2017-09. Falola, Toyin. "Darnde rewɓe Naajeeriya | Britannica". www.Britaan.com. Heɓtinaama ñalnde 28/01-2023. Durosimi Jones; Marjori Jones (1996). "Toɓɓe kese e yontaaji e nder binndol Afrik: ƴeewndo". Binndol Afrik Hannde. 20. Jam Kurey Muuloowo: