A. Wiyola Neblet
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Innde | A., Viola |
| Innde ɓesngu | Neblett |
| Ɗuubi daygo | 5 Mbooy 1842 |
| Ɗoforde | Hamburg |
| Date of death | 30 Seeɗto 1897 |
| Place of burial | Magnolia Cemetery |
| Sana'aji | social reformer, suffragist |
A. Viola Neblett (5 marse 1842 – 30 abriil 1897) ko Ameriknaajo daraniiɗo teddungal, daraniiɗo suɓaade, kadi ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe. Ko o golloowo mo ŋakkiraaka ngam temperance to Greenville, South Carolina, [1], ko kanko woni debbo gadano e nder diiwaan makko, bayyinoowo hoore mum tawa alaa ko heddii e mum so wonaa suɓaade debbo e dow siyno mum e nder binndanɗe renndo. O woniino tawtoraaɗo teeŋtuɗo e batu hitaande kala nguu Fedde to Atlanta e hitaande 1895, caggal ɗuum o waɗi lebbi to Washington, DC, ngam dañde hakkeeji rewɓe e nder doosgal leydi kesal to Karolina worgo. E balɗe makko cakkitiiɗe, o fellitii rokkude Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik . E nder wuro makko, o sosi, o rokki defterdu Neblett Free, [2] galle makko wonti defterdu adanndu Greenville.
Duuɓi gadani
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Viola Wright, mo innde mum adannde woni Ann [1] [1] [1] walla Adelaide, [1] [1] [1] jibinaa ko to Hamburg, to diiwaan Aiken, to Karolina worgo, ñalnde 5 marse 1842. Lebbi jeegom caggal jibineede makko, jibnaaɓe makko ngarti galle mum en to Augusta, to Georgia . Baaba makko, hono Adrian Wright, maayi ko adii nde Viola ina yahra e duuɓi jeetati. [2] Ko o iwdi galleeji ɗiɗi ɓooyɗi Virginia, Ligons, mo diiwaan Amelia, Virginia e Kerecee’en, mo duunde Virginia, ɓe ummorii ko e duunde Wight . Mawniiko gorko to bannge yumma mum ko kapiteen e nder wolde Rewolison, o golliima e teddungal. Neene makko ko debbo waajotooɗo Methodist, gardiiɗo janngirde e janngoowo Biibal. [1]
Cukaagu Neblett e debbo mum gadano, ɓe njalti ko e galle deeƴɗo to Augusta. Mumtugol maccungaagu e doosgal mum e udditgol wolde hakkunde leyɗeele ustii neene mum, yumma mum e hoore mum baasal, tee, so wonaa ballal gonnooɗo maccuɗo, ɓe mbonnatnoo ko nguura e hitaande 1865. [3]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Teddungal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E lewru feebariyee 1867, o resi James M. Neblett, jeyaaɗo to Virginie, jom njulaagu keewɗo doole. Ɓe mbaɗi innde maɓɓe ko e wuro wiyeteengo Augusta haa e ndunngu 1879, caggal ɗuum ɓe ngummii ɓe payi to Greenville, to leydi Caroline du Sud, ɓe ngondi e yumma makko e neene makko, hono Susan Turnispeed. Ɗoo, Neblett wonti sehil e Mary Putnam Gridley, kam e George e Sara Sirrine. Neblett ko tergal charter e fedde rewɓe adannde Greenville, wiyeteende “Klub alkamiisa”. O winndi kuule fedde nde, o wondi e Sarah Sirrine e sosde ɓataake gadano fedde nde. Fotde makko e temperance waɗi ko "ko ɗum tan woni sabaabu, gaa gaa golle eklesiya, ko ɓuri heewde e worɓe cikkata ko jaɓaaɗi ngam rewɓe ina poti daranaade". [4] O wonti golloowo mo 6eydaani 6eydaade e nder fedde Kerecee’en (WCTU), holliroowo mbaawka golloraade e huutoraade waktuuji makko keewcfi. O waɗi kawral e Virginia Durant Young e batu WCTU e hitaande 1880.
Suɓngooji e hakkeeji rewɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1890, to Greenville, Neblett sosi Fedde Potal Hakkeeji to Karolina worgo, o lomtini hooreejo leydi ndii e Young. Neblett woni debbo gadano e nder leydi Caroline du Sud bayyinoowo hoore mum ngam suɓaade debbo, e dow siyno mum, e nder binndanɗe renndo, ko ɗum huunde jaambaaro, ina waawi firtude ostracism renndo e nder Sud conservateur . [3] E lewru marse 1895, o yahi to Caroline du Sud ngam waɗde toɗɗagol haalooɓe fotɓe waɗde kanndidaa e Dowla oo e lewru abriil walla mee ngam nafoore dille suɓngo debbo. E lewru ut, Neblett waɗii balɗe seeɗa to Wasinton, ina jeyaa heen njilluuji e gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Woman’s Tribune . Neblett ina anniyii kammu e batu doosɗe leydi Karolina worgo, potnooɗo hawrude ñalnde 15 suwee, tawi ina ɗaminii wonde Karolina worgo woni tataɓo ƴettude hakke suɓaade debbo. Rewɓe suɓngooji, e gardagol Nesblett, ngari e batu nguu, kono eɓe njogii heen miijo seeɗa ngam heɓde miijo. Ɓe mbaɗi sehilaaɓe heewɓe e nder depiteeji ɗii, ɓe ndokki birooji maɓɓe binndanɗe suɓngooji, ɓe mbaɗi heɗtooji e yeeso goomuuji ɗiɗi, hade maɓɓe hollirde hujjaaji maɓɓe, haa caggal ɗuum ɓe mbaɗi heɗtooji yeeso batu nguu fof e nder galle laamu. [5] Ñalnde 17 suwee, Neblett, Young, e Laura Clay mo Kentucky, kaaldii e batu nguu e innde suɓngooji rewɓe, kono jaayɗe ɗee kollitii wonde alaa fof no tawtoraaɓe batu nguu njaɓiri yiɗde mum en. Hay so tawii eɓɓaande suɓngo debbo ndee jaɓaaka, Neblett e Young ina mbaɗi heen geɗe keewɗe ngam ɓeydude duuɓi jaɓgol gila e sappo haa sappo e nay, e rewɓe heɓde hakke wonde gardiiɗo sukaaɓe mum en e dow sariya . [6]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Logan 1912.
- ↑ National American Woman Suffrage Association. Convention 1898.
- 1 2 Willard & Livermore 1893.
- ↑ Gordon 2013.
- ↑ National American Woman Suffrage Association 1894.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "Bainbridge2010".