Jump to content

A. Wiyola Neblet

Iwde to Wikipedia
A. Wiyola Neblet
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InndeA., Viola Taƴto
Innde ɓesnguNeblett Taƴto
Ɗuubi daygo5 Mbooy 1842 Taƴto
ƊofordeHamburg Taƴto
Date of death30 Seeɗto 1897 Taƴto
Place of burialMagnolia Cemetery Taƴto
Sana'ajisocial reformer, suffragist Taƴto

A. Viola Neblett (5 marse 1842 – 30 abriil 1897) ko Ameriknaajo daraniiɗo teddungal, daraniiɗo suɓaade, kadi ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe. Ko o golloowo mo ŋakkiraaka ngam temperance to Greenville, South Carolina, [1], ko kanko woni debbo gadano e nder diiwaan makko, bayyinoowo hoore mum tawa alaa ko heddii e mum so wonaa suɓaade debbo e dow siyno mum e nder binndanɗe renndo. O woniino tawtoraaɗo teeŋtuɗo e batu hitaande kala nguu Fedde to Atlanta e hitaande 1895, caggal ɗuum o waɗi lebbi to Washington, DC, ngam dañde hakkeeji rewɓe e nder doosgal leydi kesal to Karolina worgo. E balɗe makko cakkitiiɗe, o fellitii rokkude Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Suɓaade Rewɓe Amerik . E nder wuro makko, o sosi, o rokki defterdu Neblett Free, [2] galle makko wonti defterdu adanndu Greenville.

Duuɓi gadani

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Viola Wright, mo innde mum adannde woni Ann [1] [1] [1] walla Adelaide, [1] [1] [1] jibinaa ko to Hamburg, to diiwaan Aiken, to Karolina worgo, ñalnde 5 marse 1842. Lebbi jeegom caggal jibineede makko, jibnaaɓe makko ngarti galle mum en to Augusta, to Georgia . Baaba makko, hono Adrian Wright, maayi ko adii nde Viola ina yahra e duuɓi jeetati. [2] Ko o iwdi galleeji ɗiɗi ɓooyɗi Virginia, Ligons, mo diiwaan Amelia, Virginia e Kerecee’en, mo duunde Virginia, ɓe ummorii ko e duunde Wight . Mawniiko gorko to bannge yumma mum ko kapiteen e nder wolde Rewolison, o golliima e teddungal. Neene makko ko debbo waajotooɗo Methodist, gardiiɗo janngirde e janngoowo Biibal. [1]

Cukaagu Neblett e debbo mum gadano, ɓe njalti ko e galle deeƴɗo to Augusta. Mumtugol maccungaagu e doosgal mum e udditgol wolde hakkunde leyɗeele ustii neene mum, yumma mum e hoore mum baasal, tee, so wonaa ballal gonnooɗo maccuɗo, ɓe mbonnatnoo ko nguura e hitaande 1865. [3]

E lewru feebariyee 1867, o resi James M. Neblett, jeyaaɗo to Virginie, jom njulaagu keewɗo doole. Ɓe mbaɗi innde maɓɓe ko e wuro wiyeteengo Augusta haa e ndunngu 1879, caggal ɗuum ɓe ngummii ɓe payi to Greenville, to leydi Caroline du Sud, ɓe ngondi e yumma makko e neene makko, hono Susan Turnispeed. Ɗoo, Neblett wonti sehil e Mary Putnam Gridley, kam e George e Sara Sirrine. Neblett ko tergal charter e fedde rewɓe adannde Greenville, wiyeteende “Klub alkamiisa”. O winndi kuule fedde nde, o wondi e Sarah Sirrine e sosde ɓataake gadano fedde nde. Fotde makko e temperance waɗi ko "ko ɗum tan woni sabaabu, gaa gaa golle eklesiya, ko ɓuri heewde e worɓe cikkata ko jaɓaaɗi ngam rewɓe ina poti daranaade". [4] O wonti golloowo mo 6eydaani 6eydaade e nder fedde Kerecee’en (WCTU), holliroowo mbaawka golloraade e huutoraade waktuuji makko keewcfi. O waɗi kawral e Virginia Durant Young e batu WCTU e hitaande 1880.

Suɓngooji e hakkeeji rewɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1890, to Greenville, Neblett sosi Fedde Potal Hakkeeji to Karolina worgo, o lomtini hooreejo leydi ndii e Young. Neblett woni debbo gadano e nder leydi Caroline du Sud bayyinoowo hoore mum ngam suɓaade debbo, e dow siyno mum, e nder binndanɗe renndo, ko ɗum huunde jaambaaro, ina waawi firtude ostracism renndo e nder Sud conservateur . [3] E lewru marse 1895, o yahi to Caroline du Sud ngam waɗde toɗɗagol haalooɓe fotɓe waɗde kanndidaa e Dowla oo e lewru abriil walla mee ngam nafoore dille suɓngo debbo. E lewru ut, Neblett waɗii balɗe seeɗa to Wasinton, ina jeyaa heen njilluuji e gardiiɗo jaaynde wiyeteende The Woman’s Tribune . Neblett ina anniyii kammu e batu doosɗe leydi Karolina worgo, potnooɗo hawrude ñalnde 15 suwee, tawi ina ɗaminii wonde Karolina worgo woni tataɓo ƴettude hakke suɓaade debbo. Rewɓe suɓngooji, e gardagol Nesblett, ngari e batu nguu, kono eɓe njogii heen miijo seeɗa ngam heɓde miijo. Ɓe mbaɗi sehilaaɓe heewɓe e nder depiteeji ɗii, ɓe ndokki birooji maɓɓe binndanɗe suɓngooji, ɓe mbaɗi heɗtooji e yeeso goomuuji ɗiɗi, hade maɓɓe hollirde hujjaaji maɓɓe, haa caggal ɗuum ɓe mbaɗi heɗtooji yeeso batu nguu fof e nder galle laamu. [5] Ñalnde 17 suwee, Neblett, Young, e Laura Clay mo Kentucky, kaaldii e batu nguu e innde suɓngooji rewɓe, kono jaayɗe ɗee kollitii wonde alaa fof no tawtoraaɓe batu nguu njaɓiri yiɗde mum en. Hay so tawii eɓɓaande suɓngo debbo ndee jaɓaaka, Neblett e Young ina mbaɗi heen geɗe keewɗe ngam ɓeydude duuɓi jaɓgol gila e sappo haa sappo e nay, e rewɓe heɓde hakke wonde gardiiɗo sukaaɓe mum en e dow sariya . [6]

  1. Logan 1912.
  2. National American Woman Suffrage Association. Convention 1898.
  3. 1 2 Willard & Livermore 1893.
  4. Gordon 2013.
  5. National American Woman Suffrage Association 1894.
  6. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named "Bainbridge2010".