Jump to content

Abdulrahman Bello Dambazau

Iwde to Wikipedia
(Yiitannde iwde e ABDULRAHMAN BELLO DAMBAZAU)
ABDULRAHMAN BELLO DAMBAZAU
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo14 Mbooy 1954 Taƴto
ƊofordeZariya Taƴto
ƊemngalHawsare Taƴto
WoldeInngilisjo, Hawsare, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, minister Taƴto
Position heldChief of Army Staff, Minister of Interior Taƴto
Janngi toKent State University, Nigerian Defence Academy, Barewa College, University of Keele Taƴto
Military, police or special rankgeneral Taƴto

Abdulrahman Bello Dambazau CFR GSS, psc, ndc, fwc(+) (jibinaa ko 14 mars 1954) ko seneraal konu leydi Naajeeriya, ko o daraniiɗo politik, o woniino hooreejo konu leydi ndii gila 2008 haa 2010 e nder suudu sarɗiiji leydi ndii gila ministeer19. Dambazau ko strategist lolluɗo, haa teeŋti noon E nder geɗe kisal ngenndi e diiwaan. Ko o binndoowo ganndo, jogiiɗo wiɗtooji jaajɗi e luggiɗɗi e fannuuji keewɗi e jikkuuji aadee.

Ko o Criminologist ganndiraaɗo darnde makko E nder fannu, kadi omo tiiɗnoo e janngude e toppitaade ñawɓe bonanndeeji, musibbaaji e fitinaaji. Ko kanko woni hannde Pro - kanselor duɗal jaaɓi haaɗtirde Capital City Kano.[1]

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dambazau jibinaa ko e galle konunkooɓe aadaaji, leñol fulɓe Dambazawa. Baaba makko ina gollinoo e konu koloñaal, miñiraaɓe makko ina njoginoo postooji mawɗi e nder konu nguu. Omo jogii kadi tiitoonde aadaaji Baraden Kano.

Jaŋde Dambazau hakkundeere waɗi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, Zaria, ɗo o heɓi bakkaa makko e hitaande 1974. Caggal ɗuum e hitaande 1974, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Defense Nigeria, o woni tergal e 17 Course de combattant régulier. O hokkaama lietnaa ɗiɗaɓo nder konu lesdi Naajeeriya nder lewru Juko hitaande 1977.[citation needed]

E hitaande 1979, Dambazau naati duɗal polis konu Amerik to Fort McClellan. Dambazau caggal ɗuum heɓi dipoloma mum ko fayti e ñaawoore to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kent State e hitaande 1982, o heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Keele e hitaande 1989.

Dambazau wonnoo ko polis konu, balloowo hooreejo konu (1979), o ardii diwanuuji polis konu, o woniino wiɗtoowo keeriiɗo (1984-1985). Dambazau wonnoo ko binnditiiɗo e Akademi Defense Naajeeriya gila 1993 haa 1999. O woni kadi mawɗo jannginoowo, Support Weapon Wing e Centre Infantry e Duɗal gila 1999 haa 2001 e caggal mum ko gardiiɗo gollotooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi ndii gila 2004 haa 2006 komannda (GOC) diɗɗal 2, Ibadan.

Mawɗo konu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Toɗɗaama hooreejo konu e hitaande 2008 e juuɗe hooreejo leydi ndi hono Umaru Yar'Adua. Hakkunde laamu Yar'Adua, konu nguu tuumaama e yiɗde heɓtude laamu e nder cuuɗiindi sabu rafi Yar'Adua. Caggal nde Yar’Adua sankii, Dambazau woppi golle mum ko hooreejo leydi Goodluck Jonathan.

Baɗte mawɗe ɗe o heɓi e wonde mawɗo konu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

1. Konu leydi Naajeeriya (NAWANI) nder hitaande 2010.

2. Mahngo 44 opitaal reference konu e ɓeydude ɗum e opitaal ONU to bannge tolno 4.

3. Mahaa Barak YarAdua e golle Direct Labour kuutortooɗe Innjiniyankooɓe konu.

4. Yaajnaade nokku toppitiiɗo jam konu ngam jogaade mbaawka jannginde bataliyoŋaaji ɗiɗi e sahaa gooto, heɓde njeenaari ONU ngam wonde nokku janngingol diiwaan.

Rewindaade denndaangal defte janngirɗe konu leydi Najeriya.

Lelni sosngo nokku janngirde ngam haɓaade ownugol e fitinaaji Jaji.

Jaambaraagal ko o jaagorgal nder leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

1. Wazde peeje men e nder gollorɗe 4 gonɗe e les njiimaandi ministeer oo, sosde laawol ngol aldaa e paltoor ngam yahrude yeeso e golle, haa teeŋti noon e heblooji, toɗɗagol e ƴellitgol.

2. Naatde e biometrik e dijital paaspoor winndereejo, ina heen humpitooji ko adii Travelers e ballondiral e INTERPOL.

3. O wayla njuɓɓudi kasooji ngam ustude keeweendi yimɓe nanngaaɓe e ñaawoore, tawa ina ɗaɓɓi nde ɓe njogori jogaade ñalɗi maɓɓe e nder ñaawirdu tawa ɓe ngoppaani leelgol sabu ŋakkeende kaɓirɗe. Sodi otooji keewɗi, mahii nokkuuji coktirɗi 3000 neɗɗo, kadi ƴeewtindorii wonde sariya keso coktirgal siynaama ngam artirde faandaare kasoo oo gila e ñaawoore haa e safaara e moƴƴitingol no fotiri e kuule Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Kuulal Mandelaa).

udditgol otooji kesi ɗii ngam sarwiis toppitiiɗo ko feewti e njuɓɓudi

4. O sosi SITUATION ROOM ngam yuɓɓinde golle denndaangal juɓɓule kisal e kisal renndo, haa teeŋti noon e jaabaade caɗeele.

5. O ardii eɓɓaaɗe sektoraa kisal hakkunde Amerik e NIGERIA ngam moƴƴinde sektoraa kisal ngam jaabaade caɗeele, soodgol kaɓirɗe, e golle to bannge worgo-fuɗnaange.

6. O ƴetti miijo sosde INSTITUT DE SÉCURITÉ DOMESTICE ngam heblude strateeji ofiseeji mawɗi e nder gollorɗe kisal.

7. O hollitii miijo peewnugol paaspooruuji e nder leydi Naajeeriya wonaa caggal leydi ngam waɗde paaspooruuji ɓurɗi hoybude e Naajeeriyankooɓe kadi reende lowre ndee.

8. O fuɗɗii ministeer pijirlooji nder leydi e nder duuɓi ɗiɗi kala, o yuɓɓini laabi ɗiɗi hade makko ministeer. Miijo ngo wonnoo ko sosde lowre ngam ɓeydude gollondiral, jokkondiral, e gollondiral hakkunde gollorɗe ɗee.

9. O wuurtinii Fedde nde, gila e oto ɓooyɗo gooto tan e nder limlebbi mum haa e ko ina ɓura 40 oto keso, otooji ndiyam keewɗi. Kadi sosi HQs Zonal Fire jeegom, ko jiidaa e udditgol Duɗal Heblo Fire ngal ina jogii kaɓirɗe no moƴƴi.

Yiylaade mahngo duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde

10. O sosi AGRO RANGERS e nder Korse Defense Siwil ngam reende njulaagu ndema wonande yimɓe, pelle e juɓɓule ngam haɓaade hareeji bandiiji e bonnooɓe woɗɓe.

11. O fuɗɗii batu diiwaan Toowngu e ballondiral e KOMISIYOŊ CEDEAO ngam yuɓɓinde PROTOKOOL CEDEAO TO TRANSHUMANCE ngam ƴeewtaade e yuurnitaade yah-ngartaa transhumance e nder keeri.

12. O waɗi dabare bee kawtal bee UE dow eggugo lesdi Naajeeriya haa Orop ngam naftoraago taskaramji UE ɗi ɗon mari ceede ɗuuɗɗe ngam eggugo Naajeeriya’en ɗon mari nafuuda, haa teeŋti bee ɓe ɗon mari nafuuda.

13. Naatde e Ministeer nder leydi mawɗo oo e Agencyuuji ɗii e nder peeje ngam wallitde gollotooɓe laamu ɓee e golle Agencyuuji ɗii.

14. O mahii biro potɗo wonde e ministeer oo, hay so o jogaaki ɗum hade makko yahde, e oon sahaa kadi o rokki mbaydi mahdi ɓooyndi e nder ministeer oo, o moƴƴini ɗum.

15. O fuɗɗii koɗki mooliiɓe Naajeeriya to leydi Kameruun, ɓe Boko Haram riiwti. O waɗi ɗum ko e ballondiral e ministeer geɗe caggal leydi e laamu Kameruun.

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o woppi golle e hitaande 2010, Dambazau naati e politik, caggal ɗuum o naati e fedde wiyeteende APC. E woote gardagol leydi 2015, ko kanko ardinoo goomu kisal kampaañ APC. Ko kanko woni jaagorgal keeringal mawngal to kanndidaa hooreejo leydi to bannge jokkondiral peeje, Diiso kampaañ hooreejo leydi (2023). Ko kanko woni sosɗo e hooreejo Tinubu 4 Good Governance, ngam kampaañ hooreejo leydi 2023 E nder diiwaan Kano e fuɗnaange-rewo e nder leydi hee. O tergal,2024 Kawtal lesdi Ondo (ONDO-NGCC).

Fedde, Terɗe e Yiilirde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fedde, Koldaa Konu Ngenndiijo

Alumnus tedduɗo mo duɗal jaaɓi haaɗtirde Defense National, Naajeeriya ngam ƴellitaare golle

Sosɗo e hooreejo, Yiilirde Ngenndiire, Fooyre ngam Ƴellitaare Sukaaɓe (VCAF)

Sosɗo e Hooreejo, Hooreejo Hooreejo, Fedde Naajeeriya Victimology

Tergal, Fedde Adunaare Victimologie

Tergal, Fedde winndereere ganndal bonanndeeji

Fellow, Fedde ngam janngude e golloraade jam, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan

Hooreejo gooto, Fedde Jam Afrik, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde dowla Kaliforni, Sacramento, Amerik

Yiilirde Ngenndiire toppitiinde jaŋde toownde, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan

Senior Fellow, Centre de la jam, demokaraasi e ƴellitaare, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Massachusetts, Boston, USA

Direkteer, gardiiɗo polis winndereejo (IPES),New York

Fellow Teddungal, Duɗal Najeriya jokkondiral hakkunde yimɓe

Yimɓe leydi Georgia, to Amerik

Fellow, Duɗal Seedanteeje Njuɓɓudi njoɓdi Naajeeriya

Post - Fellowship doctoral, Duɗal Hiisawal Jaayndeeji Certified Naajeeriya

Hooreejo, Goomu Kisal teeŋtungal,Arewa Fedde toppitiinde ko fayti e Arewa

Darnde e Jaŋde Toownde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Winnditorde, Catal Janngirde, Janngirde Faggudu Naajeeriya (1993-199)

1994-1999, ko jannginoowo (Pro bono) e ganndal bonanndeeji, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria.

Koolaaɗo kuuɓal, Pro-Chanceloe e hooreejo fedde laamu, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde wuro laamorgo, Kano (2021 haa hannde)

Porofesoor ko faati e bonanndeeji e kisal, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Capital City, Kano

Koolol hakkunde leyɗeele e nokkuuji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Koolol polis 15ɓol hitaande kala, e tiitoonde mum ko "Polis mo alaa keeri, ina famɗi ceertugol hakkunde nokkuuji e winndere", Cincinnati, Ohio, Amerik, 16 mee 2008.

XV Kongres winndereejo fedde winndereyankoore ko faati e bonanndeeji, Barselona, ​​Espaañ, 20-25 sulyee 2008.

Koolol hakkunde leyɗeele fedde winndereyankoore ganndal ñawu nguu, Mito, Ibraki, Japon, ñalnde 23-28 ut 2009.

Koolol polis renndo winndere, batu keeriiɗo fedde polis hakkunde leyɗeele (IPES), Kochi, Kerala, Inndo, ñalnde 4 noowammbar 2010.

Simposium hakkunde leyɗeele 14, Fedde Adunaare toppitiinde ko faati e majjere," Njuɓɓudi ngam majjere, Cross - Yiyngo e fitinaaji, baasal, e nanondiral," La Haye, Pays-Bas, 20-24, lewru mee 2012.

Koolol winndereewol 19ɓol fedde winndereere toppitiinde ko fayti e bonanndeeji, Doha, Katar, ñalnde 28-30 oktoobar 2019.

Jam e janngirde jam, Duɗal golle jam, Williamsburg, Virginia, Amerik, 13 sulyee 2010.

Koolol Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e mooliiɓe (UNHCR) ngam kaaldigal ngam reende diiwaanuuji e nder maayo Caad, yuɓɓinaama to Abuja, ñalnde 28-29 lewru Yarkomaa 2019.

Seminar dowla Kaduna dow anndal kisal e anndal suudu nyaamdu, suudu Seneraal Hassan Usman Katsina, Kaduna, 26-28 mars 1996.

Kuugal ngenndiwal ngam haɓugo bee nanta hukuumaaji pamari, haa nokkuure kawtal lesdi Abuja 20-22 lewru Mayru 1996.

Koolol ngenndiwal ko faati e njuɓɓudi binnditagol e kabaruuji renndo, ñalnde 17 noowammbar 2016.

  1. "Kano Emir confers traditional titles on Dambazau, others". Vanguard News (in Engeleere). 2018-05-11. Retrieved 2020-04-28.