Jump to content

ATACS

Iwde to Wikipedia
ATACS
train protection system
Golle imaaɗe10 Yarkomaa 2011 Taƴto
LesdiJapan Taƴto
DeveloperEast Japan Railway Company Taƴto

Siistem njuɓɓudi e jokkondiral otooji (ATACS) ko siistem toppitiiɗo otooji (ATC) mo RTRI feewni gila 1995[citation needed], mo JR East fuɗɗii naatde e laawol Senseki e hitaande 2011. Ina huutoroo jokkondiral rajo wonaa e maandeeji gaadanteeji, ina gollira no siistem bolok dilloowo nii.

Sifaa karallaagal Jaaynde rajo Jokkondiral hakkunde laana ndiwoowa e kaɓirɗe gonɗe e laawol ngol ina waɗa tan ko e jokkondiral rajooji ɗiɗi. Rajooji baɗɗiiɗi ɗii ina mbaɗee hakkunde 2 haa 3 km, ina ngolloo e mbaydiiji nay ceertuɗi, kuutorteeɗi e mbayliigu ngam haɗde innde. Rajooji ina ngolloo e mbaydi 400 MHz, tawa dokke ɗee ina njaltinee e kuutoragol feere jokkondire TDMA e peewnugol majjere Reed–Solomon e 9,6 kbps. Siistem rajo oo tuugii ko e tolnooji jeyi leydi tawa ina waɗi sifirde.

Kaɓirɗe leydi Kontrol leydi Kontrol leydi, ko kañum woni fedde toppitiinde kaɓirɗe leydi, ko kañum halfinaa anndinde nokkuuji ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo tuugnaade e humpitooji keɓaaɗi e otooji ɗii, e njuɓɓudi laawol, e jokkondire e jokkondire, e rewindaade hakkunde otooji ɗii, e jokkondire hakkunde otooji ɗii e jokkondire hakkunde otooji ɗii.

Kaɓirɗe ƴeewndo gonndigal train Jokkondirde e kalfinaaɗo leydi, kaɓirɗe ƴeewndo gonɗe e laaɗe diwooje ina njogii ɗowgol golle laaɗe diwooje. Ina jokki kadi kisal so tawii system oo ina ŋakki e sahaa golle reentaare e huutoraade identifikaasiyoŋ otooji toɗɗaaɗi e kala otooji ngam reende golle hay so tawii kaɓirɗe goɗɗe ina ngoɗɗi.

Kaɓirɗe ƴeewndo systemKaɓirɗe toppitiiɗe njuɓɓudi ndii ina ƴeewa ngonka golle njuɓɓudi ATACS, ina njogii golle ngam waylude njuɓɓudi ko wayi no keeri njaaweeki wakkatiiji e ɓeydagol 5 km/h. Kaɓirɗe toppitiiɗe system ɗee kadi ina njogii darnde e ƴettude uddugol laabi, ƴettude golle liggorde wootere, e ƴettude otooji toppitiiɗi laabi.

Kontrol ladde

Kontrol ladde ina jokkondiri e kaɓirɗe gonɗe e laawol ko wayi no switch, kaɓirɗe taƴgol tolno, rajooji, e detektoruuji e kontrol leydi.

Kaɓirɗe nder laana

Kala oto ina jogii kaɓirgal gonngal e nder mum ngal, ngal woni ko e anndude ɗo oto oo woni. Ngam ɓeydaade laaɓtude e rewindaade nokku, kiloomeeteer kala ina waɗee balise. Ngalɗoo humpito, yantude e njuuteendi laana ndiwoowa ina jolnee sahaa e sahaa fof e kaɓirɗe leydi. Ko ɗum waɗi, alaa cirkooji piste walla limtooji aksiyoŋaaji ina poti.

Kaɓirgal nder laana kaa kadi ina halfinaa hiisaade njuuteendi jolngo (intervention) fereeji potɗi dartinde laana ndiwoowa to keerol laamu nguu (LMA), nokku ɗo laana kaa yamiraa yahde. Ina ƴetta golle fereeji oto gooto, njuuteendi laana ndiwoowa, njuuteendi njuuteendi, e keerol njaaweeki ngam waɗde ndee hiisa.

No njuɓɓudi otomatik (Otomatique Train Control) ɓennundi nii, ATACS ina huutoroo signalaaji kaɓirɗe. Kollitgol kaɓirɗe ina hollita kabaruuji ATACS potɗi huutoreede ngam yahdu, ko wayi no woɗɗude haa keerol LMA, njaaweeki ɓurki yaawde no yamiraa e jolngo fereeji, e set laawol ngol.

Siistemaaji nannduɗi heen

ATACS ina nanndi e ETCS Toɓɓere 3

Kuutoragol

ATACS ina huutoree e ɗeeɗoo laabi :

Laana Senseki (e ATS-Ps ko jokkorgal)

Laawol Saikyō (Ikebukuro – Ōmiya, lomto ATC-6)

Laylaytol Koumi [a].

Teskorɗe.[1][2] Radios operate in the 400 MHz frequency band, with data transmitted using TDMA access method with Reed–Solomon error correction at 9.6 kbps.[3]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. Hiura, Noboru. "Overview of the ATACS Radio Train Control System" (PDF). Retrieved 12 December 2020.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named jreast-overview-atacs2
  3. Kon, Y. (2002). "The new train control system ATACS by using ADS technologies". The 2nd International Workshop on Autonomous Decentralized System, 2002. Beijing, China: IEEE Comput. Soc. pp. 206–210. doi:10.1109/IWADS.2002.1194672. ISBN 978-0-7803-7624-3. S2CID 113833233.