Aba South
Aba South woni nokkuure laamu lesdi Abia, lesdi Naajeeriya. Joɗnde mayre woni ko e wuro Aba.[1]
Wertallo mayri ko 49 km2, yimɓe mayri ko 423 852 neɗɗo e binndital 2006.[2]
Kod posto ko 450.[3]
Sigga Aba South, ko ɓuri heewde ko nokku njulaagu, ko ɗoon Luumo Keso to laawol Ngwa woni.[4]
Kiliima/Joogaraafi Wakkati ɓuuɓri to Aba ina ɓuuɓi ina ɓuuɓi tawa sahaa ɓuuɓɗo ina ɓuuɓi ina heewi duule, ina ɓuuɓi no feewi e hitaande ndee kala. E nder yontaaji, nguleeki ina heewi waylaade gila e 68 °F haa 88 °F, tee ina famɗi ɗo les 61 °F walla ko ɓuri 91 °F.[5]
Hakindo nguleeki e nder LGA Aba Sud ko 28 degereeji Celsius, ina waɗi 72% e nguleeki e nder ndeeɗoo nokkuure 49 km2.[6]
Temperature ngulnde Kiliimaaji Aba Sud ina maantini e sahaa yooro nguleeki, ko ɓuri heewde e duule. Hitaande fof, nguleeki ina tolnoo e 68 °F haa 88 °F. Mudda ɓurɗo wulde oo ko e lewru feebariyee, nguleeki mum tolniima e 81,6 °F, lewru ɓurndu toowde, lewru sulyee, tolniima e 75,4 °F.[5]
Temperature coofnde Duuɓi cooyɗi ɗii ina mbaɗa tuggi 15 lewru juko haa 7 oktoobar, ina wona lebbi 3,8. E nder oon sahaa, nguleeki toowki ñalnde kala ina heddii les 85°F. Lewru Aout ina seerti e lewru ɓurndu toowde, tawi nguleeki mum ina tolnoo e 70°F, nguleeki mum ina tolnoo e 82°F.[7]
Dule Aba Sud ina heɓa teemedere e nder teemedere duule ceertuɗe e nder hitaande ndee kala. Mudda asamaan ɓurɗo laaɓtude oo fuɗɗotoo ko hedde 18 noowammbar, ina duumoo ko ina wona lebbi 2,9, haa joofna e lewru feebariyee 13. Desammbar ina laaɓi no feewi, kammu ina laaɓi, ina ɓuri laaɓtude, walla ina waɗi heen duule 51% e sahaa e nder ordinateer. E ko refti heen, sahaa ɓurɗo duule ɗee ina yahra e lebbi 9,1, fuɗɗotoo ko ñalnde 13 feebariyee haa joofna ñalnde 18 noowammbar. Toɓo Toɓooji ina mbaɗa batte no feewi e weeyo Aba South e nder hitaande ndee kala. Tampere diiwaan oo ina tolnoo e 78,2 °F, tawi noon nguleeki mum ina renndini ko ɓuuɓri (Am) fawaade e tolno Köppen-Geiger. Hitaande kala, Aba Sud ina heɓa toɓooli ko ina tolnoo e 108,1 inch (2747 mm). Peccitagol toɓooli ina jokki, e lewru settaambar ko toɓooli ɓurɗi heewde ɗii, ko 13,1 inch. Ko wayno noon, lewru Yarkomaa ko lewru ɓurndu yoorde, toɓo ina toɓa tan ko 1,8 inch. Teskaama, lewru Oktoobar ɓuri yiyde toɓooli, ko ina tolnoo e 13,7 inch.[7]
Nokkuuji Wurooji e gure les Aba fuɗnaange:[2]
• Akoli
• Amanfuru
• Asaame
• lineodi
• Ndiegoro
• Nnetu
• Oliyabiyin
• Umuagbay
• Uniummba
• Umuosi
• Abaukwu
• Ariyaari
• Asaakpuuja
• Esiyukku
• Obukla
Ƴeew kadi Aba Doggol gure e nder diiwaan Abia Tuugnorgal
"Nafoore nokkuure". Jaaynde Adunaare. Ƴeewtaa ko 2009-11-05.[jokkondiral maayngal] nokkuuji (1970-01-01). "Wurooji e gure nder Aba Sud « Diiwaan Abia « Naajeeriya". Wurooji & Gure. Heɓtinaama ñalnde 21-08-2023. "Postooji". NIPOST. Arsiwiraa ko e asli mum ñalnde 7 oktoobar 2009. Ƴeewtaa ko 2009-10-20. "Nokku laamu Aba Sud". www.doole yimɓe.ng. Heɓtinaama ñalnde 21-08-2023. "Klimaa e weeyo hakkundeere hitaande kala e nder Aba Nigeria". "Aba Sud nder Abia nder Naajeeriya - Kabaruuji dow Aba Sud - Naajeeriya.Nokkuuji-nder-dunnde.com". nigeria.nokkuuji-nder-duniya.com. Heɓtinaama ñalnde 21-08-2023. "Aba Sud limngal weeyo hannde". weeyo tan.org. Heɓtinaama ñalnde 2023-08-05.