Jump to content

Abbi, Uzo-Uwani

Iwde to Wikipedia

Abbi ko wuro wonngo e nder diiwaan Uzo-Uwani e nder diiwaan Enugu, leydi Najeriya. Ko wuro ɓooyngo, taariindi, ina waɗi renndooji tati mawɗi – Ezikolo, Ejona, e Uwani, tawi ina waɗi ko ina tolnoo e 60 wuro. Wurooji ɗii ina njaaji e nder renndooji ɗii e nder falndeeji, e nder nokkuuji toowɗi e nder nokkuuji ndema ina wiyee "Ogbo".

Ezikolo Abbi ko gila ndeen laamu diiwaan Enugu anndi ɗum ko renndo keeriiɗo, ina jeyaa heen gure Anagoro, Ibeku, Isiama, Umavuruma, Ama-ebo, Apapam, Amanyi; e Ama-eze, Umuagada e Ifuagbo, tawi heen tati ina wiyee kadi renndo Owerre. Koɗorɗe Ezikolo keddiiɗe ɗee ina tawee to Igbudi, Nwaedor, Oda-Ogbo, Ugwu-Ogazi, Achokonya, Amirowa, Ujobo e Abiamdu ɗo Ezikolo renndi keeri e Anuka, Okpuje, Edem-Egu.

Ejona Abbi woni ko ɓuri mawnude e renndooji tati ɗii, ina waɗi Enugu-Abbi, Umunye, Umunocha, Bebe, Nnuzu, Ala-echara, Ugwuogbada, Ikwoka, Uwenu-okpe, Ama-ngwu, Eziugwuobi, Owereeze, Ama-ugwu e koɗkiiji ndema goɗɗi . Ɗee peccii ko e Ejona Oda – gure e nder ladde, Ejona Ugwu wonande wonɓe e dow tulde e Ejona Ogbo wonande gure keewɗe e nder koɗkiiji ndema. Uwani abbi ina woodi warngooji tati – Alaozara:- gurel Isiyi, Enwerike, U’ba. Edem-Eke & Ekaibite:- Ama-eke, Ama-oba, Umuoka, Umushere e koɗorɗe gese goɗɗe hono Orukwu ekn. Daartol & Iwdi Abbi ina wiyee ko abbi ugweke ugwunye. Innde woɗnde laamu ɓooyngu belngu nguu ko Abbi Ite-ata Oshimiri. Ɗuum fof hollitii mawngu mum - Abbi ko leydi keewndi yimɓe, ina hoɗi Ugweke e Ugwunye. Origin hollitii wonde laamu ɓooyngu nguu ina ɗaɓɓi naatgol dogooɓe e nder gure, woɗɓe ina njokki e yahde haa woodi yamiroore dartinde e nder caka hitaande 1600 caggal Iisaa. Gila ndeen Abbi ina anndiranoo “Abbi nari-okooro” – firti ko yimɓe Abbi njillondirtaa e ngool politik ina jogii batte keewɗe e pinal, ko wayi no Abbi ina nodda leƴƴi pine goɗɗe ko nde Igbo no Abbi wonaa Igbo e... pinal gadanal ina yiyra dewgal hakkunde yimɓe hono ɓee e majjere. Hay so tawii limoore yaltunde leydi ndii ko adii, keewal mum ina heddii e mawde - ite-ata oshimiri. Eey, hay geec gooto yoorataa so wonaa ƴettude ndiyam e nder mum tan e ɓulli. Ko goonga, Abbi ina joginoo yimɓe mum no prime stock e nder leñol aadee, nannduɗo e Aryan en, kono, iwdi mum laaɓtaani nde golle aadee puɗɗii e Abbi kono ina jogii humpitooji moƴƴi e limoore Gure Abbi e won e hujjaaji laaɓtuɗi e woodgol mum adanngol e eɓɓoore ndee ko golle jowitiiɗe e jokkondiral hakkunde Abbi Ite-ata Oshimiri e Abbiiji goɗɗi e nder leyɗeele Delta e Cross River leydi Najeriya. Abbi, gooto e gure mawɗe koɗki ɓooyɗe Uzo-Uwani ina waɗi e fuɗɗoode renndooji tati tiiɗɗi, woni Ezikolo, Ejona, e Uwani wards walla renndooji e won heen njuɓɓudi laamu laaɓtundi ngam tabitinde deeƴre, nguurndam jam hakkunde renndooji ɗii e hay e gure koɗdiiɗe. Abbi, e gargol ko ɓuri heewde e hoɗɓe, ɓuri wonde ko falnde belnde e ɓulli keewɗi taarotooɗi ɓulli ɓuuɓɗi e mbaydiiji teskinɗi e leɗɗe ɓutte. Kono ko adii wolde hakkunde leyɗeele, ko ina tolnoo e gure 14 ina njooɗii e dow ŋoral (grangehills) to bannge worgo, tawi ina njogii topirɗe ɓutte e ɓulli belɗi, ina mbaawi kadi heɓde leyɗeele gese mawɗe wuro ngoo, tawi ina keeri e diiwaan Kogi & gure Obinagu Okpuje e Edem. Ko goonga ndeen, Anuka - hannde ko renndo autonome - ina jeyaa e Abbi. E oon sahaa, ina waɗi 19 gure koɗnooɗe e daande falnde ndee, ɗum noon ko 33 gure e nder Abbi. Kono jooni, Ugwuono, mettuɗo nattii, ɗum majjii; Umavuruma hawti e Ama-ebo e Enwerike ko wuro wooto tan, kadi, Anuka ko wuro renndo keeriiɗo e hoore mum tawa wonaa hay e nder LGA Uzo-Uwani.[1]

Naatgol Wonno ko njanngu e wuro Ejuona-Ogbo, jeyaaɗo e renndo Abbi, e fuɗɗoode lewru feebariyee 2016. Hoɗɓe ɗiɗo (Mr Fidelis Okeja e miñi mum debbo, Mrs Mercy Okeja) mbaraama, yimɓe 19 kollitaama majjii, tawi ko galleeji jeeɗiɗi e... motooji ɗi durooɓe fulɓe njiylotoo.[2]

Tuugnorgal

Rafayel, Onuku. "Abbi Posse (Uzo-Uwani L.G.A, Diiwaan Enugu)". Facebook. A.E. Karlis. Ƴeewtaama ñalnde 28 Oktoobar 2023.
Ozor, Sineeneh (14 feebariyee 2016). "Dirooɓe Fulani naati nder renndo Enugu mbari ɗiɗo, 19 majji". Naajeeriya yeeso. Keɓtinaama ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2018.