Jump to content

Abdul-Ganiyu "Gani" Oyesola Fawehinmi

Iwde to Wikipedia

Abdul-Ganiyu "Gani" Oyesola Fawehinmi// R, GCON, SAN (22 Abriil 1938 – 5 Seeɗto 2009)[1] ko binndoowo, bayyinoowo, baawɗo wallude, ƴeewoowo renndo, awokaa hakkeeji aadee e siwil, e siyaas ]

O joginoo tiitoonde mawnde Lamofin mo Ondo.[3]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jibinaa ko e galle Saheed e Munirat Fawehinmi mo Ondo, e nder Diiwaan Ondo.[2] Baaba makko, mawɗo Saheed Tugbobo Fawehinmi, Seriki Musulumi mo Ondo, ko njulaagu leɗɗe, ko o baawɗo golle, ko o golloowo e nder renndo, ko o mawɗo juulɓe e nder leñol Yoruba. O hollitaama ko o tokkuɗo Ajao, gardinooɗo lislaam to wuro Ondo, to bannge hirnaange-rewo leydi Najeriya. Mawɗo Saheed Tugbobo Fawehinmi sankii ñalnde 5 feebariyee 1963 tawi ina yahra e duuɓi 89.[4]

Mawniiko Gani ko maayɗo mawɗo Lisa Alujanu Fawehinmi mo Ondo, mo waɗi hareeji keewɗi baɗɗi faayiida ngam e innde leñol Ondo e nder teeminannde sappo e jeenay. Ko ɗoon woni innde ‘Alujanun’, firti ko ruuhu. O maayi ko omo yahra e duuɓi 92.[4]

Gani waɗi jaŋde mum adannde to duɗal leslesal Ansar-Ud-Deen, Iyemaja – diiwaan Ondo gila 1947 haa 1953 e jaŋde mum hakkundeere to Victory College Ikare, duɗal Kerecee’en gila 1954 haa 1958, e gardagol mawɗo Rev o jooɗii, o heɓi jaŋde makko seedantaagal duɗal Afrik worgo e hitaande 1958. Nde o woni e duɗal jaaɓi haaɗtirde, o anndiraa ko "Nation"[5] sabu yiɗde makko no feewi e geɗe ngenndiije, sariya e politik. Ko o jannguɗo no feewi jaayɗe Daily Times e West African Pilot, jaayɗe ɓurɗe lollude e nder leydi Nijeer e oon sahaa. Ndeen o golliima ko juuti e nder ñaawirde toownde Lagos haa hitaande 1961. Gani winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holborn College of Law- Duɗal jaaɓi haaɗtirde London ngam janngude sariya e hitaande 1961. Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde, baaba makko maayi. O timmini jaŋde makko to Londres e peeje caɗeele sabu ŋakkeende kaalis. Ɗum jiidaa e waɗde golle leslese keewɗe to Londres, tawi noon to Londres, o anndiino defte yimɓe rewolison walla radikal en, ko wayi no Fidel Kastro, Winston Cerchill, David Ben-Guriyon, Mahatma Gandhi, Mao Tse Tsung e Karl Marx. O arti leydi Najeriya hitaande 1964, o noddiraa bar hitaande rewtunde heen. O golliima ndeen ko juuti to biro awokaaji miñiiko, maayɗo Hon. Ñaawirde Rasheed Olabamidele Fawehinmi hade mum branche e hoore mum.[2]

Golle sariya

Fawehinmi heɓi darnde nde o hoosi haala golloowo nder usine, Bala Abashe mo o wi'i Sekereteer laamu lesdi Benue-Plateau, Andrew Obeya ɗon mari haala bee debbo maako. Ndeen Abashe ñaawii Obeya ngam ƴattaade e bonnude sabu jeenu.[6] Fawehinmi hoosi haala kan bana awokaajo pro bono ngam Abashe wakkati laamu lesdi ndin darii ɓaawo ardiiɗo maɓɓe. Eɓɓooje mbaɗaama ngam Fawehinmi woppa ñaawoore ndee, nde ɗuum ŋakki, Obeya dogi woppi golle. Kono Fawehinmi nanngaama fotde lebbi jeenay. Jaaynde ñaawoore ndee ɓeydii feeñninde golle makko sariya. [7]

Tuggude 1971 haa 1973, o woniino binndoowo jaayndeyaagal ngenndiwal e nder fedde awokaaji leydi Najeriya. Kono, e hitaande 1981, Fawehinmi naamnaama e goomu diisnondiral, o wiyi yo o faamnu hoore makko e nder balɗe sappo e nay hol ko waɗi omo ƴattoo hoore makko e nder jeeyngal e nder bayyinaango yontere kala, luulndiingo etikaaji bar. E nder haala kaa, Goomu diisnondiral gollotooɓe e sariya (LPDC). Mawɗo Gani Fawehinmi (1985) Ñaawirde Toownde jaɓi ñaawoore Ñaawirde Toownde nde waɗti ñaawoore LPDC e dow Mawɗo Fawehinmi nde alaa ko nafata e dow tuugnaade e doosgal LPDC ngal Jaagorgal mawngal woni hooreejo waɗi mo tuumaaɗo, ñaawoowo e ñaawoowo e sahaa nde sa luulndii kuule nuunɗal tagoore, ɗum noon hakke mawɗo Fawehinmi e ñaawoore nuunɗunde. Ñaawoore ndee addani ɗum waylude sariya jowitiiɗo e sariyaaji 1975.[8] Fawehinmi caggal ɗuum dogi afoul e yamiroore NBA. E hitaande 1984, nde laamu kesu Buhari ƴetti kuulal ngam ƴellitde jawdi renndo, NBA e gardagol Bola Ajibola yamiri terɗe mum yo ngoppu hay gooto e kliyaneeɓe e nder ñaawirde konu. Fawehinmi ƴami yamiroore nde ngam o sikki tuumaaɗo oo ina foti waɗeede ngam ustude kala kaalis wujjaaɗo sabu innde makko waɗtaa e doggol NBA ngol alaa ɗo haaɗi.[citation needed]

E hitaande 1994 kanko e won e yimɓe Naajeeriya teskinɓe ɓe cosi lannda Naajeeriya gonɗo haa hannde o darii ngam suɓaade hooreejo leydi e hitaande 2003 e les njiimaandi lannda Naajeeriya.

Gani Fawehinmi toɗɗaama e darnde Awokaaji mawɗi leydi Najeriya (SAN), tiitoonde ɓurnde toowde e nder leydi Najeriya, e lewru suwee 2001.

E hitaande 1986, nde mawɗo Gani Fawehinmi wonnoo Awokaa Dele Giwa, ɗiɗaɓo oo waraa ko e bommbo e nder ngonkaaji tuumaaɗi.

Ngam golle makko mawɗo Gani Fawehinmi nanngaama, nanngaama, ñaawaama laabi keewɗi. Passport makko hakkunde leyɗeele nanngaama laabi keewɗi, hoɗorde makko e Chambers njiylawu laabi keewɗi.[9] O fiyi sahaa e sahaa fof, o depor

ted ummoraade e nokku gooto haa e nokku goɗɗo ngam haɗde mo waawde jokkondirde e jamaanu ngu o yiɗi. Defte makko ko laamu militeer fedde nde nanngi ɗum, defterdu makko to Surulere, wuro Lagos, huɓɓi. Suudu sariya makko to Anthony Village, to diiwaan Lagos, ko yimɓe ɓe tuumaama ko gollotooɓe laamu. Gardeeji ɗii mbaraa, ɗiɗo e maɓɓe ngañiima no feewi.[10]

E nder hareeji makko ngam ƴellitde njiimaandi sariya, yaakaare e yiɗdeeji miskineeɓe e tooñanngeeji, o waɗii hareeji keewɗi e diineeji militeer en, tawi ko ɗum addani mo nanngeede laabi keewɗi e laamuuji militeer en e gollotooɓe e kisal mum en heewɓe . O werlaa e nder cuuɗi polis keewɗi, o nanngaa e kasooji keewɗi hakkunde 1969 e 1996.[11]

Wallitooɓe makko mbiyata ko « ñawu sfigmomanometre mo ƴiiƴam diktatoor en ƴeewtotoo, ko kanko woni konngol goongawol ngenndi ndii e jaambaaro nafooje e sabaabuuji jamaanu ». Naajeeriya'en ɗuuɗɓe boo hoosi noddugo mo hooreejo lesdi.[12]

Defterdu gani fawehinmi Defterdu Gani Fawehinmi sosaa ko e hitaande 1965 to no.116, mbedda Denton, Ebute Meta, Lagos nde sosɗo oo sosi suudu mum. defterdu nduu artiraa ko to Nokku 28 lewru Sabiu Ajose, Surulere, Lagos. E hitaande 1978, defterdu nduu ummiima Surulere fayti No 35 laawol Adeniran Ajao, Estate Ajao, wuro Anthony, Lagos e hakkunde 2009 e 2012, defterdu nduu ummiima e nokku mum hannde oo, to nokku defterdu e galle Gani Fawehinmi to Otunba Central Wayele Jobi-F Diiwaan njulaagu, Alausa, Ikeja, Lagos-Nijeeriya.[2]

Defterdu Gani Fawehinmi winnditaama wonde defterdu ɓurndu mawnude e nder leydi Naajeeriya. Ina waɗi ko ɓuri miliyoŋaaji gooto e defte e geɗe ɗe ngonaa defte, gila e sariyaaji, politik, nguurndam, diine, e gannde renndo, e almanakuuji e ansiklopediiji. Ina waɗi kadi arsiif mooftirɗo jaayɗe e jaayndeeji gila e puɗal kitaale 1970 haa hannde. ɗiin ngoni yoga e jaayndeeji ɗi tawaaka e nder defterdu woɗndu e nder leydi Najeriya.[13]

Defterdu nduu ina waɗi ko ina tolnoo e 400 binndol ko fayti e sosɗo oo, ina waɗi kadi galle mawɗo Gani Fawehinmi.

Njeenaaje Ñalnde 11 korse 1993 Fawehinmi rokkaa njeenaari Bruno Kreisky mo duuɓi ɗiɗi kala. Ndeeɗoo njeenaari, inniraaɗo e teddungal Bruno Kreisky, rokketee ko yimɓe winndereyankooɓe ƴellitooɓe jojjanɗe aadee. E hitaande 1998, o heɓi ‘Bernard Simmons Award’ mo Fedde Adunaare Awokaaji ngam mawninde golle makko jowitiiɗe e jojjanɗe aadee e demokaraasi.[14][15]

E hitaande 2018, hooreejo Fawehinmi hokkaama ɓaawo maayde maako, teddungal ɗiɗaɓal ɓurngal mawnugo haa lesdi Naajeeriya.[16]

Wade Fawehinmi sankii ko ñalnde 5 suwee 2009, caggal hare juutnde e kanseer ɓuuɓɗo. O yahrata ko e duuɓi 71. O wirnaa ko ñalnde 15 suwee 2009 to wuro makko wiyeteengo Ondo City Nigeria. Fawehinmi maayi ko neɗɗo mettuɗo, sabu ngonka leydi makko e sahaa maayde makko, o salii teddungal ɓurngal toowde ngal leydi makko rokki mo e leeso maayde makko.[17]

Jaɓde njeenaari ngenndi E hitaande 2008 Fawehinmi salii gooto e teddungal ngenndiwal ɓurngal toowde ngal laamu leydi Naajeeriya waawi rokkude ɓiyleydi – Ordre de la République fédérale (OFR) – ngam salaade duuɓi keewɗi ɗi laamu nguu waɗi gila nde leydi Naajeeriya heɓi ndimaagu mum.[18]

Parsel gani fawehinmi Yiyngo gonngo e nokku biyeteeɗo Gani Fawehinmi, Ojota, Lagos-Niiseria Yiyngo gonngo e nokku biyeteeɗo Gani Fawehinmi, Ojota, Lagos-Niiseria

Yiyngo laawol e nder park gani fawehinmi, laagos-niiseria Yiyngo laawol e nder park gani fawehinmi, laagos-niiseria

E hitaande 2010, laamu diiwaan Lagos inniri makko park gooto to Ojota, to leydi Lagos-Niiseer.

Suudu lekki Gani Fawehinmi nokkuure ƴeewndo cellal wuro Ondo.[19]

"Gani Fawehinmi | Awokaa Naajeeriya". Ansiklopedi Biritaan. Keɓtinaama ñalnde 26 lewru Mbooy 2020.
"Gani Fawehinmi – Goomu DAWN". Keɓtinaama ñalnde 26 lewru Mbooy 2020.
20190825/282346861468889. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 lewru Yarkomaa 2021 – e laawol PressReader. : majjii walla alaa ko woni |tiitoonde= (ballal)
"Nguurndam: Gani Fawehinmi". Kbase. 1 Duujal 2013. Ƴeewtaa ko 26 Mee 2020.
"Gani Fawehinmi | Kaɓantooɗo jojjanɗe aadee | Maayɗo". Gardiiɗo oo. 8 suwee 2009. Ƴeewtaa ko 14 marse 2022.
"Legacy De Gani Fawehinmi". Jaaynooɓe Sahara. 16 suwee 2010. Ƴeewtaa ko 26 mee 2020.
"Njuɓɓudi e njiimaandi sariya e nder golle". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 13 lewru nduu 2014. Ƴeewtaa ko ñalnde 7 suwee 2017.
Agbamuche-Mbu, lewru mee. "Sariya gollooɓe sariya e diisnondiral awokaaji". Hannde. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 30 sulyee 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 2 suwee 2015.
"Gani Fawehinmi: Awokaa e kaɓantooɗo jojjanɗe aadee e hitaande". Ko jeytaare. 8 suwee 2009. Ƴeewtaa ko 4 suwee 2020.
Ɗaɓɓirde jaayndeeji. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 lewru Yarkomaa 2021 – e laawol PressReader. : majjii walla alaa ko woni |tiitoonde= (ballal)
admin (16 suwee 2016). "Fawehinmi: Jaagorgal Leñol, Duuɓi Jeeɗiɗi Caggal". NYALNDE HANNDE. Heɓtinaama 28Lewru Yarkomaa 2021.
 "Koppi arsiif". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 14 sulyee 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 oktoobar 2009.
 "Defterdu e galle Gani Fawehinmi - Portal humpito Naajeeriya, Ɗemngal njulaagu Naajeeriya". njulaagu.jokkondiral.com. Keɓtinaama ñalnde 26 lewru Mbooy 2020.
 "Gani Fawehinmi: Awokaa e kaɓantooɗo jojjanɗe aadee e hitaande". Ko jeytaare. 22 Oktoobar 2011. Ƴeewtaa ko 28 lewru Yarkomaa 2021.
 "Awokaajo hakkeeji ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya, Femi Falana heɓi njeenaari mawndi ndi IBA hokkata Bernard Simons hitaande 2008 | Jaayndeeji Sahara". haalooɓe sahhara.com. Keɓtinaama ñalnde 7 sulyee 2023.
 admin (8 lewru juko 2018). "Abiola, Ɓiɓɓe Fawehinmi Jaɓi Teddungal Lesdi, Yettoore Buhari". NYALNDE HANNDE. Keɓtinaama ñalnde 15 lewru Yarkomaa 2021.
 "Elombah News - Jaaynde Naajeeriya koolaaɗo e internet".[jokkondiral maayngal duumingal]
 "2008 « Binndol am e kaayitaaji am". Moƴƴinaama gila e fuɗɗoode mum ñalnde 8 suwee 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 15 lewru juko hitaande 2009.
 "Ondo ina maayta Gani, ina uddita nokku ƴeewndo". Kabaaru Vanguard. 21 abriil 2010. Ƴeewtaa ko 26 mee 2020.