Jump to content

Abdul Azeez Kolawole Adeyemo

Iwde to Wikipedia

Abdul Azeez Kolawole Adeyemo (14 juin 1941 – 12 mars 2002), mo yimɓe fof nganndi e ‘Alhaji no ngonir-ɗaa’, ko neɗɗo Naajeeriyaajo, politikyanke Yuruba mawɗo. O jibinaa ko Ado-Ekiti laamorgo leydi Ekiti to Sir. Rufai Adeyemo & Princesse Adebolarin Agunsoye. Nde o mawni e nder diine katolik e jamaanu koloñaal Angalteer, caggal ɗuum o naati e diine lislaam. O wonti politik gila e fuɗɗoode golle makko. O nasti nder kampaañ diiwaan Hirnaange Egbe Omo Oduduwa mo hooreejo Jeremiya Obafemi Awolowo sosi. O laati kadi tergal yeesowal lannda siyaasaaku Action Group nde ɓaawo man o wayliti laati lannda Unity mo lesdi Naajeeriya. Ko ɓuri heewde e ko o rokki ko ngam heɓde demokaraasi e laamu moƴƴu e nder leydi Najeriya caggal nde o heɓi jeytaare.[citation needed]

Baɗte e nguurndam politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Diineyanke, pentoowo, jom njulaagu, e haaloowo, keɓɗo golle mum politik gadane e nder Republique ɗiɗaɓere, hono tergal Parlemaa ñalnde 1 oktoobar 1979, nde Alhaji Shehu Shagari hunii wonde hooreejo leydi siwil gadano e Kumannda- mawɗo leydi Naajeeriya. Laamu nguu caggal mum itti ɗum e laamu ñalnde 1983, tawi ko seneraal mawɗo Muhammadu Buhari.[1]

Alhaji A.A.K Adeyemo waɗii darnde mawnde e nder gardiiɗo kampaañ ngam heɓde nafoore laamu juutngu ngu Linjiila Bamidele Olumilua, Guwerneer diiwaan Ondo ɓooyɗo tuggi 1991 haa 1993 e les njiimaandi lannda Sosiyaal Demokaraasi (Niiseer). O wonii caggal mum e nder ndeen njuɓɓudi, o woniino gardiiɗo parlemaa e nder diiwaan Ondo. Caɗeele ɓurɗe mawnude ɗe ndartini laawol Naajeeriya ngam ƴellitde hoore mum e nder renndo, faggudu e politik, ko ɗum woni ko hooreejo leydi ndii, hono Ibrahim Babangida, ƴetti wooteeji ɗi 12 lewru juko hitaande 1993, ɗi hooreejo leydi ndii, Moshood Kashimawo Olawale Abiola heɓi, e nder wooteeji ɗi ngalaa ɗo kaaɗi. Annulgol ngol hawti e fusgol lanndaaji dawrugol ngol, ko huunde nde waylaaki, ɗum addani laamu nguu ustaade e nder diiwanuuji ɗii fof e nder leydi Naajeeriya. Ko ɗoon kadi, koyɗol Naajeeriya ngol njiimaandi demokaraasi ndi ‘hol no ngonir-ɗaa’ heddii e tiiɗnaare mum, taƴaama e nder karapaas mo alaa ko woni e mum so wonaa ƴaañgal e cinndel ; nuunɗal ina ŋakkiraa tokenism e maandeeji cinnde.[citation needed]

Mawɗo dowla

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Alhaji Adeyemo wonnoo kadi ko gardiiɗo mawɓe PAN Yoruba en, ɓe nganndu-ɗaa ko ‘Afenifere’.[2] O waɗii kadi nafoore mawnde e sosde Dowla Ekiti e lewru Oktoobar 1996. Caggal nde demokaraasi artiraa e darorɗe kitaale 1990, ko juuti caggal maayde dictateur militeer Seneraal Sani Abacha, e sirlu,[3][4] Alhaji Adeyemo jokki e wonde politik active e ƴettude darnde ‘Godfather’ sabu fannu doole makko e nder nokkuuji politik e oligarki. Ɗum hollitaama e darnde makko nde o naamnaaka e nder yiɗde politik Otunba Adeniyi Adebayo, hono guwerneer gadano cuɓaaɗo, to diiwaan Ekiti, e les njiimaandi fedde nde (Niiseer), e hitaande 1999.

Doggol juutngol e sehilaaɓe makko politik ina jeyaa heen: Samuel Adekunle Ajasin JP, Alhaji Shehu Musa Yar'Adua, Alhaji Baba Gana Kingibe, Chief Olu Falae, Seneraal Adeyinka Adebayo, Evangelist Bamidele Olumilua, Olusegun Kokumo Agagu, Alhaji Balabera Agagu Danjuma, Alhaji Bamanga Tukur, Otunba Ruben Famuyibo, Adebayo Adefarati, Ebenezer Babatope, e Mawɗo Bola Ige e woɗɓe.

'Alhaji hol no ngonir-ɗaa' maayi e nder safrirde ñalnde 12 mars 2002, caggal nde o ruttinaa e safrirde caggal nde o wondi e ƴiiƴam juutɗam, sabu rafi ɓernde juutɗo.

Opejobi, Seun (30-12-2018). "Kuudetaa 1983: Ko Shehu Shagari waɗi Buhari ngam foolde laamu mum - Ɓiɓɓe ina peeñnina". Ñalnde kala Post Naajeeriya. Heɓtinaama ñalnde 22-06-2022.

Doktoor Lanre Titler (14 ut 2007). "Afenifere e Kawtal mawɓe Yoruba: Hol e hol to ɓe ngoni?". NaajeeriyaAduna. Ko 2009-11-08 ƴettaa.

« Abacha maayi ko e duuɓi 54 ​​». Kabaaru BBC. Ñalnde 8 lewru juko hitaande 1998.

a b c d "Abaacha, Sani." Ensiklopediya Biritaan. 3 feebariyee 2007