Jump to content

Abdullahi Dan fodio

Iwde to Wikipedia
Abdullahi Dan fodio
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeAbdullahi ɗan Fodio, Abdullahi ɗan Fodio Taƴto
InndeAbdullahi Taƴto
Noble titlesultan Taƴto
Ɗuubi daygo1767 Taƴto
ƊofordeGobir Taƴto
Date of death1828 Taƴto
Place of burialGwandu Taƴto
SiblingSayku Usmaan Ɓii Fooduye Taƴto
MarudeMuhammad Wani Taƴto
WoldeHawsare Taƴto
Sana'ajiulema, poet, grammarian, jurist Taƴto
Field of workfiqh, monotheism in Islam, Islamic poetry Taƴto
Position heldsultan Taƴto
Student ofSayku Usmaan Ɓii Fooduye, Jibril ibn Umar Taƴto
StudentMuhammed Bello Taƴto
LenyolPullo Taƴto
DiinaSunni Islam Taƴto
Eye colordark brown Taƴto
Replaced byGidago dan Laima Taƴto
Personal pronounL485 Taƴto

Abdullaahi ɗan Fodio firoⓘ (aarabeere: عبد الله بن فودي, e ɗemngal romaan: Abd Allah ibn Fudi; ca. 1766–1828), ko ganndo lislaam mawɗo, ko o ganndo, ko o jimoowo, ko o ganndo diine, kadi ko o Amir gadano Gwandu (r. 1812–1828). 1828) e Waziir mawɗo gadano Sokoto. Miñiiko biyeteeɗo Usmaan dan Fodiyo (1754-1817) ko kañum woni sosɗo kalifaandi Sokoto. Usmaan, nde wonnoo ko ganndo ɓuri politik, o rokki Abdullahi regency gollorɗo bannge hirnaange laamu makko, bannge fuɗnaange o rokki ɓiyiiko Muhammed Bello, mo caggal mum wonti Sultan Sokoto caggal baaba mum.

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abdullahi jibinaa ko e hitaande 1766 e wuro tokooso ina wiyee Maganimi. O nanndaani e miñiiko e terɗe galle makko goɗɗe, ɓe "ɓurɓe ɓalli ɓuuɓɗi" e ɓalli ɓurɗi leeɓde, o siforaama ko "toowɗo, ɓuuɓɗo, ɓaleejo". : 21 Baaba makko, hono Muhammadu bin Usmaan, rokkaama innde Foduye (caggal ɗuum Fodio), firti ko ganndo walla ganndo e ɗemngal maɓɓe Fulfulde. Innde ndee ummorii ko e helmere aarabeeɓe Faqīh firti ko jurist. O jeyaa ko e leñol Toronkawa (‘Torodbe’ e ɗemngal Fulfulde), anndiraaɓe e aadaaji mum en keewɗi ganndal lislaam to bannge hirnaange Sudaan. Maamiraaɓe Abdullahi 11ɓiire, hono Muusa Jakollo, ummorii ko Futa Toro, ko o fulɗo Torodbe, ina sikkaa ko kanko ardii fedde Fulɓe adannde hoɗɓe e Hausaland, teeŋti noon e Birnin Kwonni. Yumma makko, hono Hauwa, jibinaa ko e leñol annduɓe binndol lolluɓe. Neene makko to bannge yumma, hono Ruqayyah bin Alim, ina horminoo no feewi, ko o asket e ganndo. O heɓi njeenaari ko e golle makko, Alkarim Yaqbal, ɗe annduɓe lislaam teskii no feewi e nder teeminannde 18ɓiire e 19ɓiire. Baaba Hauwa, hono Muhammadu bin Usmaan bin Hamm, ɓuri hay innde e teddungal rokketeengal Ruqayyah. O jaɓɓaama diineejo fulɓe ɓurɗo janngude e yonta makko.

Hauwa ina sikkaa ko iwdi annabi lislaam Muhammadu no feewi nde tawnoo o jibinaama e Maulay Idris I, Amir gadano leydi Maruk. : 4 Abdullahi wiyi kadi ko Fulbe Toronkawa iwdi Uqba gooto. Kono ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Muhammadu Bello hollitii wonde o sikkaani so tawii ko Uqba ibn Nafi, walla Uqba ibn Yasir walla Uqba ibn Amir.

Jaŋde adannde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jannginoowo Abdullahi gadano anndeede ko yumma makko, hono Hauwa, kanko janngini mo ko woni e nder diine lislaam. Nde o mawni, baaba makko ƴetti golle jannginoowo makko gadano lislaam. Ina gasa tawa ko jaŋde Abdullahi fuɗɗorii ko hedde duuɓi 5, nde o heɓi duuɓi 13, o woniino e siftorde Quraana: 37 : 6

Caggal ɗuum, mawniiko biyeteeɗo Usmaan ƴetti darnde jannginoowo makko, o rokki mo fannuuji ɓurɗi yaajde e nder Lislaam, ko wayi no Tauhid, Suufiyaŋkaagal e Mantiq. Usmaan ɓeydii naatnude mo e jimɗi lislaam, ina heen golle baɗɗe no jimɗi Mu’allaqat, baɗɗi batte keewɗe e binndanɗe Abdullahi caggal mum. Yanti heen, Usmaan ɓuri tiiɗnaade ko e jannginde ‘Sharia’ walla sariya lislaam, teeŋti noon e duɗal Maliki. Ɓe kawri, ɓe njanngi binndanɗe teeŋtuɗe duɗal ngal ko wayi no Mukhtasar al-Akhdari mo al-Akhdari winndi, e Al-Risalah. Abdullahi janngi grammar Arab diga kuuɗe Ibnu Ajurrum, e kuuɗe feere bana Qatr al-nada e Shudhur al-dhahab ɗe ibnu Hisham winndi. : 162 Usmaan kadi naatni Abdullahi e hiisawal leslesre.

Won e jannginooɓe Abdullahi caggal ɗuum ina jeyaa heen kaawisaaji makko, Muhammadu ɓii Raji, Abdullaah ɓii Muhammadu Thanbu, e annduɓe woɗɓe ko adii Sokoto hono Muhammadu Firabri, Muhammadu Buttugha, Mahmuud Bazanfare, Muhammadu Habrij an Ughuri e ganndo baawɗo ummoraade Agades. Kanko e hoore makko caggal ɗuum o wonti jannginoowo e won e almuɓɓe makko ina jeyaa heen ɓiyiiko gorko, Muhammadu Bello, al-Mustafa b. Muhammadu, baaba mum Sheek Abdul Qadir dan Tafa, e Modibbo Raji, baɗɗo darnde mawnde e ƴellitde aadaaji ganndal lislaam to Adamawa. : 86