Abdullahi Dan fodio
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Abdullahi ɗan Fodio, Abdullahi ɗan Fodio |
| Innde | Abdullahi |
| Noble title | sultan |
| Ɗuubi daygo | 1767 |
| Ɗoforde | Gobir |
| Date of death | 1828 |
| Place of burial | Gwandu |
| Sibling | Sayku Usmaan Ɓii Fooduye |
| Marude | Muhammad Wani |
| Wolde | Hawsare |
| Sana'aji | ulema, poet, grammarian, jurist |
| Field of work | fiqh, monotheism in Islam, Islamic poetry |
| Position held | sultan |
| Student of | Sayku Usmaan Ɓii Fooduye, Jibril ibn Umar |
| Student | Muhammed Bello |
| Lenyol | Pullo |
| Diina | Sunni Islam |
| Eye color | dark brown |
| Replaced by | Gidago dan Laima |
| Personal pronoun | L485 |
Abdullaahi ɗan Fodio firoⓘ (aarabeere: عبد الله بن فودي, e ɗemngal romaan: Abd Allah ibn Fudi; ca. 1766–1828), ko ganndo lislaam mawɗo, ko o ganndo, ko o jimoowo, ko o ganndo diine, kadi ko o Amir gadano Gwandu (r. 1812–1828). 1828) e Waziir mawɗo gadano Sokoto. Miñiiko biyeteeɗo Usmaan dan Fodiyo (1754-1817) ko kañum woni sosɗo kalifaandi Sokoto. Usmaan, nde wonnoo ko ganndo ɓuri politik, o rokki Abdullahi regency gollorɗo bannge hirnaange laamu makko, bannge fuɗnaange o rokki ɓiyiiko Muhammed Bello, mo caggal mum wonti Sultan Sokoto caggal baaba mum.
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abdullahi jibinaa ko e hitaande 1766 e wuro tokooso ina wiyee Maganimi. O nanndaani e miñiiko e terɗe galle makko goɗɗe, ɓe "ɓurɓe ɓalli ɓuuɓɗi" e ɓalli ɓurɗi leeɓde, o siforaama ko "toowɗo, ɓuuɓɗo, ɓaleejo". : 21 Baaba makko, hono Muhammadu bin Usmaan, rokkaama innde Foduye (caggal ɗuum Fodio), firti ko ganndo walla ganndo e ɗemngal maɓɓe Fulfulde. Innde ndee ummorii ko e helmere aarabeeɓe Faqīh firti ko jurist. O jeyaa ko e leñol Toronkawa (‘Torodbe’ e ɗemngal Fulfulde), anndiraaɓe e aadaaji mum en keewɗi ganndal lislaam to bannge hirnaange Sudaan. Maamiraaɓe Abdullahi 11ɓiire, hono Muusa Jakollo, ummorii ko Futa Toro, ko o fulɗo Torodbe, ina sikkaa ko kanko ardii fedde Fulɓe adannde hoɗɓe e Hausaland, teeŋti noon e Birnin Kwonni. Yumma makko, hono Hauwa, jibinaa ko e leñol annduɓe binndol lolluɓe. Neene makko to bannge yumma, hono Ruqayyah bin Alim, ina horminoo no feewi, ko o asket e ganndo. O heɓi njeenaari ko e golle makko, Alkarim Yaqbal, ɗe annduɓe lislaam teskii no feewi e nder teeminannde 18ɓiire e 19ɓiire. Baaba Hauwa, hono Muhammadu bin Usmaan bin Hamm, ɓuri hay innde e teddungal rokketeengal Ruqayyah. O jaɓɓaama diineejo fulɓe ɓurɗo janngude e yonta makko.
Hauwa ina sikkaa ko iwdi annabi lislaam Muhammadu no feewi nde tawnoo o jibinaama e Maulay Idris I, Amir gadano leydi Maruk. : 4 Abdullahi wiyi kadi ko Fulbe Toronkawa iwdi Uqba gooto. Kono ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Muhammadu Bello hollitii wonde o sikkaani so tawii ko Uqba ibn Nafi, walla Uqba ibn Yasir walla Uqba ibn Amir.
Jaŋde adannde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jannginoowo Abdullahi gadano anndeede ko yumma makko, hono Hauwa, kanko janngini mo ko woni e nder diine lislaam. Nde o mawni, baaba makko ƴetti golle jannginoowo makko gadano lislaam. Ina gasa tawa ko jaŋde Abdullahi fuɗɗorii ko hedde duuɓi 5, nde o heɓi duuɓi 13, o woniino e siftorde Quraana: 37 : 6
Caggal ɗuum, mawniiko biyeteeɗo Usmaan ƴetti darnde jannginoowo makko, o rokki mo fannuuji ɓurɗi yaajde e nder Lislaam, ko wayi no Tauhid, Suufiyaŋkaagal e Mantiq. Usmaan ɓeydii naatnude mo e jimɗi lislaam, ina heen golle baɗɗe no jimɗi Mu’allaqat, baɗɗi batte keewɗe e binndanɗe Abdullahi caggal mum. Yanti heen, Usmaan ɓuri tiiɗnaade ko e jannginde ‘Sharia’ walla sariya lislaam, teeŋti noon e duɗal Maliki. Ɓe kawri, ɓe njanngi binndanɗe teeŋtuɗe duɗal ngal ko wayi no Mukhtasar al-Akhdari mo al-Akhdari winndi, e Al-Risalah. Abdullahi janngi grammar Arab diga kuuɗe Ibnu Ajurrum, e kuuɗe feere bana Qatr al-nada e Shudhur al-dhahab ɗe ibnu Hisham winndi. : 162 Usmaan kadi naatni Abdullahi e hiisawal leslesre.
Won e jannginooɓe Abdullahi caggal ɗuum ina jeyaa heen kaawisaaji makko, Muhammadu ɓii Raji, Abdullaah ɓii Muhammadu Thanbu, e annduɓe woɗɓe ko adii Sokoto hono Muhammadu Firabri, Muhammadu Buttugha, Mahmuud Bazanfare, Muhammadu Habrij an Ughuri e ganndo baawɗo ummoraade Agades. Kanko e hoore makko caggal ɗuum o wonti jannginoowo e won e almuɓɓe makko ina jeyaa heen ɓiyiiko gorko, Muhammadu Bello, al-Mustafa b. Muhammadu, baaba mum Sheek Abdul Qadir dan Tafa, e Modibbo Raji, baɗɗo darnde mawnde e ƴellitde aadaaji ganndal lislaam to Adamawa. : 86