Jump to content

Abgar V

Iwde to Wikipedia
Abgar V
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuOsroëne Taƴto
InndeAbgar Taƴto
Ɗuubi daygo1. century BCE Taƴto
Date of death50 CE Taƴto
Place of burialchurch of Apgar Taƴto
FatherMa'nu Saphul Taƴto
SiblingAwde Taƴto
Dee/goriiwoHelena of Adiabene Taƴto
MarudeQ21777960 Taƴto
FamilyAbgar Taƴto
Sana'ajiruler, monarch Taƴto
Position heldKing of Assyria Taƴto
Canonization statussaint Taƴto

Abgar V (hedde teeminannde 1ɓiire ko adii jibineede Iisaa – hedde teeminannde 50 caggal jibineede Iisaa), ina wiyee Ukkāmā (maanaa "ɓaleejo" e ɗemngal Siriya e ɗemɗe arameeje goɗɗe),[a] ko laamɗo aarabeeɓe Osroene, laamorgo mum ko Edessa, siforaama "laamɗo aarabeeɓe"..[1][2]

Abgar V e dow kaalis Armeni

Abgar siforaama ko "laamɗo Aarabeeɓe" e daartoowo Room biyeteeɗo Tacitus, ƴoogirde ɓadtiinde jamaanu.[3][4] Daartol Armeniijo biyeteeɗo Muusaa mo Chorene mo teeminannde 5ɓiire hollitii Abgar ko Armeniijo,[5][6] kono nanondiral annduɓe hannde ina kawri wonde Abgarid en ko laamu aarabeeɓe[5][6][7][8][9]

Muusaa Chorene teskiima wonde debbo mawɗo Abgar V ko laamɗo debbo biyeteeɗo Helena mo Adiabene,[10][11] kono e wiyde daartoowo yahuud en hannde biyeteeɗo Josephus ko debbo laamɗo Monobaz I mo Adiabene.

Wikisource Engele ina jogii binndol asliwol jowitiingol e ndee winndannde:

Almasiihu e Abgarus

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abgar V ina wiyee ina jeyaa e laamɓe Kerecee'en adanɓe, nde tawnoo ko Thaddeus mo Edessa, gooto e almuɓɓe capanɗe jeeɗiɗi, tuugnii e diine.[12][13]

Daartoowo eklesiya biyeteeɗo Eusebius winndi wonde defte binndaaɗe Edessan ina njogii koppi binndanɗe mbaylaandi hakkunde Abgar mo Edessa e Iisaa.[15][16] Koolol ngol ina waɗi ɓataake Abgar e jaabawol ngol Iisaa dikti. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 944, Egliis Sainte Marie de Blachernae to Konstantinopol heɓi ɓataake oo e Mandylion. Ndeen heddiiɓe ɓee fof njaltinaama to Egliis Debbo Pharos.[17]

Ndee ɗoo tinndinoore ina joginoo nafoore mawnde e Fuɗnaange e Hirnaange e nder yontaaji hakkundeeji. Ɓataake Iisaa oo ina winndaa e ɓataake, ina winndaa e marbere e njamndi, ina huutoree no talisman walla amulet nii. E nder ndeeɗoo winndannde, wonaa binndol Siri tan heddii, kono kadi ko firo Armeni, binndi ɗiɗi ceertuɗi e ɗemngal Gerek, ɓurɗi juutde e Siri, e binndi keewɗi e dow kaaƴe.[citation needed]

Annduɓe ina luurdi e geɗe keewɗe e ndeeɗoo tinndinoore ko wayi no so tawii Abgar ina wondi e rafi gout walla rafi mboros, walla so tawii binndanɗe ɗee ko e dow pergitte walla e dow papyrus.[18]

Binndol ɓataake oo ko :

Abgar, laamiiɗo Edessa, haa Yeesu cafroowo booɗɗum mo feenyi haa lesdi Yerusalaam, salminaago. Mi nanii ciimtol maa e safaaraaji maa no mbaɗirɗaa tawa aɗa jogii leɗɗe walla leɗɗe. Sabu ina wiyee aɗa waɗa wumɓe ina njiya, aɗa laɓɓina ñawɓe, aɗa riiwta jinneeji e jinneeji, aɗa sellina ñawɓe ñawu nguu, aɗa ummina maayɓe. Nde nan-mi cfuum fof e dow maa, mi miijii wonde gootel e gecfe cficfi ina foti wonde goonga: maa a woni Alla, a jippiima e asamaan, aɗa waɗa cfii cfii, walla ko aan bacfcfo cfii cfii, ko a 6icfcfo Alla. Mi winndii ma ngam naamnaade ma so tawii aɗa waawi ƴettude caɗeele ngam arde e am, sellinde ñawuuji ɗi nji’mi ɗii fof. Ngam mi nani Yahuudu'en ɗon ngulla dow ma, ɗon pewja ngam nawnugo ma. Kono miɗo jogii wuro tokooso no feewi, kono teddungo, ngo mawni no feewi e men enen ɗiɗo fof.

Iisa hokki nelaaɗo oo jaabawol ngam hootde to Abgar:

Barke woodanii aan goonɗinɗo kam tawa a yiyaani kam. Sabo ɗum winndaa dow am: Yi'uɓe kam ngoonɗintaa kam, ɓe nji'aay kam boo nuɗɗin, kisne. Kono ko mbinnduɗaa mi koo, ko mi arɗo e maa koo, ina haani mi timmina ɗoo fof ko neldaa mi koo, caggal nde timminir mi ɗum, mi artira mi to nulɗo mi oo. Ammaa ɓaawo mi ɗon hoosa, mi neldan ma gooto nder almuɓɓe am, ngam sembiɗin nyaw maaɗa, o hokka ma nguurdam e maaɗa.

Egeria winndi ɓataake oo e nder daartol mum hijjoore mum to Edessa. O janngi ɓataake oo e nder dumunna mo o woni hedde hitaande 384, o teskiima wonde koppiiji ɗi o waɗi e Edessa ɗii "ɓuri heewde" e koppiiji ɗi o waɗi e galle makko ɗii (ina gasa tawa ko Farayse).[21]

Gaa gaa nafoore nde heɓi e nder cirƴam apokrifa, binndanɗe laamɗo Abgar kadi keɓii nokku e nder liturgi ko ina wona jooni. Liturgiiji Siiri ina ciftora binndanɗe Abgar e nder ñalngu koorka. Liturgie Celtique ina wayi no ina joginoo heen nafoore ; Liber Hymnorum, deftere nde resndaa e duɗal jaaɓi haaɗtirde Trinity, to Dublin (E. 4, 2), ina rokka defte ɗiɗi e dow diidi ɓataake feewde e Abgar. Ina gasa tawa kadi ndeeɗoo ɓataake, rewrude e duwaawu ceertuɗo, ina waawi wonde birooji liturgi tokoosi e nder won e ekkolaaji katolik en.[19]

Ndee hiirde waɗii geɗe keewɗe e nder sifaade hoore mum e nder ekklesiyaaji Fuɗnaange keewɗi. Abgar ina limtee e senngo, e juuldeeji ñalnde 11 mee e 28 oktoobar e nder Egliis Ortodoks Fuɗnaange, alkamiisa yontere tataɓere (Mid-Lent) e nder Egliis Ortodoks Siri,[22] e ñalnde kala e nder Misa Eklesiya Apostolik Armeni.[14][15][16][17][18]

Fresco ummoraade e suudu dewal Varaga St. Gevorg ina hollira laamɗo Abgar e natal Almasiihu

Bursiiji teskinɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Heewɓe e annduɓe hannde ɓee kollitii iwdi aadaaji tuubgol Abgar tawa ko e binndi daartol. Walter Bauer wiyi lefol ngol winndaama tawa alaa ko woni e mum ngam semmbinde jokkondiral fedde, ortodoksi, e doggol nulaaɓe e dow skismatik en seernaaɓe.[23] Kono tan, iwdiiji keewɗi ceertuɗi, anndaaɗi jokkondirtaako e woɗɓe, mbiyi njiyii ɓataakeeji ɗii e nder defte binndaaɗe, ɗum noon haala makko ina sikkaa.[24]

Yahrugol yeeso mawngol e nder ganndal e dow toɓɓere ndee waɗii[25] ina jeyaa heen firo Desreumaux e firo,[26] M. Illert mooɓondiral seedeeji binndaaɗi e lefol ngol,[27] e wiɗtooji laaɓtuɗi e miijooji iwdiiji ɗi Brock,[28] Griffirko[09][29] mbaɗi. Ko ɓuri heewde e annduɓe hannde ina mbiya faandaare winndooɓe e ƴeewooɓe binndanɗe ko faati e tuubgol Abgar, wonaano tan ko fayti e mahngo daartol Kerecee’en Edessa, ko jokkondire hakkunde ekkol e laamu, tuugiiɗe e miijooji politik e ekklesiyaaji Efrayim Siirinaajo[1]33. Kono tan, iwdi daartol ngol ina woɗɗi haa jooni,[33] hay so tawii daartol ngol no winndiraa nii ina wayi no ko luural teeminannde tataɓere caggal jibineede Iisaa, haa teeŋti noon e jaabawol Bardaisan.[31]

Ɓataakeeji Abgar feewde e Tiberiyus

Ɓataakeeji hakkunde Abgar V e laamɗo Room biyeteeɗo Tiberius kadi ina mbinndaa e nder daartol, yeru daartoowo Armeni biyeteeɗo Movses Khorenatsi, annduɓe hono Ilaria Ramelli mbiyata ko ɓuri heewde e ɗeen ɓataakeeji ko goongaaji tuugiiɗi e:[34]

Ndee ɗoo golle ina wayi no ina reena geɗe ɓooyɗe no feewi, ko wayi no humpitooji jowitiiɗi e sehilaagal hakkunde Abgar, biyeteeɗo no feewi toparkhês mo Edessa, e prefekt Misra, e miijo am ina gasa tawa ko A. Avillius Flaccus, laamiiɗo Misra e hitaande 32 haa 38 caggal jibineede Iisaa—duuɓi tan Vitellius’en ko manndaa Fuɗnaange e AbTibe-d anndaa en no feewi sabu Filo, E nder Flaccum, 1-3; 25; 40; 116; 158. O jeyaa ko e sehilaaɓe Tiberius ɓurɓe tiiɗde; o jibinaa o mawni ko to Rome e ɓiɗɓe yumma makko Augustus, o heɓi laamu Misra, jeyi laamɗo oo, ina gasa tawa kadi o wallitii jokkondiral moƴƴal hakkunde Abgar e Tiberius ngal ina feeñi e binndanɗe maɓɓe.

Ɓataake Abgar gadano feewde e Tiberius ina winndaa heen:[35]

Abgar, laamcfo Armeni, e joom am Tiberius, laamcfo Roomnaaɓe, salminaango:— Micfo anndi alaa ko anndaa e mawcfo maa, kono, hono sehil maa, mido yicfi 6eydude anndude gecfe cfee e binndol. Yahuudiyankooɓe hoɗɓe e kantonuuji Palestiin mbarii Iisaa e leggal bardugal: Iisaa mo alaa bakkaat, Iisaa caggal golle moƴƴe keewɗe, kaawisaaji e kaawisaaji keewɗi mbaɗaama ngam moƴƴere maɓɓe, haa e ummital maayɓe. Hoto yejjit wonde ɗeeɗoo geɗe ngonaa batte doole neɗɗo maayɗo, kono ko batte Alla. E nder dumunna mo 6e 6oornii mo leggal bardugal, naange ni66i, leydi diwti, diwti; Kanko Iisaa, balɗe tati caggal ɗuum, ummiima e maayde, o feeñii e heewɓe. Jooni noon, e kala nokku, innde makko tan, nde almuɓɓe makko noddi, ina addana kaawisaaji ɓurɗi mawnude : ko kewi e hoore am koo, ko ɗum woni seede ɓurɗo laaɓtude. Jaagorgal maa august ina anndi gila jooni ko foti waɗeede e ko fayi arde e leñol yahuud en, baɗngol ndee bonannde; Jaagorgal maa ina anndi so tawii yamiroore fotaani yaltineede e nder winndere ndee fof ngam rewde Almasiihu hono Alla goonga oo. Kisal e cellal.

Jaabawol Tiberius ngol ina winndaa heen :

Tiberius, laamcfo Roomnaaɓe, feewde e Abgar, laamcfo Armeninaaɓe, salminaama:— Ɓataake maa moƴƴo oo janngaama e am, miɗo yiɗi yettude ma ummoraade e am. Hay so tawii en naniino yim6e heew6e ina kaala cfee gecfe, Pilaatu humpitiima en e dow laabi kaawisaaji Iisaa. O seedtinii en wonde caggal ummital makko e maayde, heewɓe njaɓii wonde ko o Alla. Ko ɗuum waɗi miin e hoore am kadi miɗo yiɗi waɗde ko njiɗ-ɗaa waɗde koo; kono, no woniri aada Roomnaaɓe nii, waasde jaɓde laamɗo tan e yamiroore joom mum, kono tan nde jaɓgol ngol yeewtaa, ƴeewtaama e nder senaa timmuɗo, miɗo eɓɓa haala kaa e senaa, ɓe njaɓaani ɗum e majjere, sikke alaa, sabu ko kamɓe ƴeewtaaki ɗum ko adii. Kono min njamirii kala mo Iisaa fotnoo, yo njaɓɓo mo e nder laamɓe. Min mbeltiima e maayde kala mo haali ko boni e Kerecee’en. Ko fayti e leñol yahuud en cuusngol leggal bardugal Iisaa, ngol, no nan-mi nii, woɗɗaani fotde leggal bardugal e maayde, fotnoo ko teddineede, fotnoo ko teddineede yimɓe — so mi woppii hare nde mbaɗdu-mi e Espaañ murtuɗo, maa mi ƴeewto haala kaa, mi waɗa yahuud en no haanirta nii.

Ƴeew kadi

Jaŋde Addai

Arab: أَبْجَر ٱلْخَامِس أُوكَامَا, e ɗemngal romaan: ʾAbǧar al-Ḫāmis ʾŪkāmā, [citation needed] Siiriya: ܐܒܓܪ ܚܡܝܫܝܐ ܐܡܝܫܐ Ḥmīšāyā ʾUkkāmā,[ciimtol ina haani] Armeni: Աբգար Ե Եդեսացի, e ɗemngal romaan: Abgar Hingerord Yedesatsi,[ciimtol ina haani] Gerek ɓooyɗo: Ἄβγαροgaed, Latin.

  1. Template:Cite CE1913
  2. Drijvers, Han J.W.; Healey, John F. (1999). The Old Syriac Inscriptions of Edessa and Osrhoene: Texts, Translations and Commentary (PDF). Brill. pp. 35–36. Most of the kings are called Abgar or Ma'nu and they were actually Arab sheikhs who settled in an urban centre.
  3. Nersessian, Vrej (2001). Treasures from the Ark: 1700 Years of Armenian Christian Art. Oxford University Press. p. 224. ISBN 978-0892366392.
  4. Armenian Van/Vaspurakan - p.68, Richard G. Hovannisian
  5. "Osroëne | ancient kingdom, Mesopotamia, Asia".
  6. Skolnik, Fred; Berenbaum, Michael (2007). Encyclopaedia Judaica (in Engeleere). Macmillan Reference USA. ISBN 9780028659435.
  7. Roberts, John Morris; Westad, Odd Arne (2013). The History of the World (in Engeleere). Oxford University Press. ISBN 9780199936762.
  8. "ABGAR Encyclopaedia Iranica". www.iranicaonline.org (in Engeleere).
  9. Drijvers, Han J.W.; Healey, John F. (1999). The Old Syriac Inscriptions of Edessa and Osrhoene: Texts, Translations and Commentary (PDF). Brill. pp. 35–36. Most of the kings are called Abgar or Ma'nu and they were actually Arab sheikhs who settled in an urban centre.
  10. Nersessian, Vrej (2001). Treasures from the Ark: 1700 Years of Armenian Christian Art. Oxford University Press. p. 224. ISBN 978-0892366392.
  11. Armenian Van/Vaspurakan - p.68, Richard G. Hovannisian
  12. Nersessian, Vrej (2001). Treasures from the Ark: 1700 Years of Armenian Christian Art. Oxford University Press. p. 224. ISBN 978-0892366392.
  13. Armenian Van/Vaspurakan - p.68, Richard G. Hovannisian
  14. "Osroëne | ancient kingdom, Mesopotamia, Asia".
  15. Skolnik, Fred; Berenbaum, Michael (2007). Encyclopaedia Judaica (in Engeleere). Macmillan Reference USA. ISBN 9780028659435.
  16. Roberts, John Morris; Westad, Odd Arne (2013). The History of the World (in Engeleere). Oxford University Press. ISBN 9780199936762.
  17. "ABGAR Encyclopaedia Iranica". www.iranicaonline.org (in Engeleere).
  18. Drijvers, Han J.W.; Healey, John F. (1999). The Old Syriac Inscriptions of Edessa and Osrhoene: Texts, Translations and Commentary (PDF). Brill. pp. 35–36. Most of the kings are called Abgar or Ma'nu and they were actually Arab sheikhs who settled in an urban centre.