Abin
| Lesdi | Ugannda |
|---|---|
| Lamorde | Abim District |
| Nder laamoore | Abim District |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+03:00 |
| Jonde kwa'odineto | 2°44′6″N 33°40′5″E |
| Laawol ngol laamu anndani | https://abim.go.ug/ |

Abim ko wuro wonngo e diiwaan Fuɗnaange leydi Uganda. Ko ɗum nokku mawɗo kominaaji, njuɓɓudi laamu, e njulaagu e nder diiwaan Abim. Distrik oo inniraa ko wuro ngoo.[1]
Wakere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abim woni ko e diiwaan Abim,[2] diiwaan Karamoja, diiwaan Fuɗnaange, leydi Uganndaa. Nde woni ko hedde 140 kiloomeeteer (87 mi), e laawol, bannge worgo wuro Moroto, wuro ɓurngo mawnude e nder diiwaan Karamoja. Oo nokku ina woni ko ina tolnoo e 180 kiloomeeteer (112 mi), e laawol, fuɗnaange Gulu, wuro ɓurngo mawnude e nder diiwaan Fuɗnaange Uganndaa. Abim woni ko hedde 414 kiloomeeteer (257 mi) to fuɗnaange-rewo Kampala, laamorgo leydi Uganndaa, wuro ɓurngo mawnude. Koɗkiiji wuro ngo ko:2°42'07.2"N 33°39'36.0"E (Njaajeendi:2.7020; Njuuteeki:33.6600).
Ummatore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bimngal lesdi 2002 limti ɗuuɗal yimɓe wuro man bana 7,645. E hitaande 2014, binnditagol yimɓe leydi ndii e wiɗto galleeji ina limta 17 168 neɗɗo. E hitaande 2015, Biro toppitiiɗo limlebbi leydi Uganda (UBOS) limtii yimɓe wuro ngo e nder caka hitaande ko ina tolnoo e 18 100 neɗɗo. E hitaande 2020, UBOS limtii keewal yimɓe e nder Diiso wuro Abim ko 24 400 neɗɗo. UBOS hiisiima wonde keewal yimɓe Abim, Uganndaa ɓeydiima fotde 6,2% e hitaande kala, hakkunde 2015 e 2020.
Toɓɓe nafooje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Toɓɓe nafooje ɗee ina tawee e nder keeri wuro ngoo walla saraaji wuro ngoo:[6] (a) birooji Diisnondiral wuro Abim (b) Gardiiɗo njuɓɓudi diiwaan Abim (c) Lugge hakkundeeje Abim, nokku ɗo geɗe kese ñalnde kala njiylotoo (d) Opitaal mawɗo Abim, opitaal laamu 100-bed mo ministeer Ugandan () e Banke DFCU (f) calɗi Banke Stanbic Uganndaa e (g) laawol Soroti-Amuria-Abim-Kotido, ngol rewata wuro ngoo e laawol kuuɓtodinngol ummoraade fuɗnaange haa worgo.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwaan Abim
Karamoja
Karimojong
Opitaaluuji leydi Uganndaa
Doggol gure e gure e nder leydi Uganndaa
Tuugnorgal