Abla kahlawi
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Kingdom of Egypt, Republic of Egypt, United Arab Republic, Misra |
| Inditirde | عبلة الكحلاوي |
| Sooma | عبلة مُحمَّد مرسي عبد اللطيف الكحلاوي |
| Innde | ʻAblah |
| Innde ɓesngu | Al-Kahlawi |
| Ɗuubi daygo | 15 Bowte 1948 |
| Ɗoforde | Cairo |
| Date of death | 24 Siilo 2021 |
| Place of death | Cairo |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | Nawnaare korona hitande 2019 |
| Father | Mohammed Al Kahlawi |
| Sibling | Q12178660 |
| Ɗemngal | Arabic |
| Wolde | Arabic |
| Sana'aji | university teacher, philanthropist, dawah, writer |
| Employer | Al-Azhar University, Umm al-Qura University |
| Janngi to | Al-Azhar University |
| Diina | Diina Lislaama |
| Memba en | Q12239072 |
Abla al-Kahlawi (15 anni Duujal 1948 – 25 anni Yarkomaa 2021) ko ganndo Ejiptnaajo, jannginoowo sariya lislaam, kadi ko gardiiɗo diine, waajotooɗo, e yeewtanoowo teleeji. O jannginii to daaɓi haaɗtirde Al Azhar to Kayhayɗi, to leydi Ejipt, ɗo o wonie hooreejo yeeso jaaɓi haaɗtirde lislaam e aarabeeɓe to daaɓi haaɗtirde. O limtaama e nder deftere adannde wiyeteende The 500 Most Influence Muslims ngam golle makko e diine e, e hitaande 2009, o yaltinii defte ko fayiti e juɓule lislaam. O waajiima e nder leydi Ejipt, e makko makko e teleeji, kam e leydi Arabi Sawdit, o tiiɗnii kadi o waajotoo ko ina wona duuɓi 1987 e hitaande 1989.
Ngendam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abla kahlawi jibinaa ko 15 desaambar 1948, to misra.[1] Baaba makko, Mohammed al-Kahlawi ko naalanke lolluɗo. O maayi ko omo yahra e duuɓi 72, e rafi COVID-19.[2]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Al-Kahlawi janngii sariya lislaam to duɗal jaaɓi haaɗtirde Al-Azhar, to Kayhayɗi, leydi Ejipt heɓi dipoloma mum master e hitaande 1974 e doktoraa mum e hitaande 1978 e fannu oo. E hitaande 1979, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo departemaa sharia to Faculté d’éducation to duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe to Makka. Caggal mum o toɗɗaa Dekan jaŋde Lislaam e Arab to duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Al-Azhar. O jannginii kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde sukaaɓe rewɓe to Riyaad to leydi Arabi Sawdit.
Tuggi 1987 haa 1989, Al-Kahlawi ina waajoo ñalnde kala e nder jumaa Masjid al-Haram, jumaa ɓurɗo teeŋtude e Lislaam, gonɗo to leydi Arabi Sawdit. Janngirɗe makko ina tawtoraa rewɓe hijjooɓe ummoriiɓe e nder winndere ndee kala. O jokki e waajaade rewɓe e nder leydi Ejipt caggal ɗuum, e nder juulirɗe keewɗe lolluɗe ko wayi no juulirde Al-Azhar, al- Hamd, e Al-Hossari, kam e juulirde nde baaba makko sosi, e juulirɗe ɗe yimɓe heewɓe tawtortee. O hollitii kadi eɓɓooji diineeji diiwaanuuji keewɗi ɗi yimɓe heewɓe njiyri, ɗi nganndu-ɗaa ko ‘Mama Abla’. Lectures Al-Kahlawi ina waɗi jeewte ko faati e sariyaaji e doosɗe lislaam, e firo binndanɗe diine, e jaabaade naamne ko faati e fiqh. E wiyde Oxford Encyclopedia of Islam and Women, ganndal makko e waaju makko "....ina ñiŋa firooji binndi lislaam ɗi njiɗaa rewɓe e etaade ustude jikkuuji ɓurɗi yaawde," tawa kadi omo daranii hakkeeji rewɓe e nder ceergal, e hirjinde nafooje "...moƴƴere, muñal, e muñal."
E hitaande 2009, o limtaama e nder 500 juulɓe ɓurɓe waawde, ko ɗum woni limto gadano e doggol hitaande kala ngol nokku janngirɗe peeje lislaam laamɗo to Jordani sosi, e yaltinaaɗo hitaande kala e ballondiral e nokku laamɗo Al-Waleed Bin Talal ngam faamde juulɓe e kerecee en to duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown to Amerik. Doggol ngol holliti mo wonde "... hooreejo mawɗo e geɗe keewɗe ɗe rewɓe ngoni e mum’en, e hooreejo gooto e nokkuuji ɓurɗi teddineede ngam janngude rewɓe juulɓe e nder winndere nde." Oxford Encyclopedia of Lislaam e Rewɓe siftini mo wonde "... e nder rewɓe ulamā (annduɓe Lislaam) ɓurɓe anndeede e nder winndere aarabeeɓe."
E hitaande 2006, o jeyaa ko e fedde 41 ardiiɓe e annduɓe lislaam mawɓe winnduɓe ngam ñiŋde bonanndeeji baɗnooɗi caggal luural karte Jyllands-Posten Muhammad, tawi e oon sahaa kadi o saliima karte ɗee e koye mum en. O jeyaa ko e siynuɓe A Common Word Between Us and You, ɓataake udditirɗo mo ardiiɓe diine lislaam neldi ardiiɓe diineeji kerecee en, ngam noddude jam hakkunde diineeji ɗiɗi ɗii. Golle makko e waaju, ko Entissar Amer, debbo gadano leydi Misra, o siftini golle makko ko "....seppo teddungo e teddungo e laawol sadak e waaju."
To leydi Ejipt, al-Kahlawi sosi fedde toppitiinde ko fayti e ballal mawnde to Mokattam, to Kayhayɗi, ngam wallitde sukaaɓe waasɓe, kam e yimɓe wonduɓe e rafi kanseer e rafi Alzheimer.
Binndanɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Al-Kahlawy winndii defte keewɗe maantiniiɗe ko fayti e fiqhuuji lislaam. Ina jeyaa e ɗeen :
Faʿlyat al-Zakāt fi Himayat al-Iqtisad wa al-Tanmiya (Nafoore sadaka e nder kisal faggudu e ɓamtaare, 1996)
Al-Marā bayn Taharat al-Batin wa al-Zāhir (Rewɓe: Senngo nder e yaasi, 1997)
Qadāy al- Marʾa fi al-Hajj wa-al-Umra (Haalaaji rewɓe e nder hajju e umra, 2005)
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "COVID-19: Iconic Egyptian preacher Abla Al Kahlawi dies of coronavirus". gulfnews.com (in Engeleere). 25 January 2021. Retrieved 2021-12-11.
- ↑ Admin (24 January 2021). "The death of Dr. Abla Al-Kahlawi, at the age of 72". Cairo Times 24 - Post for Life (in Engeleere). Retrieved 2021-12-11.