Abortion in Burkina Faso
Ruttude ɓiɗɗo e nder leydi Burkinaa ina laawɗi tan e ɗeeɗoo geɗe ;
1.So tawii ruttaade ina hisna nguurndam debbo oo
2. So tawii reedu nduu ina bonna no feewi cellal ɓanndu walla hakkille debbo oo
3. So tawii cukalel ngel ina waawi jibineede e rafi mo safraaka
4. E nder geɗe reedu ummoriiɗe e rape walla incest, so tawii ko ñaawoowo dowla seedtini ɗum.
5. Hay ɗeen ruttaade ina keewi e nder yontereeji sappo gadani reedu.
To leydi Burkina Faso, kala ruttaade e nder sarɗiiji goɗɗi, ina fawee e dow sarɗiiji goɗɗi, baɗɗo ɗum ina fawee duuɓi 1 haa 5 kasoo, tawa ina fawee kuugal 300 000 haa 1 500 000 faraŋ CFA.[1]
Batte sariyaaji keertiiɗi ruttaade
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E fuɗɗoode kitaale 1990, ko famɗi fof 5% e rewɓe naatɓe e nokkuuji cellal ngam rafi cellal yumma ina njogii caɗeele nguurndam, tawi noon 70% e ɓeeɗoo rewɓe ina njogii duuɓi hakkunde 16 e 24. E nder oon sahaa gooto, 35% e rewɓe ɗaɓɓooɓe safaara ngam waasde jibinde, ko adii ɗuum, ko keɓooɓe ruttaade e nder reedu.[2]
Waasde heɓde safaara ngam caɗeele jibinannde ina waawi addude batte bonɗe, sibu caɗeele jibinannde ina addana 10-18% e maayɗeele yumma, tawi noon e 330 e nder 100 000 jibinannde ina heddii no feewi e dow paandaale SDG 2030. Ko rewɓe njiyata e ruttaade ina mbaylee no feewi e ŋakkeende potal to bannge njuɓɓudi jowitiindi e jinnaaɓe e jawdi.[3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Abortion policies. 3, 2002: Oman to Zimbabwe. Population studies. New York: United Nations. 2002. ISBN 978-92-1-151365-3.
- ↑ Abortion Policies: Afghanistan to France. United Nations Publications. 2001. ISBN 9789211513653. Retrieved 4 December 2014.
- ↑ Bazié, Fiacre; Thomas, Haley L.; Byrne, Meagan E.; Kindo, Boukary; Bell, Suzanne O.; Moreau, Caroline (2022-11-28). "Typologies of women's abortion trajectories in Burkina Faso: findings from a qualitative study". Reproductive Health (in Engeleere). 19 (1): 212. doi:10.1186/s12978-022-01526-3. ISSN 1742-4755. PMC 9707265 Check
|pmc=value (help). PMID 36443828 Check|pmid=value (help).