Abortion in Vanuatu
Resde ɓiɗɗo e nder leydi Vanuatu ina haɗee no feewi e sariyaaji ñaawoore.[1] Resde ɓiɗɗo ko huunde nde rewaani laawol e nder kuule 117 sariya kuuɓtodinɗo leydi Vanuatu, sariya 17 walla 7 ut 1981.[2] Kodduwaar oo hollitii wonde kala debbo baɗɗo anniya mum ina waawi faweede kuugal duuɓi ɗiɗi kasoo. Resde ɓiɗɗo ko huunde nde sariya haɗi so tawii ko e mboros, e mboros, e kulhuli cellal ɓiɗɗo. Ko rokketee ngam ruttaade tan ko "ngam dalillaaji safaara moƴƴi", ko ciimtol Fedde Ngenndiije Dentuɗe firti ko ngam hisnude nguurndam debbo reedu oo e hisnude cellal ɓanndu e hakkille mum. Kuulal 113 ngal, wiyi wonde "Alaa fof neɗɗo, so debbo ina jogori jibinde ɓiɗɗo, haɗde ɓiɗɗo oo jibineede ina wuuri, tawa ko e kala gollal walla ŋakkeende sifaa, tawa noon, so tawii ɓiɗɗo oo jibinaama ina wuuri, ina joginoo, ndeen maaya..." hay so tawii noon haala italik ka ina laaɓti e maanaa mum
Ruttaade e hoore mum
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fedde cellal ɓesngu Vanuatu hollitii laabi keewɗi ɗi rewɓe kuutortoo ngam ruttaade e koye mum en, ina jeyaa heen huutoraade leɗɗe nokkuuje walla ƴiye lekki. Rewrude e reedu hono ndee tawa ko e yaasi njuɓɓudi safaara ina addana nguurndam rewɓe, sibu hay njillu nguu ina waawi wonde ko yaawi so tawii oon nokku safaara alaa kaɓirɗe ngam feewnude kala ko boni.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Abortion Policies: Oman to Zimbabwe. United Nations Publications. 2001. ISBN 9789211513653. Retrieved 23 November 2014.Template:Dead link
- ↑ "Abortion Policies: a review of policies, legislation and social indicators for the South Pacific". www.vanuatu.usp.ac.fj. Archived from the original on 2018-09-20. Retrieved 2018-09-19.