Jump to content

Acharya Shree Bhikshu Hospital

Iwde to Wikipedia

nstitute jaŋde e wiɗtooji safaara caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde e opitaal ciftorgol Seth Sukhlal Karnani (ko famɗi fof opitaal IPGMER e SSKM), anndiraaɗo e ɗemngal P.G. Hospitaal, ko duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara laamu e opitaal gonɗo to Kolkata, leydi Indiya. Ko duɗal wiɗto ngenndiwal.

Wakere Ko ɗoon woni sara nokku Race Course e suudu siftorde Victoria to Kolkata, nokku mum woni ko e ɓernde Kolkata ina taarnaa e nokkuuji pinal e daartol ko wayi no nokku Nandan, Rabindra Sadan, Akademi ñeeñal, Katedraal Saint Paul, laawol boɗewol e Inndo Suudu siga kujeji ɓoyma. Nde fadi Maidan Kolkata - nokkuure ɓuuɓnde ngam seppooji siyaasaaku nder wuro man. Duɗal ganndal neurobiyoloji Bangur ina jokkondiri e ndeeɗoo duɗal, ina jokkondiri e golle mum.

Tariya Ospitaal gadano to Calcutta mahiraa ko e nokku biyeteeɗo Fort ɓooyɗo to Gerstein Place e hitaande 1707. Ko Diisnondiral Fort William mahi ooɗoo opitaal. Fuɗɗoode mahngo Oropnaaɓe haa hitaande 1770, ooɗoo opitaal ina anndiranoo ndeen opitaal hooreejo leydi, caggal hooreejo leydi Calcutta e sabu mum ɓadtaade kasoo hooreejo leydi Calcutta. Caggal ɗuum nde anndiraa Hopitaal mawɗo Hooreejo leydi walla P.G. Hospitaal e juutde - innde nde haa jooni ina heewi huutoreede. E nder leydi Indiya jeytaare, opitaal oo inniraa ko opitaal ciftorgol Seth Sukhlal Karnani e hitaande 1954 caggal innde mawnde moƴƴere to Calcutta, hono Sukhlal Karnani.[3]

P.G. Ospitaal oo sosaa ko e hitaande 1707.[3] Sosiyetee Fuɗnaange Inndo (Diiso Calcutta) soodi leydi ndii, ndi wonnoo ko galle gardiiɗo (e hitaande 1768) e juuɗe Rev. 98900.00 wondude e nokku gonɗo sara mum jeyaaɗo e gorko gooto Bengali.[4]

Rev. John Zacharias Kiernander wari Bengal diga Fombina Indiya nder hitaande 1758 ngam o huuwa bana misiyoŋaaji Protestan'en arandeere haa Calcutta. Ekklessiya Mission ɓooyɗo anndaaɗo (Bath Tephillah -'Suudu juulde'), mo o mahi, woni nokku ɓurɗo yiɗeede e dewal Protestan en to Mission Row e njoɓdi makko e njoɓdi Rs. 65,000 e sosde duɗal misiyoŋaaji to caggal Eklesiya e hitaande 1767. Hospitaal mawɗo Presidency sosaa ko sara Eklesiya St. John (hannde, e nder 1, Garstin Place e nokkuuji saraaji mum) ko e nder lollude bannge jeyngol. [laɓɓitingol ina haani]

E wiyde Mrs Bleshinden, "Ko goonga ko fenaande maayde wonande ɓeen ɓe ngalaa baawɗe, ɓe ndartinaama ngam ɗaɓɓude hoɗorde mayre, ɓe ngonnoo ko e wullitaade duuɓi keewɗi. Haa jooni e hitaande 1768. galle soodaama e juuɗe gorko gooto jeyaaɗo e leydi ndii ngam... faandaare opitaal. Nde darii ko to fuɗnaange Maidan, ko ɓuri heewde e leydi ndii Ooɗoo galle e waylooji e ɓeydagol ceertuɗi, ina heen mahaaɗe ɗiɗi goɗɗe sosaaɗe e hitaande 1795 heddii e men ko opitaal mawɗo hooreejo leydi".


Catal toppitiingal trauma Pewnugol safrirde ndee fuɗɗii ko caggal nde laamu nguu heɓti leydi ndii ñalnde 20 suwee 1769. Baagal hirnaange ngal joofi ko ñalnde 2 lewru juko hitaande 1770. Naatgol ñawɓe ɓee fuɗɗii ko ñalnde 22 lewru juko hitaande 1770.


Plaque mo opitaal mawɗo hooreejo leydi, Kolkata. Blok Main hannde oo mahiraa ko hakkunde 1901 e 1902, Blok Woodburn, Mahdi Njuɓɓudi e Mahdi Fisiyoterapi mahaa ko hakkunde 1902 e 1908. Ngam mahngo Blok Woodburn, njoɓdi ndii fof ko Rs. 3,5 Lak.

Ooɗoo opitaal ko opitaal mawɗo ɓurɗo ɓooyde e nder leydi Indiya, ngam golloraade safaara hannde oo e wiɗtooji baɗɗi faayiida.

Ina siftinaa e deftere "Deftere yahooɓe e nder leydi Indiya, Pakistaan, Nepal, Banngalteer & Sri Lanka" nde L. F. Rushbrook Williams winndi wonde, "E dow laawol cirƴam les, to bannge worgo siftorde Victoria ko opitaal mawɗo hooreejo leydi (1768), ko adii fawaade e Oropnaaɓe E nokku mum Renndo njulaagu Oropnaaɓe sosii kilinik mo alaa ko woni e mum so wonaa Ospitaal konu Station, teskinɗo e yeeso mum pillar ko (1773) galle ñaawirdu Sardar Dewani Adalat, suudu ñaawirdu mawndu diiwaan oo dartii woodde e sosde Ñaawirde Toownde e hitaande 1862".[5] Gila e ndee winndannde, ina laaɓi no feewi wonde PG Hospital ko feccere, e ndonu winndere, miɗo yetta Korporaasi Municipaal Calcutta e Govt. ko Hirnaange. Bengal ngam bayyinde darnde ndonu e ndee ɗoo fedde ngam jaabaade eeraango am ñalnde 16.1.1998.[6]

Sir Ronald Ross waɗii yiytugol mum "Cycle de parasite malaria" e nder ndeeɗoo safrirde, o heɓi njeenaari Nobel to bannge safaara e fisiyoloji ñalnde 10 desaambar 1902.[7] O heɓi kadi njeenaari ciftorgol njamndi mboɗeeri Barkley ummoraade e fedde Asii, to Calcutta ñalnde 20 mee 1903, Sir Ronald Ross woni Inndonaajo gadano (jibinaaɗo to Almorah) keɓɗo njeenaari Nobel. Caggal nde o woppi golle ñalnde 31 sulyee 1899, o yilliima opitaal PG e lewru Yarkomaa 1927, nde "Damal Ciftorgol" jogiingal nate makko e jimɗi makko e nder alluwal, Lord Lytton udditi ɗum.

Michael Madhusudan Dutta woni ɓiɗɗo leydi Indiya gadano naatde e ndeeɗoo safrirde ñalnde 22 lewru juko hitaande 1873, ɗoo o maayi ñalnde 29 lewru juko hitaande 1873.

Dr. Surendranath Ghosh woni ɓiɗɗo leydi Indiya gadano d`````````````````````````````