Adamu Atta
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 18 Yarkomaa 1927 |
| Ɗoforde | Okene |
| Date of death | 1 Duujal 2014 |
| Place of death | FCT |
| Marude | Saratu Atta |
| Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | Governor of Kwara State |
| Janngi to | Achimota School |
| Member of political party | National Party of Nigeria |
Ishaya Sha'aibu Audu (HeɗtoR; 1 mars 1927 – 29 ut 2005) ko doktoor, porfeseer, e dawriyanke Nijeernaajo. Hawsa, Kerecee, o woniino jaagorde caggal leydi (jaagorde caggal leydi) tuggi 1979 haa 1983 e gardagol Shehu Shagari.[1][2]
Nguurndam, jaŋde, e golle puɗɗaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Audu jibinaa ko ñalnde 1 mars 1927, to Anchau, wuro sara Zaria, e nder diiwaan Kaduna, to Bulus Audu. Bulus ko demoowo-njulaagu gooto e annduɓe mawɓe Isawa, diine lislaam radikal, e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. O jeyaa kadi ko e aranɓe tuubde e diine Kirista e nder Fuɗnaange Naajeeriya.,[3][4][5][6]
O fuɗɗii janngude ko e duɗal St. Bartholomew to Wusasa, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba to Lagos, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan (innde makko wayli ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan) e hitaande 1948. E hitaande 1951, o ummii o fayi duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres to Angalteer, o woni ɗoon haa hitaande 1954. E hitaande 195). Ko e hitaande 1958 o resi debbo makko biyeteeɗo Victoria, o jibini ɓiɓɓe njeegomo.[7][8]
Audu jannginii ganndal safaara nder leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos e hitaande 1962, o artiraa e golle cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1966. O wonnoo ko cafroowo keeriiɗo Ahmadu Bello mo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal inniraa. O yahi kadi to leyɗeele dentuɗe Amerik ɗo o gollotoo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Rochester, New York, o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Athens, Ohio, tuggi hitaande 1964 haa hitaande 1968. Ishaya Audu ko kanndidaa cukko hooreejo leydi e lannda yimɓe leydi Najeriya tawi ina joginoo Dr Nnamdi the Aziki1al9 Fiilde hooreejo leydi 1983.
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Audu laati tergal lanyol lesdi Naajeeriya nde hooreejo lesdi Shehu Shagari hokki Audu darnde ministaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979. O laati kadi ardiiɗo lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya. Caggal nde seneraal Muhammadu Buhari liɓi laamu Shagari e hitaande 1983 (e lomtinande Ripubliik ɗiɗaɓo laamu dictature militaire), Audu jaggaama fotde hitaande.
Caalaje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O resi Victoria Abosede Ohiorhenuan mo Ozalla, lesdi Owan hirnaange Edo, ɓe ɗon mari ɓikkoy jeego'o.
Nguurndam caggal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal nde o yalti Audu ƴetti golle keertiiɗe to opitaal makko to Samaru ; o sosi kadi ekkol makko. O sankii ko ñalnde 29 ut 2005, tawi omo woni to Amerik kanko e ɓiyiiko biyeteeɗo Paul Audu.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "2011: Who holds the ace in Kwara?". Nigerian Tribune. 15 April 2009. Retrieved 2009-11-28. Template:Dead link
- ↑ "First Civilian Governor of Old Kwara State, Adamu Attah dies as 88 – Savid News". Archived from the original on 2022-12-01. Retrieved 2021-03-15.
- ↑ Onyechi, N.N. (1989). Nigeria's book of firsts: a handbook on pioneer Nigerian citizens, institutions, and events. Nigeriana Publications. ISBN 9789782839992.
- ↑ Uwechue, R. (1991). Africa Who's who. Africa Journal Limited. ISBN 9780903274173.
- ↑ "Kwara: The end of an Empire". The Nation. Lagos, Nigeria. Retrieved 2022-02-26.
- ↑
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "tribwho2". - ↑ Abegunrin, Olayiwola (2003). Nigerian foreign policy under military rule, 1966–1999. Greenwood Publishing Group. p. 52. ISBN 0-275-97881-8.