Adetokunbo Adegboyega Ademola
Adetokunbo Adegboyega Ademola GCON KBE PC SAN (1 feebariyee 1906 – 29 lewru Yarkomaa 1993) ko juriyanke Naajeeriya, o woniino hooreejo ñaawoore leydi Nijeer gila 1958 haa 1972. mo woni e retireede. Ademola ko ɓiy Oba Sir Ladapo Ademola II, Alake mo leñol Egba e nder leydi Najeriya. Ko kanko woni hooreejo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin.[1]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Adetokunbo jibinaa ko ñalnde 1 feebariyee 1906, e nder galle laamorɗo, ko ɓiy laamɗo Ladapo e laamɗo debbo biyeteeɗo Tejumade Ademola. Baaba maako laati regent laamu Egba haa Lagos mo ɓaawo man laati Ademola II, Alake Egbaland, Abeokuta, wuro taariiha ngo Egbas woni haa fombina-fuunaange Naajeeriya.[2] Yumma makko ko miñiiko mawɗo Sir Adeyemo Alakija. Nde o heɓi duuɓi nay, o wuuri ko juuti e mawniiko yumma, Pa Alakija, to Abeokuta, hitaande caggal ɗuum o fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal katolik Roma to Itesi, Abeokuta.[1] O arti Lagos nde o yahrata e duuɓi jeetati ngam hoɗdude e yumma makko e nder galle galle to Broad St, caggal ɗuum o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Cross, Lagos. O janngi duɗal St Gregory, Obalende e duɗal jaaɓi haaɗtirde King Lagos ngam jaŋde makko hakkundeere.[3]
O timmini jaŋde makko hakkundeere ko e hitaande 1925, o heɓi jaŋde makko toownde ngam naatde e golle laamu koloñaal. O heɓi toɗɗagol e nder biro hooreejo leydi ndii, to wuro Lagos. Tuggi 1928 haa 1931, Ademola janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Selwyn, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge. Tuggi 1958 haa 1972, o wonii hooreejo ñaawirdu.[4]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Adetokunbo noddaama to bar to Middle Temple to London e hitaande 1934. Caggal nde o arti e leydi Najeriya e dow yamiroore baaba makko,[1] o naati e golle laamu e gila 1934–35, o golliima e golle laamu e nder biro... ko Jaagorgal mawngal. Nden o nasti nder kuugal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, nden boo nder hitaande, o wadi haa Enugu bana balloowo secretariat haa secretariat fombina, Fuunaange lesdi Naajeeriya. O yalti e golle ɗee, o fuɗɗii golloraade koye makko tuggi 1936 haa 1939, nde o toɗɗaa Magistrat to Ñaawirde Toownde. E hitaande 1938, o naati e fedde sukaaɓe Nijeriya. Ko o magistrat, o neldaama e gure Naajeeriya ceertuɗe ; Ademola golliima to Warri tuggi 1939-1946, caggal ɗuum o arti Lagos e hitaande 1946 ngam ardaade ñaawirdu St Anna. E hitaande 1947, o neldaa Opobo. E hitaande 1949, o woni tataɓo Najeriyaajo toɗɗaaɗo ñaawoowo puisne. E hitaande 1948, o woni tergal e goomu ƴeewndo sariyaaji ñaawirdu.[citation needed].
E hitaande 1955, hitaande ko adii nde Hirnaange Naajeeriya laatoto laamu nder leydi, Sir Adetokunbo toɗɗaama hooreejo kiitaaji Hirnaange Naajeeriya, ɗum woni hooreejo Naajeeriya gadano e kala nokkuure nder leydi ndi. Ko o ‘firts’ jokki nde, duuɓi tati caggal ɗuum, o wonti hooreejo ñaawirdu Naajeeriya gadano e nder Fedde Naajeeriya fof.[5]
Ko o mawɗo ñaawirdu, o waɗii darnde jam e nder kewuuji ɗiɗi politik leydi ndii. E hitaande 1964, caggal nde wooteeji ngenndiiji ndartini, Nnamdi Azikiwe, hooreejo leydi ndii, salii noddude kala lannda ngam sosde laamu haa nde Sir Louis Mbanefo, hooreejo ñaawirdu diiwaan Fuɗnaange e Ademola, naati heen.[6] O yahi caggal mum o waɗi darnde calminiinde caggal kuudetaa 1966 nde won e ofiseeji worgo njiɗnoo seertude e leydi ndii.[7]
Ko o mawɗo ñaawirdu, Ademola ina jeyaa e won e ñaawirɗe teeŋtuɗe e nder laamu makko, e nder Regina vs Ilorin Native Authority[8] e Ayinke vs Ibidunni, o luggiɗiima e haala sariya aada. O tawtoraama kadi geɗe doosɗe keewɗe e nder oon sahaa. Won e ñaawooje ɗee ko Doherty e Abubakar Balewa, Adesoji Aderemi e Samuwel Akintola e Olawoyin e Komiseriyaa polis. Sir Adetokunbo, wondude e Doktoor Teslim Olawale Elias (mo lomtii mo e laamu mawɗo ñaawoore leydi Najeriya), ina mballi e sosde duɗal sariya leydi Najeriya. Ko adii nde sosetee, gollotooɓe e sariya ina poti heɓde seedantaagal to Bar Engele.[9]
E laamu Ademola, laamu fedde ndee wayliima gila e laamu koloñaal, fayti e laamu parlemaa, caggal ɗuum laamu konu. Ademola hono hooreejo ñaawirdu tawaaka yiɗde wonde neɗɗo teddinaaɗo e sehilaaɓe mum, baawɗo nanondiral e rokkude teddungal caltal ñaawirdu laamu. Kono won e ñiŋooɓe ɓee cikki ko o jom njurum e njuɓɓudi laamu.[10] Ademola ɓuri yiɗde ko ñaawoore wootere. Hay so tawii o meeɗiino wonde hooreejo ñaawirdu diiwaan, ɗum haɗaani mo yiɗde njuɓɓudi ngootiri.[11]
Tappude binnditagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal nde o woppi golle ñaawoore, Ademola toɗɗaama hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e limgol yimɓe leydi Naajeeriya, ko adii fedde toppitiinde ko fayti e yimɓe leydi ndii. Yiilirde nde waɗii binnditagol ngenndiwal e hitaande 1973 e joofnirde golle ɗee, ko ina tolnoo e 79 miliyoŋ neɗɗo. Limre ndee saliima ko ɓuri heewde e sta Sudtes ɓe mbeltanaaki wonde keewal yimɓe hoɗɓe e Fuɗnaange ina ɓeydoo heewde e binnditagol ɓennungol ngol, ko ɓuri heewde e hoɗɓe e Fuɗnaange.[12]
Konu, teddungal e terɗe
Ademola wonnoo ko laamɗo leñol Yoruba, ko noon o heewi huutoraade Omoba tedduɗo ko adii innde.
O fuɗɗii wonde konu e lewru Yarkomaa 1957, caggal ɗuum e hitaande 1963 o toɗɗaa tergal e Diiso Privé de la Royaume-Uni (PC) kam e Komandaa konu e nder Ordre de l’Empire Angalteer (KBE), ɗum fof ko laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II e nder... wakkati nde Naajeeriya wonnoo ko leydi Angalteer, caggal ɗuum wonti laamu Commonwealth. Nde o laati hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya, Adetokunbo hokkaama daraja kuugal mawngal lesdi Naajeeriya (GCON) diga laamu lesdi Naajeeriya.[citation needed]
Adetokunbo wonnoo kadi ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e golle laamu hakkunde leyɗeele, tergal e komisiyoŋ winndereyankeewo ngam ñaawooɓe, tergal kuuɓtodinngal ngam jam winndereyankeewal rewrude e sariya, cukko hooreejo fedde winndereyankoore ñaawooɓe, hooreejo fedde Croix-Rouge Najeriya, hooreejo... Naajeeriya Cheshire cuuɗi, tergal goomu Olimpiyaade hakkunde leyɗeele, tergal e duɗal Naajeeriya ngam geɗe winndereyankooje e Olori-Oluwo (walla mawɗo) e fedde Ogboni reformed.[13]
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O resi Kofo Moore, keɓɗo BA to Oxford, kadi ko ɓiy maayɗo Eric Moore, tergal gadanal Lagos e nder goomu annduɓe Fedde Ngenndiije Dentuɗe, wasiyaaji ko faati e nanondiral e doosɗe golle.[14] Ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Koker, Folarin (1972). Sir Adetokunbo Ademola, hooreejo ñaawirdu leydi Naajeeriya : nguurndam mum. Lagos: Jaayndeeji.
- Sobowaale, Emanuyel. "Sir Adetokunbo Adegboyega Ademola: A Pace Setter". Duɗal jaaɓi haaɗtirde Osun.
- "Maayde: Sir Adetokunbo Ademola". Ko jeytaare. 12 feebariyee 1993.
- "Maayde: Sir Adetokunbo Ademola". Ko jeytaare. 22 oktoobar 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 26 mee 2021.
- "Njuɓɓudi E Jahgol Tortungol To Ngenndi". LawCareNiiseer. 23 Oktoobar 2020. Ƴeewtaa ko 26 Mee 2021.
- Anele, Doglas. "Taariindi Nijeer e njiimaandi mbonndi e ngootaagu ngenndi". Annduɓe.
- Soyinka, Kayode (12 feebariyee 1993). "Maayde: Sir Adetokunbo Ademola". Ko jeytaare. Ƴeewtaa ko ñalnde 24 suwee 2015.
- Uwakah, 1997. Laawol ngol haani nder hukuumaaji hukuumaaji lesdi Naajeeriya: Taariiha, darnde jooni, e yeeso. Lanham, Md: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Amerik. p. 106.
- "Naatgol e jaŋde sariya leydi Najeriya nde Leesi Ebenezer Mitee waɗi". Mooftaa ko e asli mum ñalnde 14 sulyee 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2011.
- 232
- Ade.Ajayi, J.F.; Akinseye-Joorji, Yemi (2002). Kayode Eso; Waɗde Ñaawirde. Ibadan: Defte spekter. p. 232. 978029452X.
- Elaywu, J. Isawa, binndol. (2004). Naajeeriya Gowon : pecce yeewtere e Seneraal Yakubu Gowon. Jos: Pub AHA. Saare. p. 235. ISBN 9783073850.
- Ifeoma, Piyeer. "Jaambareeɓe sariya dogɓe - Sir Adetokunbo Ademola - DNL sariya e mbaadi". Keɓtinaama ñalnde 26 lewru Mbooy 2021.
- "Sir Adetokunbo Ademola - OnlineNijeria.com". internet.com. Keɓtinaama ñalnde 23 mars 2024.