Aganju of Oyo
Aganju mo Oyo ko laamɗo Yoruba mo diiwaan Oyo, e nder leydi Najeriya hannde ndii.[1] Ina wiyee ko kanko woni Alaafin (laamɗo aada) nayaɓo walla Oyo ɓooyɗo.[2]
Njawdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Aganju ina sikkaa ko kañum woni kalfinaaɗo mahngo monumental e nder jooɗorde laamu, ina heen 100 posto njamndi mboɗeeri ina hollita laamu makko.[3][4] Ɗee postooji ina limtee e daartol caggal ɗuum kono hay gooto anndaaka ina wuuri haa jooni.[5] Laamu makko ina wiyee hawri ko e ƴellitaare gollorɗe, haa arti noon e naatgol golle leɗɗe to Oyo.[6] Kobi Aganju walla ‘Laabi/Porto Aganju’ mo galle laamorɗo Alaafin oo, ina wiyee ko e laamu makko, ko kanko inniraa.[7][8][9] Taƴre porch, wiyeteende 'Oju Aganju', woni ko e damal galle laamorɗo ɓooyɗo, mo jooni bonni, kadi ko "saal mawɓe ina fadi haa laamu e golle goɗɗe."[10]
Daartol haala
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Taariiha haalaaji wakkati laamu maako, Rev. Samuel Johnson, diinaajo jibinaaɗo Sierra Leone, winndi taariiha maako bana ‘Taariiha Yoruba’ nder hitaande 1921.[11] E nder maggal o winndi Aganju no lomtii Shango taariindi rewrude e miñiiko laamɗo oo e baaba mum Aganju, Ajaka kadi o lomtii debbo makko Iyayun.[12][13] Johnson siftinii laamu makko ko adii e nder laamɓe "taariindi", e sahaa mawnugol, laamu Aganju ko "juutngu e ƴellitaare no feewi."[14] Jom suudu Aganju nanngaa e wolde e gaño mum 'Aganju the Onisambo', e at joofnirde laamu makko, Alaafin ina wiyee ina joginoo ɓiyiiko gooto e debbo mum gadiiɗo waraa sabu yiɗde seerndude Iyayun. Aganju wi'aama ndeen maayi, "foolii e mette."[15] Ɓiɗɗo Iyayun mo jibinaaka oo, fotnoo ko lomtaade Aganju, yumma mum woni regent.[16] Ɓiyiiko ina wiyee Kori, o ƴetti jappeere laamu caggal laamu yumma makko.[17]
Daartol haalpulaar en ina siftina kadi wonde Aganju ina waawi ustude daabaaji, ina jeyaa heen "reptiles venomous" e lewru ndu o joginoo e nder galle makko.[18]
Jokkondiral e ruuhu Aganju
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nde tawnoo omo renndini innde laamɗo Yoruba mo innde mum wootere, Aganju, e nde tawnoo won e daartol haalpulaar en ina mbiya ko kanko woni iwdi laamɗo oo, caggal ɗuum daartiyankooɓe ɓee naamndiima daartol makko[19] walla mbiyi tan ko ‘miijo’.[20]
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol laamɓe leydi Yoruba Oyo
Laamu Oyo
Leydi Yoruba
Taariiha lesdi Yoruba
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Jonson, Samuwel. Daartol Yoruba'en: Gila jamanuuji arandeeji haa fuɗɗoode laamu Biritaniya. Londres, hitaande 1921.
- Gale Wiɗtooji ngam: Laamuuji Yorubaa Bi William B. Noseworthy
- Kalilu, R. O. "Hakkunde aadaaji e binndi: njiylawu leɗɗe ɓooyɗe Oyo ɓooyɗo." Ufahamu: Jaaynde ganndal Afrik 20.2 (1992) p.50.
- Akinwumi, olayemi duro. "Kaɓɓondiral konu Oyo-Borgu e hitaande 1835: ko wiɗto e nder daartol konu ko adii koloñaal." Jaaynde taariiha hakkunde Afrik (1992): 159-170.
- Morton-Wiliyam, Piyeer. "Pilaaruuji njamndi Yoruba ɗiɗi." Naalankaagal Afrik 28.3 (1995): 60-92.
- Adepegba, C. O. "Ara: Faktore tagoore nder naalankaagal Yoruba." Naatgol 2.3-4 (2008): 223-231.
- Kalilu, R. O. "Golle leɗɗe e nder Oyo: Heɓde geɗe baɗɗe faayiida e iwdi golle Afrik." Teskorɗe Afrik: Jaaynde Duɗal Janngirɗe Afrik, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ibadan 15.1-2 (1991): 105-112.
- Jonson (1921) hello 45 haa 51.
- Martino, Jean-Luuk. “Yimɓe yimɓe: waylaare juulde (1937-1945).” O. Goerg (hooreejo), ñalɗi gure e nder Afrik. Nokkuuji, anndinde e doole, Pari, Kartala (1999): 17-36.
- Falade, Jonson Bade. "Jardineeji laamɗo Yoruba." Taariiha jarne (1990): 47-56.
- Olukole, Titilayo O. "Njoɓdi ndonu pinal nder laamu Oyo kesu, Fombina-fuunaange Naajeeriya: Dabareeji ngam duumaade." Jaaynde arkewolosi Afrik 13.4 (2010): 5. p.6.
- Sariya, Robin. “Hol no Taariindi Men Aada woniri Goonga? Case Samuel Johnson e binnditagol aadaaji haalpulaar en Yoruba.” Daartol nder Afrik 11 (1984): 195-221.
- Thompson, Olasupo O., e Adenike Comfort Onifade. "Skepticism dow rewɓe nder laamu Naajeeriya e siyaasaaku: Metamorphosis taariiha dow ko laarani ƴamɗe, wakkatiiji ko adii koloñaal haa jooni." h.11.
- Jonson (1921) hello 155.
- Jonson (1921) hello 155.
- Jonson (1921) hello 155.
- Jonson (1921) hello 155.
- Jonson (1921) hello 155 haa 156.
- Jonson (1921) hello 155.
- Oyewumi, oyeronke. "Waɗde daartol, sosde jinnaaɓe: Won naamne jowitiiɗe e laabi e firooji e nder binndol aadaaji Oyo." Daartol e nder Afrik 25 (1998): 263-305.
- Agiri, Babatunde A. "Taariiha Oyo arandeere ɗon laara." Daartol e nder Afrik 2 (1975): 1-16.