Jump to content

Aganju of Oyo

Iwde to Wikipedia

Aganju mo Oyo ko laamɗo Yoruba mo diiwaan Oyo, e nder leydi Najeriya hannde ndii.[1] Ina wiyee ko kanko woni Alaafin (laamɗo aada) nayaɓo walla Oyo ɓooyɗo.[2]

Aganju ina sikkaa ko kañum woni kalfinaaɗo mahngo monumental e nder jooɗorde laamu, ina heen 100 posto njamndi mboɗeeri ina hollita laamu makko.[3][4] Ɗee postooji ina limtee e daartol caggal ɗuum kono hay gooto anndaaka ina wuuri haa jooni.[5] Laamu makko ina wiyee hawri ko e ƴellitaare gollorɗe, haa arti noon e naatgol golle leɗɗe to Oyo.[6] Kobi Aganju walla ‘Laabi/Porto Aganju’ mo galle laamorɗo Alaafin oo, ina wiyee ko e laamu makko, ko kanko inniraa.[7][8][9] Taƴre porch, wiyeteende 'Oju Aganju', woni ko e damal galle laamorɗo ɓooyɗo, mo jooni bonni, kadi ko "saal mawɓe ina fadi haa laamu e golle goɗɗe."[10]

Daartol haala

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Taariiha haalaaji wakkati laamu maako, Rev. Samuel Johnson, diinaajo jibinaaɗo Sierra Leone, winndi taariiha maako bana ‘Taariiha Yoruba’ nder hitaande 1921.[11] E nder maggal o winndi Aganju no lomtii Shango taariindi rewrude e miñiiko laamɗo oo e baaba mum Aganju, Ajaka kadi o lomtii debbo makko Iyayun.[12][13] Johnson siftinii laamu makko ko adii e nder laamɓe "taariindi", e sahaa mawnugol, laamu Aganju ko "juutngu e ƴellitaare no feewi."[14] Jom suudu Aganju nanngaa e wolde e gaño mum 'Aganju the Onisambo', e at joofnirde laamu makko, Alaafin ina wiyee ina joginoo ɓiyiiko gooto e debbo mum gadiiɗo waraa sabu yiɗde seerndude Iyayun. Aganju wi'aama ndeen maayi, "foolii e mette."[15] Ɓiɗɗo Iyayun mo jibinaaka oo, fotnoo ko lomtaade Aganju, yumma mum woni regent.[16] Ɓiyiiko ina wiyee Kori, o ƴetti jappeere laamu caggal laamu yumma makko.[17]

Daartol haalpulaar en ina siftina kadi wonde Aganju ina waawi ustude daabaaji, ina jeyaa heen "reptiles venomous" e lewru ndu o joginoo e nder galle makko.[18]

Jokkondiral e ruuhu Aganju

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nde tawnoo omo renndini innde laamɗo Yoruba mo innde mum wootere, Aganju, e nde tawnoo won e daartol haalpulaar en ina mbiya ko kanko woni iwdi laamɗo oo, caggal ɗuum daartiyankooɓe ɓee naamndiima daartol makko[19] walla mbiyi tan ko ‘miijo’.[20]

Doggol laamɓe leydi Yoruba Oyo

Laamu Oyo

Leydi Yoruba

Taariiha lesdi Yoruba

  1. Jonson, Samuwel. Daartol Yoruba'en: Gila jamanuuji arandeeji haa fuɗɗoode laamu Biritaniya. Londres, hitaande 1921.
  2. Gale Wiɗtooji ngam: Laamuuji Yorubaa Bi William B. Noseworthy
  3. Kalilu, R. O. "Hakkunde aadaaji e binndi: njiylawu leɗɗe ɓooyɗe Oyo ɓooyɗo." Ufahamu: Jaaynde ganndal Afrik 20.2 (1992) p.50.
  4. Akinwumi, olayemi duro. "Kaɓɓondiral konu Oyo-Borgu e hitaande 1835: ko wiɗto e nder daartol konu ko adii koloñaal." Jaaynde taariiha hakkunde Afrik (1992): 159-170.
  5. Morton-Wiliyam, Piyeer. "Pilaaruuji njamndi Yoruba ɗiɗi." Naalankaagal Afrik 28.3 (1995): 60-92.
  6. Adepegba, C. O. "Ara: Faktore tagoore nder naalankaagal Yoruba." Naatgol 2.3-4 (2008): 223-231.
  7. Kalilu, R. O. "Golle leɗɗe e nder Oyo: Heɓde geɗe baɗɗe faayiida e iwdi golle Afrik." Teskorɗe Afrik: Jaaynde Duɗal Janngirɗe Afrik, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ibadan 15.1-2 (1991): 105-112.
  8. Jonson (1921) hello 45 haa 51.
  9. Martino, Jean-Luuk. “Yimɓe yimɓe: waylaare juulde (1937-1945).” O. Goerg (hooreejo), ñalɗi gure e nder Afrik. Nokkuuji, anndinde e doole, Pari, Kartala (1999): 17-36.
  10. Falade, Jonson Bade. "Jardineeji laamɗo Yoruba." Taariiha jarne (1990): 47-56.
  11. Olukole, Titilayo O. "Njoɓdi ndonu pinal nder laamu Oyo kesu, Fombina-fuunaange Naajeeriya: Dabareeji ngam duumaade." Jaaynde arkewolosi Afrik 13.4 (2010): 5. p.6.
  12. Sariya, Robin. “Hol no Taariindi Men Aada woniri Goonga? Case Samuel Johnson e binnditagol aadaaji haalpulaar en Yoruba.” Daartol nder Afrik 11 (1984): 195-221.
  13. Thompson, Olasupo O., e Adenike Comfort Onifade. "Skepticism dow rewɓe nder laamu Naajeeriya e siyaasaaku: Metamorphosis taariiha dow ko laarani ƴamɗe, wakkatiiji ko adii koloñaal haa jooni." h.11.
  14. Jonson (1921) hello 155.
  15. Jonson (1921) hello 155.
  16. Jonson (1921) hello 155.
  17. Jonson (1921) hello 155.
  18. Jonson (1921) hello 155 haa 156.
  19. Jonson (1921) hello 155.
  20. Oyewumi, oyeronke. "Waɗde daartol, sosde jinnaaɓe: Won naamne jowitiiɗe e laabi e firooji e nder binndol aadaaji Oyo." Daartol e nder Afrik 25 (1998): 263-305.
  21. Agiri, Babatunde A. "Taariiha Oyo arandeere ɗon laara." Daartol e nder Afrik 2 (1975): 1-16.