Jump to content

Agha Hashar Kashmiri

Iwde to Wikipedia

Agha Hashar Kashmiri (jibinaa ko Muhammadu Shah; 3 abriil 1879 – 1 abriil 1935) ko yimoowo, winndiyanke, binndoowo pijirlooji e jimoowo Urdu. Pijirlooji makko keewɗi ko ɗi Shakespeare ƴetti e nder leydi Indiya.[2]

Nguurndam adanɗam Muhammadu Shah (Agha Hashar Kashmiri woni innde makko to bannge golle) jibinaa ko to diiwaan Benares, to leydi Indiya e hitaande 1879.[3] O fuɗɗii hollirde yiɗde makko e dingiral, o ummii Bombay nde o yahrata e duuɓi 14, o fuɗɗii golle makko e binndol dingiral toon.[1][4]

Kugal Pijirlooji gadani ɗi Agha Hashar Kashmiri waɗi, Aftab-e-Muhabbat, yalti ko e hitaande 1897. O fuɗɗii golle makko ko e binndol pijirlooji e nder fedde pijirlooji New Alfred to Bombay, e njoɓdi 15 Rs tan. lewru kala.[4] Mureed-e-Shak, woni pijirlooji makko gadani e sosiyetee oo, ko pijirlooji Sekseer biyeteeɗi « Taariindi winndere » . Nde hollitii wonde ko nde nafoore, caggal ɗuum njoɓdi makko ɓeydaama haa Rs.[citation needed] 40 lewru kala sabu ɓeydagol makko.[citation needed] E nder golle makko, Agha ina joginoo humpito e naatnude jimɗi e kaaldigal ɓurngal juutde e idiomuuji e nafooje yimre e nder pijirlooji. Ndeen o winndii pijirlooji Sekseer keewɗi goɗɗi, ina jeyaa heen Shaheed-e-Naaz (walla Achuta Daaman e ɗemngal Hindi), Peeje ngam Peeje, 1902) e Shabeed-e-Havas (Laamɗo John, 1907).

Yahudi Ki Ladki (Ɓiɗɗo debbo yahuud), bayyinaango e hitaande 1913, wonti deftere makko ɓurnde anndeede. E duuɓi garooji ɗii, nde wonti ko huunde teskinnde e nder pijirlooji Parsi-Urdu. Nde waylaama laabi keewɗi e nder filmuuji ɗi ngalaa e fuɗɗoode, teeŋti noon e Yahudi Ki Ladki (1933) e filmuuji kesi, Yahudi Ki Ladki e Bimal Roy, hono Yahudi (1958) e Dilip Kumar, Meena Kumari e Sohrab Modi ][6]

Pijirlooji makko ɓurɗi lollude ko Sita Banbas, tuugiiɗi e Ramayana ; Bilwa Mangal, pijirlooji renndo ko fayti e nguurndam yimoowo jogiiɗo yiɗde jommbaajo; Aankh ka Nasha (Witchery des yeux) ko faati e tiitooɗe janfa e bonanndeeji njeenaari; e Rustom O Sohrab, daartol e musiiba leñol Perse.[2][7] Pijirlooji makko keewɗi ɗi Shakespeare waɗi ɗii ko Safed Khoon (Ƴiiƴam daneejam), tuugiiɗo e laamɗo Lear e Khwab-e-Hasti (Aduna koyɗol gonɗo) sifotoo ko "mbaydi Macbeth mo mbaylaaka."