Agwu Nsi
Agwu Nsi HeɗtoR (anndiraaɗo Agwo Nsi e nder leyɗeele Amerik ko Arusi diineeji Leydi ndii ina hoɗi e Agwu, ko huunde ruuhuyankoore nde yahrata ko e doole tan. Agwu ina jogii baawɗe hakkille e yiɗde, ina jogii batte keewɗe e geɗe aadee. Hormaade no ruuhu patron dibia (diviner-healer) e ƴoƴre yimɓe ɓe ngalaa baawɗe, Agwu ina jokkondiri no feewi e yiɗde neɗɗaagal timmal e nder renndo.[1] Ina sikkaa wonde Agwu ina jogii darnde e doosɗe pellital ceertuɗe, tawi ñawɓe ina ciftora baasal mum en e makko, yimɓe jogiiɓe doole tafngo ina ciftora batte makko moƴƴe, dibia ina sikkaa ko kanko jogii. Ndee ɗoo hello ina yuurnitoo sifaa jeyi Agwu, ina teskaa ɗum ko mbaydi kuuɓtodinndi batte mum e aadee e ƴeewtaade feeñninde ɗum e nder nguurndam yimɓe. Ko fayti e batte waylo-waylo weeyo, batte Agwu ina keddii. Agwu ina anndiraa kadi inɗe goɗɗe ko wayi no Agwuisi e Agwunsi. So tawii noon keewal ɗeen inɗe ina waawi seertude e nder renndooji ceertuɗi, alaa ko seerndi ɗum en etimoloji. Sifaa ɓurɗo hoybude oo, hono Agwu, ina moofti timmuɗo sifaa miijo ngoo. Suffixes isi e nsi, kollitooje hoore/arannde e tooke, ina mbaɗa konnguɗi onomatopoeik hollirɗi jamirooje keertiiɗe jokkondire, sifaaji, e batte jokkondirɗe e ruuhu. Agwu ina nanndi e jikkuuji gonɗi e hollirde luural moraal tiiɗngal, keewngal siforeede e kelme dialektik ko wayi no aka nri agwu (moƴƴo/moƴƴo) e aka agwu (bonɗo); ikenga agwu (ballal) e uruala agwu (fotde). Agwu wayi ko no tagooje ruuhuyankooje goɗɗe nii, alaa ko woni e mum so wonaa yiɗde wallude walla ñaawde, moƴƴere walla bonnde. No ruuhuuji nii, Agwu ina jogii mbaawka wallude e ñaawde. Kono, hono no maɓɓe nii, o hollirtaa jikkuuji jokkondire e banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Gollaade e ballondiral e safaaraaji wonande aadee, Agwu ina jeyaa e safaaraaji leɗɗe e diineeji, ina rokka peeje ngam haɓaade caɗeele ceertuɗe. Omo rokka jawdi, moƴƴere, e rimɗude e yimɓe. Agwu ina siforee kadi saabaade ñawu, ŋakkere jibinannde, musibbaaji, e jikkuuji bonɗi e nder aadee. Omo nanndi e laamɗo baawɗo wonde capricious haa ɓurti, ina hawra e geɗe moƴƴe e geɗe bonɗe. Ina teskaa wonde Agwu ina jogii mbaawka jogaade batte moƴƴe e yimɓe tawa ina toowna darnde mum en e nder renndo, tawa ina maantiniri ɗum mbaawka "fufde nguleeki e nguleeki" wonande yimɓe. Ko wayno noon, Agwu ina anndaa kadi ina tampina yimɓe e majjere, e ñawu, walla e caɗeele nguurndam, ina usta darnde mum en to bannge faggudu. Sifaade "muo nkpasa" walla ruuhu jiiɓru, Agwu ina yiyee ko laamɗo cuɓoowo deweteeɗo, rokka ɗum en ganndal leɗɗe cafrorteeɗe, haa teeŋti noon e nder ngonka njiylawu. Ƴeewndo Agwu ngo aldaa e paltoor ina waɗi nafooje luurondirɗe. Ganndal dokkaangal e ganndal e safaara leɗɗe ina hiisee wonde dokkal nafoore e nder renndo. E nder diineeji, Agwu ina wallita e ƴeewde ñawuuji e rokkude safaaraaji moƴƴi. Yanti heen, Agwu ina waɗi doole cemmbinɗe wonande ɓeen ɓe o yiɗi. Tipolooji Agwu tawaaɗi e nder renndooji ɗii ina njiyloo ngonkaaji ekolosii, juɓɓule renndo, miijooji, e jokkondire golle. Ɗeeɗoo tipolooji ina njeyaa heen
- Agwu Ulo (- mo saare)
- Agwu Ohia (- mo laddeeji)
- Agwu nyama (- mo jey ni rewbe tan)
- Agwu Afa (- mo jom gite)
- Agwu Dibia (- mo anndinoowo-cum-sellinoowo)
- Agwu Omumu (- mo rimɗugo)
- Agwu Eriri (- ko heewi)
- Agwu di ji (- mo demoowo) .
- Agwu Nna Uwa (- de incarnation)
- Agwu Ukwu Agwu Oma (moƴƴi/moƴƴi)
- Agwu Ojoo (rafi e fitina)
- Agbara aka ekpa (ruuhu fenaande)
Ɗeeɗoo tipolooji ngaddi ko heewi e maandeeji. E nder pine diineeji gaadanteeji, ina heewi aawde anndinde keeriindi jokkondirndi e ruuhu walla laamɗo keeriiɗo. Yeru, Ogirisi ko lekki diine Igbo jokkondirki no feewi e Agwu, helmere "umunne" (terɗe galle yumma) ina nanndi e nokku teskinɗo Ogirisi, ɗo Ogirisi hiisetee ko huunde himmunde. Miijooji anthropologie e renndo Agwu ina mballita kadi e maandeeji kollitooji golle renndo, njuɓɓudi, e diine. Sifaa galle ina waɗi mawniiko (okpu) e jibnaaɓe, sukaaɓe ina limtee e okoro e agbogho. Ɗee maandeeji keertiiɗi e renndo ina mballita e sifaa diine renndo Agwu, yantude e laamɓe woɗɓe hono Amadioha e Anyanwu. Yanti heen, maandeeji renndo-politik ko wayi no ofo (maande laamu e peewal) e ikenga (maande nafoore e timmal) ina njiytee e geɗe teeŋtuɗe e nder kaɓirɗe diine Agwu. Kollirɗe maandeeji daabaaji galleeji, ko wayi no nataluuji cewɗi e puccu e ngaari, ina keewi. Dibia, jokkondirɗo e Agwu, ina moofta geɗe safaara e nder luggere, ina huutoroo ɗum ngam noddude ruuhu. Golle renndo ngoo e maandeeji mum ina kollita jokkondire keewɗe hakkunde geɗe pinal, diine, e renndo jowitiiɗe e Agwu. Agwu ina jogii nokku maantinɗo e nder renndo aadee, ma a taw ko ɗiɗaɓo caggal Ala (laamɗo leydi). Ndee ɗoo teddungal ina teskaa e ko, e nder denndaangal geɗe ruuhuyaŋkooje jaɓaaɗe e nder kosmoloji Igbo, haa arti noon e Ala, ko Agwu tan sifotoo daartol laaɓtungol epifani e mbaadi neɗɗo yiyteteendi. Version e ndee daartol ina jokki e nder dowlaaji Nri Agwu jibinaama ina nanndi e neɗɗo, Kono, o maantiniri ko ŋakkeende. O feeñii ko mbonɗo, o sikkaa ko o mbonɗo. Juuɗe makko e koyɗe makko ɗe ngonaa no woorunoo, ndartinaama, O nawaa to ladde bonnde. Kono Agwu artii e galle hay ko adii ƴettuɓe mo ɓee. Sifaa ambivalence Agwu, ceertuɗo hakkunde Agwu Oma e Agwu Ojoo, ina hollita mbaydiiji renndo teskinɗi. Agwu Ojoo ina siforee no mooɓondiral ruuhuuji aadee njiylotooɗi bonɗi sabu ɗi njeyaa ko e yimɓe ɓe, sabu ŋakkeende mawnde e nguurndam mum en aduna, keɓaani njuɓɓudi yanaande no haanirta nii. Ɗum noon, ɓe mbaawaano heɓde iwdi. Jokkondiral ɗeen ruuhuuji ina sikkaa ina rewi e juɓɓule leñol e leñol aadee. Agwu Ojoo ina nanndi e bonɗo, sahaa fof ina heppi ngam tampinde terɗe galleeji mum en wuurɓe e sarɗiiji ɗi njiɗaa. To bannge goɗɗo oo, Agwu Oma ina seerti e Agwu Ojoo to bannge iwdi, sifaa, e faandaare. Ina faamniree wonde yiɗde renndoyankoore e pellital e nder leñol ngam heɓde nafooje baawɗe addande ɗum jogaade won e mbaadiiji faggudu, politik, renndo, walla safaara. Ndee yiɗde renndo ina firtee e doole ruuhuyaŋkooje, ɗe, e nder yontaaji, ina tabitina faandaare mum, ina njokka jokkondiral e nder leñol galle. Ɗeeɗoo firooji ina mbaawi wonde miijooji, eɗe peeñnina no feewi faamde aadaaji darnde Agwu e nder renndo. icon Portal diine Afrik aada.