Jump to content

Ahebi Ugbabe

Iwde to Wikipedia
Ahebi Ugbabe
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo1880 Taƴto
Date of death1948 Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldEze Taƴto

Laamɗo Ahebi Ugbabe // c (maayi 1948) wonnoo ko laamɗo ( eze ) e hooreejo leydi Enugu-Ezike, leydi Nijeer . Ko kanko tan woni laamɗo debbo e nder leydi Najeriya koloñaal .  : 2 Nwando Achebe siftinii batte nguurndam makko : "O wonnoo ko 'maccuɗo' dewbo laamɗo, dognoowo, golloowo e njulaagu, hooreejo, mawɗo warrant, e nder laamɗo debbo. O wonnoo ko ardotooɗo leñol makko tiiɗngol, kono kadi ko o gollodiiɗo e semmbe e golloraade koloñaal Biritaan en." [ 1 ]

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ahebi Ugbabe jibinaa ko to Enugu-Ezike, renndo Igbo, e darorɗe teeminannde 19ɓiire, to Ugbabe Ayibi, demoowo e jom njulaagu, e Anekwu Ameh, demoowo e njulaagu, to Umuida, Enugu-Ezike . Omo jogii miñiraaɓe ɗiɗo worɓe, o alaa miñiraaɓe rewɓe. [ 1 ] :38-39O hoɗi e galle yumma makko to Unadu ko juuti hade makko hootde Umuida. Caggal nde o arti, o juutaani hade makko dogde.

Caggal ɗuum o dogi o fayi Igalaland . Ahebi ina doga e yamiroore nde o resndata laamɗo debbo ngam ñaawde bakkatuuji baaba makko. Ngolɗoo jukkungo ina anndiranoo igo ma ogo (wontude jom suudu laamɗo). Galle makko yahriino e geɗe bonɗe nde o yahrata e duuɓi sappo e tati e sappo e nay. Gese ɗee ina pamɗi, ñawu nguu ina yaaji, njulaagu ina leeltina. Baaba makko yahiino to diine, neɗɗo mo nganndu-ɗaa ina anndi ko anndaaka. Oo gorko ina jokkondirnoo e kewuuji ɗii e tikkere laamɗo debbo biyeteeɗo Ohe sabu bonannde makko. [ 1 ] :2 E nder eggugol makko doole, Ahebi wonti golloowo njulaagu, o huutorii ngalɗoo gollal ngam nafoore makko, o jokkondiri e worɓe doole ko wayi no laamɗo Igala, e ardiiɓe koloñaal Angalteer. E nder dille makko, Ahebi janngi haalde ɗemɗe keewɗe, ko wayi no " Igala, Nupe e Pidgin Engele . Nafoore makko e jeytaare makko mballitii e ƴellitde golle jokkere enɗam e nder pinal Igbo, gila e maccungaagu haa e golle baɗɗe faayiida deity' e yaajnude cate analitik 'autonome sex worker' ko no mbaadiiji ɗi o huutortoo ngam jokkondirde e waylude miijooji maccungaagu debbo kam e firooji potɗi haɓeede e jokkondire e njulaagu e nder ngonka Afrik". [1] Golle makko e karallaagal makko e ɗemngal rokki mo jokkondire e Attah-I tan walli mo hootugo haa Enugu-Ezike, amma o walli mo ɗaɓɓitugo hooreejo, hooreejo warrant, e, ɓaawo man, eze ."

Laamu Ahebi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Laamu Ahebi fuɗɗii ko lebbi seeɗa caggal nde o arti Igboland ummoraade e eggude. [ 1 ] :99-100E fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, ko sahaa nde Angalteer naati e leydi Igboland, Ahebi huutoriima ɗum ngam naftoraade ɗum, o ardii konu Angalteer e nder Enugu Ezike, wuro makko. Ko Ahebi tan woni neɗɗo e nder wuro mum baawɗo haaldude e Angalteer. Ko njeenaari ballal makko, ƴaañooɓe Angalteer mbaɗti mo hooreejo wuro. O lomtii "mawɓe (e ɓe ɓeydotoo waasde waawde)" [ 1 ] hooreejo Ugwu Okegwu mo waawaano jokkondirde e Angalteer. Sabu njuɓɓudi makko e jokkude nuunɗal makko, o toɗɗaa e jappeere laamu, ko huunde nde luurdi e politik Angalteer ngam ittude rewɓe e politik e nder leydi Nijeer koloñaal . Ofiisaajo diiwal lesdi Biritaniya WH Lloyd wi'i Ahebi "debbo marɗo semmbe e sembe. O mari hakkiilo nden o ɗon mari jikku de'i, nden to o ɗon wolwa, o ɗon mari hakkiilo." [ 1 ]

Ahebi Ugbabe wonti laamɗo Enugu-Ezike e ballal Attah (laamɗo) Igala, mo laamu mum yaaji e leydi Igbo Fuɗnaange, ɗum jibini politik jinnaaɓe e nder pinal mum. O waɗii golle worɓe rewɓe e laamɗo, o ɓurti denndaangal laamuuji e laamuuji politik worɓe. Hay so tawii Ahebi yamiriino hormaade leñol mum, o seerti e aawdi tikkere nde o winnditii golle doole e waɗde binnditagol e njoɓdi Angalteer. Pinal Igbo en njaɓaani limteede aadee. [ 1 ] :122Ndee binnditagol addani wolde debbo to bannge worgo leydi Igboland.

E fuɗɗoode, "Ahebi ina weeɓi ustude kala ko ina haɓa e laamu mum" sabu ballal mum e Angalteer. [ 1 ] :133Ahebi moofti jawdi e doole, kono haa jooni o yanii e moƴƴere nde keewal makko—jinnaaɓe e doole—ɓurti heewde e renndo makko. O ɓurtii e yiɗde makko, o ɓuri bonnude aadaaji e tawtoreede kewu maskara ruuhuyankeewu e mask makko. [ 1 ] :172Ngolɗoo kewu ko worɓe tan. Mawɓe worɓe e Ahebi njahi to ñaawirdu ngam ñaawde haala kaa, Biritaannaaɓe ndarni mawɓe worɓe ɓee, mbonni laamu Ahebi. [ 1 ] :183

Ahebi Ugbabe ina rema aura mistik ngam tiiɗtinde natal laamu baawngu kala. O huutoriima aadaaji ko adii koloñaal ngam ustude ndeeɗoo miskineeɓe, ɗum noon doole. O huutoriima ɗum kadi ngam ɓeydude jinnaaɗo makko ngam waɗde hoore makko laamɗo. Laawol goɗngol ngol Ahebi holliri hoore mum wonde gorko, ko o moofti rewɓe heewɓe, heewɓe e maɓɓe ko dognooɓe e worɓe bonɓe. O woodi kadi maccuɓe ɗuuɗɓe walluɓe mo. Ɓeen rewɓe ina njibina ɓiɓɓe ngam jokkude innde Ahebi. [ 1 ] : 232 

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ":3".