Ahebi Ugbabe
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 1880 |
| Date of death | 1948 |
| Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | Eze |
Laamɗo Ahebi Ugbabe // c (maayi 1948) wonnoo ko laamɗo ( eze ) e hooreejo leydi Enugu-Ezike, leydi Nijeer . Ko kanko tan woni laamɗo debbo e nder leydi Najeriya koloñaal . : 2 Nwando Achebe siftinii batte nguurndam makko : "O wonnoo ko 'maccuɗo' dewbo laamɗo, dognoowo, golloowo e njulaagu, hooreejo, mawɗo warrant, e nder laamɗo debbo. O wonnoo ko ardotooɗo leñol makko tiiɗngol, kono kadi ko o gollodiiɗo e semmbe e golloraade koloñaal Biritaan en." [ 1 ]
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ahebi Ugbabe jibinaa ko to Enugu-Ezike, renndo Igbo, e darorɗe teeminannde 19ɓiire, to Ugbabe Ayibi, demoowo e jom njulaagu, e Anekwu Ameh, demoowo e njulaagu, to Umuida, Enugu-Ezike . Omo jogii miñiraaɓe ɗiɗo worɓe, o alaa miñiraaɓe rewɓe. [ 1 ] : 38-39 O hoɗi e galle yumma makko to Unadu ko juuti hade makko hootde Umuida. Caggal nde o arti, o juutaani hade makko dogde.
Eggugol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal ɗuum o dogi o fayi Igalaland . Ahebi ina doga e yamiroore nde o resndata laamɗo debbo ngam ñaawde bakkatuuji baaba makko. Ngolɗoo jukkungo ina anndiranoo igo ma ogo (wontude jom suudu laamɗo). Galle makko yahriino e geɗe bonɗe nde o yahrata e duuɓi sappo e tati e sappo e nay. Gese ɗee ina pamɗi, ñawu nguu ina yaaji, njulaagu ina leeltina. Baaba makko yahiino to diine, neɗɗo mo nganndu-ɗaa ina anndi ko anndaaka. Oo gorko ina jokkondirnoo e kewuuji ɗii e tikkere laamɗo debbo biyeteeɗo Ohe sabu bonannde makko. [ 1 ] : 2 E nder eggugol makko doole, Ahebi wonti golloowo njulaagu, o huutorii ngalɗoo gollal ngam nafoore makko, o jokkondiri e worɓe doole ko wayi no laamɗo Igala, e ardiiɓe koloñaal Angalteer. E nder dille makko, Ahebi janngi haalde ɗemɗe keewɗe, ko wayi no " Igala, Nupe e Pidgin Engele . Nafoore makko e jeytaare makko mballitii e ƴellitde golle jokkere enɗam e nder pinal Igbo, gila e maccungaagu haa e golle baɗɗe faayiida deity' e yaajnude cate analitik 'autonome sex worker' ko no mbaadiiji ɗi o huutortoo ngam jokkondirde e waylude miijooji maccungaagu debbo kam e firooji potɗi haɓeede e jokkondire e njulaagu e nder ngonka Afrik". [1] Golle makko e karallaagal makko e ɗemngal rokki mo jokkondire e Attah-I tan walli mo hootugo haa Enugu-Ezike, amma o walli mo ɗaɓɓitugo hooreejo, hooreejo warrant, e, ɓaawo man, eze ."
Laamu Ahebi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu Ahebi fuɗɗii ko lebbi seeɗa caggal nde o arti Igboland ummoraade e eggude. [ 1 ] : 99-100 E fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, ko sahaa nde Angalteer naati e leydi Igboland, Ahebi huutoriima ɗum ngam naftoraade ɗum, o ardii konu Angalteer e nder Enugu Ezike, wuro makko. Ko Ahebi tan woni neɗɗo e nder wuro mum baawɗo haaldude e Angalteer. Ko njeenaari ballal makko, ƴaañooɓe Angalteer mbaɗti mo hooreejo wuro. O lomtii "mawɓe (e ɓe ɓeydotoo waasde waawde)" [ 1 ] hooreejo Ugwu Okegwu mo waawaano jokkondirde e Angalteer. Sabu njuɓɓudi makko e jokkude nuunɗal makko, o toɗɗaa e jappeere laamu, ko huunde nde luurdi e politik Angalteer ngam ittude rewɓe e politik e nder leydi Nijeer koloñaal . Ofiisaajo diiwal lesdi Biritaniya WH Lloyd wi'i Ahebi "debbo marɗo semmbe e sembe. O mari hakkiilo nden o ɗon mari jikku de'i, nden to o ɗon wolwa, o ɗon mari hakkiilo." [ 1 ]
Ahebi Ugbabe wonti laamɗo Enugu-Ezike e ballal Attah (laamɗo) Igala, mo laamu mum yaaji e leydi Igbo Fuɗnaange, ɗum jibini politik jinnaaɓe e nder pinal mum. O waɗii golle worɓe rewɓe e laamɗo, o ɓurti denndaangal laamuuji e laamuuji politik worɓe. Hay so tawii Ahebi yamiriino hormaade leñol mum, o seerti e aawdi tikkere nde o winnditii golle doole e waɗde binnditagol e njoɓdi Angalteer. Pinal Igbo en njaɓaani limteede aadee. [ 1 ] : 122 Ndee binnditagol addani wolde debbo to bannge worgo leydi Igboland.
E fuɗɗoode, "Ahebi ina weeɓi ustude kala ko ina haɓa e laamu mum" sabu ballal mum e Angalteer. [ 1 ] : 133 Ahebi moofti jawdi e doole, kono haa jooni o yanii e moƴƴere nde keewal makko—jinnaaɓe e doole—ɓurti heewde e renndo makko. O ɓurtii e yiɗde makko, o ɓuri bonnude aadaaji e tawtoreede kewu maskara ruuhuyankeewu e mask makko. [ 1 ] : 172 Ngolɗoo kewu ko worɓe tan. Mawɓe worɓe e Ahebi njahi to ñaawirdu ngam ñaawde haala kaa, Biritaannaaɓe ndarni mawɓe worɓe ɓee, mbonni laamu Ahebi. [ 1 ] : 183
Ahebi Ugbabe ina rema aura mistik ngam tiiɗtinde natal laamu baawngu kala. O huutoriima aadaaji ko adii koloñaal ngam ustude ndeeɗoo miskineeɓe, ɗum noon doole. O huutoriima ɗum kadi ngam ɓeydude jinnaaɗo makko ngam waɗde hoore makko laamɗo. Laawol goɗngol ngol Ahebi holliri hoore mum wonde gorko, ko o moofti rewɓe heewɓe, heewɓe e maɓɓe ko dognooɓe e worɓe bonɓe. O woodi kadi maccuɓe ɗuuɗɓe walluɓe mo. Ɓeen rewɓe ina njibina ɓiɓɓe ngam jokkude innde Ahebi. [ 1 ] : 232
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named ":3".