Jump to content

Ahmed Muhammad Daku

Iwde to Wikipedia

Ahmed Muhammad Daku (jibinaa ko hitaande 1944) ko seneraal konu leydi Naajeeriya mo retireede, o wonnoo ko guwerneer konu leydi Kano tuggi lewru ut 1985 haa lewru desaambar 1987. Caggal mum o wonti guwerneer konu diiwaan Sokoto tuggi lewru lewru bowte 1987 haa lewru ut 1990.[]

Nguurndam adanɗam Ahmed Muhammadu Daku jibinaa, janngi ko to Katsina. O janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa gila 1958 haa 1962, e duɗal hakkundeewal Okene tuggi 1962 haa 1965.[2]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Golle konu E hitaande 1967, o naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde ndeenka leydi Nijeer, o heɓi lietnaa ɗiɗaɓo hitaande wootere caggal ɗuum. O yi'i kuugal nder konu nder leydi Naajeeriya bana ardiiɗo konu e komandaajo, ɓaawo manndaajo batiri diga hitaande 1969 haa 1972. O janngi ofisee artileri, o janngi haa Larkhill laabi ɗiɗi diga 1970 haa 1971 e ɓaawo mannde 1978 haa 197; o naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Vystrel to URSS tuggi 1974 haa 1975. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde artileri to leydi Indiya tuggi 1976 haa 1977.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tuggi 1972 haa 1974 o woni jannginoowo gunndo e ofisee staff to duɗal artillerie konu leydi Najeriya. O woniino hooreejo konu Artillery, konu Naajeeriya tuggi hitaande 1974 haa 1976, caggal mum o waddaa e gardiiɗo konu Naajeeriya, o woni kolonel toppitiiɗo Administration e Quarting gila 1976 haa 1977. O woniino Kumanda Artillery Division9978. [3]

O ummii ko e darnde, o wonti komannda, 42 artileri ladde to Abeokuta e hitaande 1980 ; e Kumanndaaji Regiment Medium, konu leydi Nijeer to Jos e hitaande 1982. O woni ko e golle to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jaji tuggi 1982 haa 1985, o woniino gardiiɗo konu (division senior). O toɗɗaama e gardagol brigade, 31 brigade artillerie ladde, Abeokuta e hitaande 1985 e nder ɗuum o waɗii darnde mawnde e kuudetaa ñalnde 27 ut 1985 nde addani Seneraal Ibraahim Babangida laamu.[4]

Guwerneer konu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal kuudetaa, Daku toɗɗaa Guwerneer konu e nder diiwaan Kano, golloowo gila e lewru ut 1985 haa lewru desaambar 1987, nde o waylaa ngam wontude guwerneer konu e nder diiwaan Sokoto tuggi lewru desaambar 1987 haa lewru ut 1990.[1]

Caggal ɗuum golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal ɗuum o wonti Ofisee Seneraal Kumannda, Division 3e Armée, o lomtinaa e lewru suwee 1993 e nder hareeji baɗnooɗi Seneraal Sani Abacha e laamu.[5]

Caggal ɗuum o woppi golle, o arti wuro makko Katsina. Neɗɗo militeer timmuɗo, ina wiyee ko neɗɗo peewɗo, laaɓɗo.[6]

E hitaande 2002, o ardii Direkteer geɗe hajjuɓe. E hitaande 2003, o woniino e ƴaañde guwerneer diiwaan Katsina, o fooli ɗum e hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua.[7] E lewru Ogost 2009, Daku wi'i ŋakkere neɗɗaaku woni nder leydi ndi'i, nden o siftini jaangirde tan ngam wartirde teddungal Naajeeriya ngal majji.[8]