Jump to content

Aktzin

Iwde to Wikipedia
Aktzin
thunder deity

Aktzin(Totonac: Ā'ktzini, "Mo waɗata Ɓoornugol") ko laamɗo toɓo, Ɓoornugol e lewru wonande leñol Totonac to Meksik.[1] Aktzin ina nanndi e Tláloc e Aztek en e Chaac walla Cabrakán e Maya en,e ɓuri heewde sinkrondirde e Saint John Baptist. Kono kadi omo jogii jokkondire tiiɗɗe e mawɗo maleykaaji Mika’iil.[2]

O woodiino ko adii Naange, ko kanko woni joom ndiyam ɗam fof, so wonaa ndiyam toɓo ironically enough. O hoɗi ko e "ndiyam mawɗam" to bannge maayo e asamaan to fuɗnaange, ɗo o woni ɗoon e ŋoral fuɗnaange jogiingal aduna, hoɗorde makko kadi siforaama ko les leydi ɗo o tagi daabaaji leɗɗe ngam wonde maccuɓe makko. E fawaade e dualité mesoamerique ; Aktzin ko dokkuɗo nguurndam e ƴettuɗo nguurndam, jiɗɗo ɓuuɓnude aduna no maayɓe e ɓuuɓnude (Totonacan: Mū’xtu’nîn ) ngontiri maccuɓe makko ; worɓe ɓee ndokki mo ɓuuɓde e maayo, rewɓe ɓee ndogi resde mo. Maccuɓe ronkuɓe ɓee nguuri ko e ɓulli, e maayooji e ɓulli ; ɗo ɓe njiylotoo e ronkude wuurɓe ngam sosde maccuɓe ɓurɓe heewde. Aktzin ina yiyee ko dognoowo, yaroowo, ɓuuɓɗo no feewi. Ko kanko nanetee ina wulla no jagguɗo nii so toɓo arii. Haalaaji ina mbiya wonde ko kanko woni jibinannde tuubaaji e sehil daabaaji.

Daartol makko hono Saint John ina haala no o wariri mboros mawɗo biyeteeɗo "koye sappo e jeeɗiɗi", hoɗnooɗo to Chicontepec, bonɗo e yimɓe. John fooɗi mboddi ndii, waɗi ɗum fadde hoore mum ko adii e nder maayo, ɗo o haɓɓaa e gite Debbo, ɗoon o heddotoo, tan o waawi diwde hoore makko o wulla. Kono e nder daartol goɗngol, ko Aktzin woni mbonki kulɓiniiki, fenaande, kaɓɓaande haa abada e nder geec, Arɗo Maleykaaji Mika’el.

To Tepango, kam e gure goɗɗe Totonacapan, o siforaama wonde ko o mawɗo no tufnde nii, omo jogii luggere kaŋŋe, juuɗe makko ina ŋakki.

Jaaltaaɓe Espaañnaaɓe e gardagol Hernán Cortés kawri e siwil en Totonac e hitaande 1519,[4] caggal jokkondiral maɓɓe gadanal e Maya en to duunde Yucatán. Terɗe Totonac ɗee ngonnoo ko saraaji maayo Golf e nder ko wiyetee hannde dowla Veracruz. Wuro El Tajín (Wuro Alla ɓuuɓɗo), ko nokku arkewolosi mo heddiiɓe e laamorgo Totonac ina njogii ko ina ɓura duuɓi 1 000.

  1. González Torres, Yólotl (2005). Diccionario de mitología y religión de Mesoamérica (1. Aufl., 11. reimpr ed.). Madrid: Larousse. p. 188. ISBN 978-970-607-802-5.
  2. Gomes, Chandima, ed. (2021). Lightning: Science, Engineering, and Economic Implications for Developing Countries. Springer Nature. p. 278. ISBN 978-981-16-3439-0. Retrieved February 12, 2024.