Ala Abdessaheb al-Alwan
Ala Abdessaheb al-Alwan (jibinaa ko e hitaande 1949) ko jaagorgal jaŋde e nder guwarnama toɗɗaaɗo e Diiso doosɗe leydi Irak e lewru suwee 2003, kadi ko jaagorgal cellal e nder laamu Irak hakkundeejo.
E lewru suwee 2019, Alwan woppi golle jaagorde cellal leydi Irak, caggal nde o tuumaa ko ƴaañde politik e yiɗde bonnude mo. Ko ngol woni laawol ɗiɗmol ngol gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Adil Abdul-Mahdi heɓi e makko caggal lewru marse.[1]
Jaŋde e golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alwan heɓi bak mum ko faati e safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Alexandrie. O golliima safaara to Ecoppi, o heɓi heen jaŋde makko leslesre e kaayitaaji makko to leydi Angalteer. Caggal nde o arti Irak, o joginoo golle keewɗe e nder safaaraaji safaara e jaŋde e cellal renndo. O woniino porfeseer e hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Al-Mustansiriya, to Bagdaad.[2]
Alwan ummiima Irak e hitaande 2005, arti to Fedde Adunaare Cellal, ɗo o joginoo golle keewɗe e nder Fedde Adunaare Cellal jooɗiinde to Geneve, Siwis ina jeyaa heen balloowo gardiiɗo ñawuuji ɗi njiyataa e cellal hakkille, e Wakiliijo gardiiɗo ko fayti e caɗeele e golle cellal e nder kiriis.
E oktoobar 2011, o suɓaama e leyɗeele terɗe ɗee ngam wonde gardiiɗo diiwaan Fedde Adunaare Cellal Diiwaan Fuɗnaange Mediteraane (ina jeyaa heen leyɗeele aarabeeɓe, Afganistaan, Iraan e Pakistaan). Toɗɗagol makko ko Yiilirde OMS tabitini ɗum e lewru Yarkomaa 2012.
Caggal nde o woppi golle, Alwan golliima e goomu suɓngooji cuɓotooɗi Peter Sands ngam lomtaade Mark Dybul e gardagol golle Fedde Adunaare ngam haɓaade SIDA, Tuberkuloos e Malaria (GFATM) e hitaande 2017.[3] Caggal ɗuum o toɗɗaa ko gardiiɗo OMS biyeteeɗo Tedros Adhanom Ghebreyesus ngam golloraade e nder Komiseer toowɗo keeriiɗo ko faati e ñawuuji ɗi njiyataa tuggi 2018 haa 2019.[4]
Golle goɗɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Batu winndereyankeewu cellal (WHS), tergal e Diiso ngoo[5]
DCP3, tergal Goomu Wagginoore to bannge njuɓɓudi[6]
Duɗal Lancet-O'Neill Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown Komiseer ko faati e cellal e sariyaaji winndere, tergal[7]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]"Jaagorgal ko feewti e cellal Alaa Alwan woppii golle mum". Kabaaru Irak. Ƴeewtaa ko ñalnde 15 suwee 2019.
"Duɗal Lancet-O'Neill, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown ngam cellal e sariyaaji winndere". Duɗal Lancet-O’Neill, Goomu duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown ngam cellal e sariyaaji winndere. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 lewru bowte 2016.
GF/B37/DP10, jaɓaaɗo e yiilirde ndee ñalnde 4 mee 2017 : Toɗɗagol Goomu toɗɗagol gardiiɗo golle e hitaande 2017 ngam haɓaade SIDA, Tuberkuloos e Malaria (GFATM).
Fedde Adunaare Cellal (OMS) Goomu toppitiingu ñawbuuli OMS.
Kawtal Adunawal Cellal.
Goomu wasiyaaji Arsiwi 2017-12-13 e eɓɓaande ɓure tiiɗɗe ngam haɓaade ñawuuji masiŋaaji Wayback.
"Duɗal Lancet-O'Neill, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown ngam cellal e sariyaaji winndere". Duɗal Lancet-O’Neill, Goomu duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown ngam cellal e sariyaaji winndere. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 lewru bowte 2016.