Jump to content

Alabo Graham-Douglas

Iwde to Wikipedia
Alabo Graham-Douglas
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeTamunotonye Taƴto
Ɗuubi daygo8 Duujal 1939 Taƴto
ƊofordeAkuku-Toru Taƴto
Date of death2022 Taƴto
MarudeBikiya Graham-Douglas Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajicivil servant, writer, ngaɗoowo siyaasaje, minister Taƴto
Position heldMinister of Youth and Sports, Minister of Aviation of Nigeria, Nigerian Minister of Labour, Minister of Culture and Tourism Taƴto
Janngi toJanngirɗe Laagos Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party Taƴto

Mawɗo Alabo Tonye Graham-Douglas 6th Orubibi mo Abonnema, OFR, JP, DSSRS (8 mee 1939 – 25 abriil 2022) ko politikaajo Naajeeriya toɗɗaaɗo jaagorgal sukaaɓe, fijooji e pinal e hitaande 1989, ndeen jaagorgal diwooje e nder kabine Babanghida I.[1]

E hitaande 1999, o toɗɗaa jaagorgal ko feewti e golle e ƴellitaare, e hitaande 2000, o woni jaagorgal turism e nder kabine Olusegun Obasanjo, o yalti e golle makko e lewru Yarkomaa 2001

. O joginoo kadi tiitoonde aadaaji Orubibi VI e gardiiɗo laamɗo Douglas e gardiiɗo laana ndiwoowa laamɗo Kalabari ndonu galle Douglas. Ngendam Graham-Douglas jibinaa ko ñalnde 8 lewru Mbooy hitaande 1939, to Abonnema e nder diiwaan Akuku-Toru to diiwaan Rivers. O jeyaa ko e iwdi Ijaw. Miñiiko, Nabo Bekinbo Graham-Douglas, woni Jaagorgal leydi Nijeer gadano. Miñiiko goɗɗo, hono Doktoor Melford Graham-Douglas, ko kañum woni cafroowo Afriknaajo gadano e nder njuɓɓudi ballal karallaagal Angalteer, kadi ko o gollodiiɗo e duɗe cafrirɗe keewɗe tedduɗe. Ko kanko woni binnditiiɗo arandeejo nder kawtal nyawndiigu lesdi Naajeeriya, o woni tergal sosngal jaami'aare Lagos, nden o waɗi kuuɗe mawɗe nder ɓamtugo kuuɗe nyawndiigu nder jiha Rivers. Ñaawirde Donald Graham-Douglas, miñiiko goɗɗo, woniino hooreejo ñaawirde to diiwaan Rivers tuggi 1979 haa 1992.[2][3]

Tonye Graham-Douglas ina joginoo ko ina tolnoo e 30 miñiraaɓe. Koɗo makko, hono Justice Adolphus Karibi-Whyte, ko ñaawoowo tedduɗo, gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde leydi Nijeer, caggal ɗuum o woniino Ñaawirde to Ñaawirde Toownde Winndereere wonande leydi Yugoslawi ɓooyndi...[4]

Mawniiko, mawɗo Orubibi Douglas, ina jeyaa e sosɓe Abonnema, ina joginoo darnde mawnde e ƴellitaare wuro ngoo gila e fuɗɗoode.

O janngi duɗal hakkundeewal to Lagos e Port Harcourt. O janngi to duɗal karallaagal Acton, to Londres (1963-1965), caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Lagos (1965-1969). O heɓi BSc. e nder ganndal leɗɗe e ganndal kullon. O fuɗɗii golle e Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, to Port Harcourt (1969–1977).[5].[6]

O wonti gardiiɗo sosiyatee Togiscani Nigeria, sosiyatee mahngo (1978–1985), e hooreejo sosiyatee jolngo laabi e sosiyatee Magroad. O woniino kadi hooreejo Binterteco Nigeria, Pabod kaalis e njulaagu e njulaagu laanaaji ndiyam. E hitaande 2000, Graham-Douglas toɗɗaa hooreejo mawɗo diiwaan oo e nder suudu mason en to Calabar.


Ñalnde 25 abriil 2022, Graham-Douglas maayi ko e opitaal keeriiɗo to Abuja, tawi ina yahra e duuɓi 82, tawi ko « rafi mo anndaaka ». O woppi debbo makko, Muriel, sukaaɓe 12, e taaniraaɓe "heewɓe". Fuɗɗoode golle politik Graham-Douglas wonti Komiseer sukaaɓe, dingiral e pinal e hitaande 1986 e nder laamu diiwaan Rivers. E nder ndeeɗoo darnde, o timminii nokku siwil biyeteeɗo Alfred Diete-Spiff, o sosi Duɗal Pijirlooji Isaka, o fuɗɗii mahngo Stade Liberation, Port Harcourt. O heɓi kadi yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal dowri Rivers. O sosi, o feewni, o ardii Karnal Rivers gadano, Karnal '88 e tiitoonde Ngootaagu e nder Keewal Pinal. E hitaande 1989, laamu konu Ibraahiima Babangida toɗɗii mo jaagorgal leydi ndi ko feewti e ƴellitaare renndo, sukaaɓe e dingiral. E nder laamu makko, ministeer geɗe rewɓe ceertuɗo sosaa..O artiraa e ministeer aeronautik ɗo o toppitii deregulation e nder dingiral aeronautique. O woniino kadi tergal e fedde toppitiinde ko fayti e tenderuuji keertiiɗi, ƴellitnooɗo laamorgo leydi Najeriya, hono Abuja.

Duuɓi keewɗi caggal ɗuum, e lewru noowammbar 2003, goomu ñaawoore ƴeewndotooɗo njuɓɓudi BiafraNigeria Airways hakkunde 1983 e 1999 yaltinii ciimtol ina tuuma Graham-Douglas e woɗɓe sabu njuɓɓudi bonndi e kuule baɗɗe ngalu keewngu. E hitaande 1992, Graham-Douglas wonti hooreejo fedde wiyeteende « Mouvement des minorités du Sud », ina jeyaa e pelle ɗe, haa jooni, kawri e lannda Demokaraasi Leñol (PDP).

O woniino kanndidaa e nder wooteeji gardagol leydi PDP e hitaande 1998, o fooli Olusegun Obasanjo, o yahi haa o wonti hooreejo leydi.

Republique nayaɓere Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗiima Graham-Douglas jaagorgal golle, golle e ƴellitaare e lewru suwee 1999. E lewru sulyee 2000, Graham-Douglas artiraa e jaagorde pinal e turism. E lewru noowammbar 2000, o ardii delegaasiyoŋ njillu to Siin, ɗo o siifondiri e peeje kuuɓtodinɗe 2000–2002 ngam mbayliigu pinal e jaŋde hakkunde Siin e Niiseer. E lewru desaambar 2000, o yuɓɓinii batu nayaɓu ekotuurism mo Fedde Afriknaaje ngam yah-ngartaa to Abuja. O siftinii ekoturism ko turism baawɗo wonde fof, o wiyi "ekoturism ina reena nokkuuji tawaaɗi ɗii, ina jokki wellitaare yimɓe nokku oo". Graham-Douglas woppitaa e laamu Obasanjo e lewru Yarkoma hitaande 2001. Mawɗo dowla nder siyaasaaku lesdi Rivers, nder hitaande 1999, Graham-Douglas e Marshal Harry, hooreejo lanyol yimɓe lesdi Rivers, ɗon jooɗi dow Dr Peter Odili ngam o laato kanndidaajo dow ko laarani guwerneer. E lewru oktoobar 2002, Graham-Douglas ina wondi e luural hakkunde yimɓe e Odili. O saliima no feewi nde Odili artiraa. O wiyi e Odili wonde "o alaa teddungal e laamu moƴƴu, eɗen njogii hakke noddude mo e yamiroore". E lewru Yarkomaa 2007, caggal wooteeji PDP to Rivers State ɗo kanndidaaji Riverine mbaɗi golle moƴƴe so yerondiraama e Uplanders, Asaambele Diisnondiral Ijaw mo Graham-Douglas sosi oo, fuɗɗii hare e Ijaw en wonnooɓe e laamu Odili, ina wayi no ko eɓɓoore ngam suɓaade kanndidaa PDP ngam waylude laamu Amachiti. Ɗum ko waylude darnde makko e hitaande 2003, nde o wiyiino wonde Ikwerres ummoriiɓe Rivers East ina poti ƴettude mbaydi mum en caggal Peter Odili. Caggal ɗuum o wonti balloowo Amaechi.

Kono, e lewru feebariyee 2010, Graham-Douglas luurdii e Amaechi ko fayti e ustude leñol Kalabari, o wiyi caɗeele ɗee ko sabu waasde laamu nguu juutde balɗe, tawi ina yahdi e darnde ngam taƴde nokkuuji petroŋ e nder diiwaan Kalabari. Amaechi ƴettii darnde wonde ardiiɓe Kalabari en e koye mum en ina poti waɗde ko ɓuri ɗum ngam ƴellitde renndooji mum en e ustude hareeji. Haaldude e caɗeele delta Niiseer e yeewtere waɗnoonde e lewru oktoobar 2009, Graham-Douglas tuumi caɗeele ɗee e nder feccere e wooteeji 2003 nde sukaaɓe ɓee ndokkaa kaɓirɗe, kuutortoo ngam jiiɓde wooteeji ɗii.

O wiyi yaafuya mo ɓe mbaɗi ko ɓooyaani ko yahrude yeeso, kono ɗum heƴaani.

Ko ɓuri heewde ina foti waɗeede ngam rokkude nokkuuji ɗii galleeji e golle.O jeyaa ko e ardiiɓe ɓe lewru nduu seppi ngam salaade ŋakkeende golle e ŋakkeende golle ministeer leydi Niger.

  1. "Obituary: Tonye Graham-Douglas, four-time minister dies, aged 82". 25 April 2022.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named "will".
  3. "Four times Nigerian minister, Alabo Graham-Douglas, is dead". Vanguard. Lagos, Nigeria. 25 April 2022.
  4. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named "comp698".
  5. TONY ITA ETIM, PH (23 February 2010). "Amaechi, Graham-Douglas disagree on Kalabari marginalization". Champion. Retrieved 7 May 2010. Template:Dead link
  6. "Niger Delta crisis affects our economic base—Alabo Graham Douglas". Vanguard. Lagos, Nigeria. 3 October 2009. Retrieved 7 May 2010.