Alabo Graham-Douglas
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Tamunotonye |
| Ɗuubi daygo | 8 Duujal 1939 |
| Ɗoforde | Akuku-Toru |
| Date of death | 2022 |
| Marude | Bikiya Graham-Douglas |
| Wolde | Inngilisjo, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | civil servant, writer, ngaɗoowo siyaasaje, minister |
| Position held | Minister of Youth and Sports, Minister of Aviation of Nigeria, Nigerian Minister of Labour, Minister of Culture and Tourism |
| Janngi to | Janngirɗe Laagos |
| Member of political party | Peoples Democratic Party |
Mawɗo Alabo Tonye Graham-Douglas 6th Orubibi mo Abonnema, OFR, JP, DSSRS (8 mee 1939 – 25 abriil 2022) ko politikaajo Naajeeriya toɗɗaaɗo jaagorgal sukaaɓe, fijooji e pinal e hitaande 1989, ndeen jaagorgal diwooje e nder kabine Babanghida I.[1]
E hitaande 1999, o toɗɗaa jaagorgal ko feewti e golle e ƴellitaare, e hitaande 2000, o woni jaagorgal turism e nder kabine Olusegun Obasanjo, o yalti e golle makko e lewru Yarkomaa 2001
. O joginoo kadi tiitoonde aadaaji Orubibi VI e gardiiɗo laamɗo Douglas e gardiiɗo laana ndiwoowa laamɗo Kalabari ndonu galle Douglas. Ngendam Graham-Douglas jibinaa ko ñalnde 8 lewru Mbooy hitaande 1939, to Abonnema e nder diiwaan Akuku-Toru to diiwaan Rivers. O jeyaa ko e iwdi Ijaw. Miñiiko, Nabo Bekinbo Graham-Douglas, woni Jaagorgal leydi Nijeer gadano. Miñiiko goɗɗo, hono Doktoor Melford Graham-Douglas, ko kañum woni cafroowo Afriknaajo gadano e nder njuɓɓudi ballal karallaagal Angalteer, kadi ko o gollodiiɗo e duɗe cafrirɗe keewɗe tedduɗe. Ko kanko woni binnditiiɗo arandeejo nder kawtal nyawndiigu lesdi Naajeeriya, o woni tergal sosngal jaami'aare Lagos, nden o waɗi kuuɗe mawɗe nder ɓamtugo kuuɗe nyawndiigu nder jiha Rivers. Ñaawirde Donald Graham-Douglas, miñiiko goɗɗo, woniino hooreejo ñaawirde to diiwaan Rivers tuggi 1979 haa 1992.[2][3]
Tonye Graham-Douglas ina joginoo ko ina tolnoo e 30 miñiraaɓe. Koɗo makko, hono Justice Adolphus Karibi-Whyte, ko ñaawoowo tedduɗo, gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde leydi Nijeer, caggal ɗuum o woniino Ñaawirde to Ñaawirde Toownde Winndereere wonande leydi Yugoslawi ɓooyndi...[4]
Mawniiko, mawɗo Orubibi Douglas, ina jeyaa e sosɓe Abonnema, ina joginoo darnde mawnde e ƴellitaare wuro ngoo gila e fuɗɗoode.
O janngi duɗal hakkundeewal to Lagos e Port Harcourt. O janngi to duɗal karallaagal Acton, to Londres (1963-1965), caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Lagos (1965-1969). O heɓi BSc. e nder ganndal leɗɗe e ganndal kullon. O fuɗɗii golle e Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, to Port Harcourt (1969–1977).[5].[6]
O wonti gardiiɗo sosiyatee Togiscani Nigeria, sosiyatee mahngo (1978–1985), e hooreejo sosiyatee jolngo laabi e sosiyatee Magroad. O woniino kadi hooreejo Binterteco Nigeria, Pabod kaalis e njulaagu e njulaagu laanaaji ndiyam. E hitaande 2000, Graham-Douglas toɗɗaa hooreejo mawɗo diiwaan oo e nder suudu mason en to Calabar.
Ñalnde 25 abriil 2022, Graham-Douglas maayi ko e opitaal keeriiɗo to Abuja, tawi ina yahra e duuɓi 82, tawi ko « rafi mo anndaaka ». O woppi debbo makko, Muriel, sukaaɓe 12, e taaniraaɓe "heewɓe". Fuɗɗoode golle politik Graham-Douglas wonti Komiseer sukaaɓe, dingiral e pinal e hitaande 1986 e nder laamu diiwaan Rivers. E nder ndeeɗoo darnde, o timminii nokku siwil biyeteeɗo Alfred Diete-Spiff, o sosi Duɗal Pijirlooji Isaka, o fuɗɗii mahngo Stade Liberation, Port Harcourt. O heɓi kadi yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal dowri Rivers. O sosi, o feewni, o ardii Karnal Rivers gadano, Karnal '88 e tiitoonde Ngootaagu e nder Keewal Pinal. E hitaande 1989, laamu konu Ibraahiima Babangida toɗɗii mo jaagorgal leydi ndi ko feewti e ƴellitaare renndo, sukaaɓe e dingiral. E nder laamu makko, ministeer geɗe rewɓe ceertuɗo sosaa..O artiraa e ministeer aeronautik ɗo o toppitii deregulation e nder dingiral aeronautique. O woniino kadi tergal e fedde toppitiinde ko fayti e tenderuuji keertiiɗi, ƴellitnooɗo laamorgo leydi Najeriya, hono Abuja.
Duuɓi keewɗi caggal ɗuum, e lewru noowammbar 2003, goomu ñaawoore ƴeewndotooɗo njuɓɓudi BiafraNigeria Airways hakkunde 1983 e 1999 yaltinii ciimtol ina tuuma Graham-Douglas e woɗɓe sabu njuɓɓudi bonndi e kuule baɗɗe ngalu keewngu. E hitaande 1992, Graham-Douglas wonti hooreejo fedde wiyeteende « Mouvement des minorités du Sud », ina jeyaa e pelle ɗe, haa jooni, kawri e lannda Demokaraasi Leñol (PDP).
O woniino kanndidaa e nder wooteeji gardagol leydi PDP e hitaande 1998, o fooli Olusegun Obasanjo, o yahi haa o wonti hooreejo leydi.
Republique nayaɓere Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗiima Graham-Douglas jaagorgal golle, golle e ƴellitaare e lewru suwee 1999. E lewru sulyee 2000, Graham-Douglas artiraa e jaagorde pinal e turism. E lewru noowammbar 2000, o ardii delegaasiyoŋ njillu to Siin, ɗo o siifondiri e peeje kuuɓtodinɗe 2000–2002 ngam mbayliigu pinal e jaŋde hakkunde Siin e Niiseer. E lewru desaambar 2000, o yuɓɓinii batu nayaɓu ekotuurism mo Fedde Afriknaaje ngam yah-ngartaa to Abuja. O siftinii ekoturism ko turism baawɗo wonde fof, o wiyi "ekoturism ina reena nokkuuji tawaaɗi ɗii, ina jokki wellitaare yimɓe nokku oo". Graham-Douglas woppitaa e laamu Obasanjo e lewru Yarkoma hitaande 2001. Mawɗo dowla nder siyaasaaku lesdi Rivers, nder hitaande 1999, Graham-Douglas e Marshal Harry, hooreejo lanyol yimɓe lesdi Rivers, ɗon jooɗi dow Dr Peter Odili ngam o laato kanndidaajo dow ko laarani guwerneer. E lewru oktoobar 2002, Graham-Douglas ina wondi e luural hakkunde yimɓe e Odili. O saliima no feewi nde Odili artiraa. O wiyi e Odili wonde "o alaa teddungal e laamu moƴƴu, eɗen njogii hakke noddude mo e yamiroore". E lewru Yarkomaa 2007, caggal wooteeji PDP to Rivers State ɗo kanndidaaji Riverine mbaɗi golle moƴƴe so yerondiraama e Uplanders, Asaambele Diisnondiral Ijaw mo Graham-Douglas sosi oo, fuɗɗii hare e Ijaw en wonnooɓe e laamu Odili, ina wayi no ko eɓɓoore ngam suɓaade kanndidaa PDP ngam waylude laamu Amachiti. Ɗum ko waylude darnde makko e hitaande 2003, nde o wiyiino wonde Ikwerres ummoriiɓe Rivers East ina poti ƴettude mbaydi mum en caggal Peter Odili. Caggal ɗuum o wonti balloowo Amaechi.
Kono, e lewru feebariyee 2010, Graham-Douglas luurdii e Amaechi ko fayti e ustude leñol Kalabari, o wiyi caɗeele ɗee ko sabu waasde laamu nguu juutde balɗe, tawi ina yahdi e darnde ngam taƴde nokkuuji petroŋ e nder diiwaan Kalabari. Amaechi ƴettii darnde wonde ardiiɓe Kalabari en e koye mum en ina poti waɗde ko ɓuri ɗum ngam ƴellitde renndooji mum en e ustude hareeji. Haaldude e caɗeele delta Niiseer e yeewtere waɗnoonde e lewru oktoobar 2009, Graham-Douglas tuumi caɗeele ɗee e nder feccere e wooteeji 2003 nde sukaaɓe ɓee ndokkaa kaɓirɗe, kuutortoo ngam jiiɓde wooteeji ɗii.
O wiyi yaafuya mo ɓe mbaɗi ko ɓooyaani ko yahrude yeeso, kono ɗum heƴaani.
Ko ɓuri heewde ina foti waɗeede ngam rokkude nokkuuji ɗii galleeji e golle.O jeyaa ko e ardiiɓe ɓe lewru nduu seppi ngam salaade ŋakkeende golle e ŋakkeende golle ministeer leydi Niger.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Obituary: Tonye Graham-Douglas, four-time minister dies, aged 82". 25 April 2022.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "will". - ↑ "Four times Nigerian minister, Alabo Graham-Douglas, is dead". Vanguard. Lagos, Nigeria. 25 April 2022.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "comp698". - ↑ TONY ITA ETIM, PH (23 February 2010). "Amaechi, Graham-Douglas disagree on Kalabari marginalization". Champion. Retrieved 7 May 2010. Template:Dead link
- ↑ "Niger Delta crisis affects our economic base—Alabo Graham Douglas". Vanguard. Lagos, Nigeria. 3 October 2009. Retrieved 7 May 2010.