Jump to content

Alexis Nour

Iwde to Wikipedia
Alexis Nour
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuRomaniya, Laamu Russiya Taƴto
InndeAlexis Taƴto
Innde ɓesnguNour Taƴto
Ɗuubi daygo1877 Taƴto
ƊofordeBessarabia Taƴto
Date of death1939 Taƴto
Place of deathRegatul României Taƴto
Place of burialGhencea Cemetery Taƴto
WoldeRomanian, Riisinkoore Taƴto
Janngi toTaras Shevchenko National University of Kyiv, Alexandru Ioan Cuza University, Chișinău Theological Seminary Taƴto
Member of political partyUnion of the Russian People, Socialist Revolutionary Party, Constitutional Democratic Party Taƴto
DiinaEastern Orthodox Church Taƴto
MovementPoporanism, Constructivism Taƴto

Aleksis Nuur (  ; jibinaa ko Alekse Vasile Nuur, ganndiraaɗo kadi Alekse Nuur, Aleksi Nuur, As. Nr. ; Russian , Aleksey Nuur ; 1877–1940) ko jaayndiyanke Rumaani jibinaaɗo e Bessarabi, daraniiɗo haɓaade e winndiyanke, ganndiraaɗo daranaade dental Rumaani e Bessarabi e ñiŋde laamu Riisi, kono kadi e jokkondiral politik luulndiingal. E nder ƴaañgal hakkunde sosiyaalisma e ngenndiyaŋkaagal Riisi, o teskaama ko o sosɗo jaaynde wiyeteende Viața Basarabiei . E joofnirde, o jokkondiri e ngenndiyaŋkaagal pinal Rumaani, walla Poporanism, Nour wonnoo ko winndiyanke juutɗo e ƴeewndo Poporanism Viața Românească . E bayyinde luural makko e laamuuji Riisi, o hoɗi e Laamu Rumaani, ɗo o hawri e fedde Viața Românească e peeñcu.[1]

E wolde adunaare adannde, Nour ƴaañii kala nanondiral konu hakkunde Rumaani e Riisi. O seerti e Almaañnaaɓe e wallitooɓe nokkuuji ɗii e Dowlaaji Catal, o ƴaañii ngam yiɗde haɓde e Bessarabia, o ɗaɓɓiri kadi yo Transnistria heɓtu . Ndeeɗoo darnde hare, caggal ɗuum, ɓuuɓnaama e peeñcu wonde Nour ina yuɓɓina njuɓɓudi laamu Riisi, hono Okhrana .

Haa jooni ko o sosiyaalist keeriiɗo e nder leydi Rumaani mawndi, Alexis Nour dañii darnde ɓeydaande e daraniiɓe jojjanɗe aadee, e peewnugol leydi, e hakkeeji rewɓe e ndimaagu yahuud en . E nder duuɓi sappo cakkitiiɗi nguurndam makko, Nour kadi fuɗɗii winndude defte, kono o winnditaaki nafoore mawnde. Darnde makko caggal nde o woni Thracologist ndee, renndo jannginooɓe ɓee njaɓɓi ɗum e sikkitaare.

Golle puɗɗaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaayndiyanke garoowo oo, jibinaaɗo to Bessarabia ( Guwerneer Bessarabia ) jeyaaɗo e leydi Riisi, ko tergal e leñol pinal Rumaani, tee, ina wiyee, ko o jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Chișinău Egliis Ortodoks Bessarabia . E wiyde humpitooji goɗɗi, o waɗi duuɓi makko gadani ko to Kiev, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pavlo Galagan. Nour ɓeydi jaŋde mum e nder diiwanuuji goɗɗi e nder laamu Riisi, ɗo o wonti neɗɗo ganndaaɗo e luulndiiɓe laamu Tsar, o wostondiri miijooji e sukaaɓe radikal en leƴƴi ceertuɗi. [2] O anndaa ko janngi Filoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiev, ɗo o jokkondiri e lannda Sosiyaalist-Rewolison (Eser) les leydi, ina gasa tawa ko Okhrana naati e nder darnde mum . [3]

Gila hitaande 1903, Nour woniino gardiiɗo jaaynde Besarabskaya Zhizn ', « deftere demokaraasi gadane » Besarabi. Nour ina wonnoo haa jooni e Bessarabia e sahaa wolde Riisi e hitaande 1905, kono e sirlu, o alaa e seppooji baɗnooɗi caggal ɗuum ɗi Rumaaninaaɓe nokku oo mbaɗi (walla, e wiyde hannde, " Moldavinaaɓe "). E wiyde Onisifor Ghibu (kanko e hoore makko ko jiiloowo nguurndam Bessarabi), Nour waasaani dañde fartaŋŋe sosde « dille irredentist » Rumaani-Moldavi-Bessarabi, ardinooɗe « gonndigal sirlu », e « rokkaani hay huunde e ko ɓuri famɗude e ko o wuuri11 ». E goonga, Nour naatnoo ko e fedde nokkuyankoore lannda Demokaraasi (Kadet) doosgal leydi, doole mawɗe e nder liberalism Riisi . No daartoowo gooto holliri nii, ko ɗum suɓngo maverick : « A. Nour [...] ƴeewaani hoore mum sosiyaalist walla ngenndiyanke ». [4]

E laawol Basarabiei e woote 1907

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hitaande rewtunde ndee, e lewru abriil, kanko Nour o yaltini, o walli, o yuɓɓini jaaynde politik wiyeteende Viața Basarabiei, nde seerndi nde o woppi alkule sirilik Rumaani ɓooyɗe ɗee, o huutorii alkule latin, o yiɗi waɗtude hoore makko e janngooɓe e nder Laamu Rumaani ; mbaydi gazette "yimɓe" juutndi, kadi waɗaama ngam ɓeydaade, wonande janngooɓe Bessarabinaaɓe tan. E wiyde sehil makko e gollodiiɗo makko, Petru Cazacu, Nour ina foti yamirde binndol latin to Bukarest, o huutorii ɗemngal kodde ngam haɗde laamuuji Riisi dogde caggal makko.

No caggal ɗuum, daraniiɗo Rumaani Bessarabi biyeteeɗo Pan Halippa (sosɗo, e hitaande 1932, jaaynde nanndunde e tiitoonde ndee ) seedtiniri ɗum nii, gardinooɗo mo Nour, etinooma yeñtinde porogaraam Basarabia jaŋde renndoyankoore e ɗemngal Rumaani, tawi faandaare mum timmunde ko rimɗinde leƴƴi. E nder golle makko gardiiɗo jaaynde, o gollinii yimoowo biyeteeɗo Alexei Mateevici, o yaltini kadi pecce e golle binndol ɓooyngol Rumaani . Nour hawri e Gheorghe V. Madan, bayyinoowo jaaynde Moldovanul, e udditgol masiŋ tappirde Eklesiya Ortodoks to Chișinău, puɗɗinooɗo yaltinde Jabuura Bessarabe e nder ndunngu 1907.

  1. Lucian Boia, "Germanofilii". Elita intelectuală românească în anii Primului Război Mondial, Humanitas, Bucharest, 2010. ISBN 978-973-50-2635-6 Alexandru V. Boldur, Contribuții la studiul istoriei Românilor: Istoria Basarabiei, 3: Sub dominația rusească (1812-1918): Politica, ideologia, administrația, Tiparul Moldovenesc, Chișinău, 1940 Petru Cazacu, Moldova dintre Prut și Nistru. 1812-1918, Viața Românească, Iași, [n. y.] Ion Constantin, "Alexis Nour, agent al Ohranei", in Magazin Istoric, September 2011, p. 30-31 Petre Constantinescu-Iași, Victor Cheresteșiu, Ludovic Jordáky, Lucrări și publicații din România despre Marea Revoluție Socialistă din Octombrie (1917-1944), Editura Academiei, Bucharest, 1967. OCLC 6271975 Ileana-Stanca Desa, Dulciu Morărescu, Ioana Patriche, Adriana Raliade, Iliana Sulică, Publicațiile periodice românești (ziare, gazete, reviste). Vol. III: Catalog alfabetic 1919-1924, Editura Academiei, Bucharest, 1987 Ileana-Stanca Desa, Dulciu Morărescu, Ioana Patriche, Cornelia Luminița Radu, Adriana Raliade, Iliana Sulică, Publicațiile periodice românești (ziare, gazete, reviste). Vol. IV: Catalog alfabetic 1925-1930, Editura Academiei, Bucharest, 2003. ISBN 973-27-0980-4
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named phunirea
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named ic30
  4. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named alvb188