Alexis Nour
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Romaniya, Laamu Russiya |
| Innde | Alexis |
| Innde ɓesngu | Nour |
| Ɗuubi daygo | 1877 |
| Ɗoforde | Bessarabia |
| Date of death | 1939 |
| Place of death | Regatul României |
| Place of burial | Ghencea Cemetery |
| Wolde | Romanian, Riisinkoore |
| Janngi to | Taras Shevchenko National University of Kyiv, Alexandru Ioan Cuza University, Chișinău Theological Seminary |
| Member of political party | Union of the Russian People, Socialist Revolutionary Party, Constitutional Democratic Party |
| Diina | Eastern Orthodox Church |
| Movement | Poporanism, Constructivism |
Aleksis Nuur ( ; jibinaa ko Alekse Vasile Nuur, ganndiraaɗo kadi Alekse Nuur, Aleksi Nuur, As. Nr. ; Russian , Aleksey Nuur ; 1877–1940) ko jaayndiyanke Rumaani jibinaaɗo e Bessarabi, daraniiɗo haɓaade e winndiyanke, ganndiraaɗo daranaade dental Rumaani e Bessarabi e ñiŋde laamu Riisi, kono kadi e jokkondiral politik luulndiingal. E nder ƴaañgal hakkunde sosiyaalisma e ngenndiyaŋkaagal Riisi, o teskaama ko o sosɗo jaaynde wiyeteende Viața Basarabiei . E joofnirde, o jokkondiri e ngenndiyaŋkaagal pinal Rumaani, walla Poporanism, Nour wonnoo ko winndiyanke juutɗo e ƴeewndo Poporanism Viața Românească . E bayyinde luural makko e laamuuji Riisi, o hoɗi e Laamu Rumaani, ɗo o hawri e fedde Viața Românească e peeñcu.[1]
E wolde adunaare adannde, Nour ƴaañii kala nanondiral konu hakkunde Rumaani e Riisi. O seerti e Almaañnaaɓe e wallitooɓe nokkuuji ɗii e Dowlaaji Catal, o ƴaañii ngam yiɗde haɓde e Bessarabia, o ɗaɓɓiri kadi yo Transnistria heɓtu . Ndeeɗoo darnde hare, caggal ɗuum, ɓuuɓnaama e peeñcu wonde Nour ina yuɓɓina njuɓɓudi laamu Riisi, hono Okhrana .
Haa jooni ko o sosiyaalist keeriiɗo e nder leydi Rumaani mawndi, Alexis Nour dañii darnde ɓeydaande e daraniiɓe jojjanɗe aadee, e peewnugol leydi, e hakkeeji rewɓe e ndimaagu yahuud en . E nder duuɓi sappo cakkitiiɗi nguurndam makko, Nour kadi fuɗɗii winndude defte, kono o winnditaaki nafoore mawnde. Darnde makko caggal nde o woni Thracologist ndee, renndo jannginooɓe ɓee njaɓɓi ɗum e sikkitaare.
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Golle puɗɗaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jaayndiyanke garoowo oo, jibinaaɗo to Bessarabia ( Guwerneer Bessarabia ) jeyaaɗo e leydi Riisi, ko tergal e leñol pinal Rumaani, tee, ina wiyee, ko o jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Chișinău Egliis Ortodoks Bessarabia . E wiyde humpitooji goɗɗi, o waɗi duuɓi makko gadani ko to Kiev, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pavlo Galagan. Nour ɓeydi jaŋde mum e nder diiwanuuji goɗɗi e nder laamu Riisi, ɗo o wonti neɗɗo ganndaaɗo e luulndiiɓe laamu Tsar, o wostondiri miijooji e sukaaɓe radikal en leƴƴi ceertuɗi. [2] O anndaa ko janngi Filoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiev, ɗo o jokkondiri e lannda Sosiyaalist-Rewolison (Eser) les leydi, ina gasa tawa ko Okhrana naati e nder darnde mum . [3]
Gila hitaande 1903, Nour woniino gardiiɗo jaaynde Besarabskaya Zhizn ', « deftere demokaraasi gadane » Besarabi. Nour ina wonnoo haa jooni e Bessarabia e sahaa wolde Riisi e hitaande 1905, kono e sirlu, o alaa e seppooji baɗnooɗi caggal ɗuum ɗi Rumaaninaaɓe nokku oo mbaɗi (walla, e wiyde hannde, " Moldavinaaɓe "). E wiyde Onisifor Ghibu (kanko e hoore makko ko jiiloowo nguurndam Bessarabi), Nour waasaani dañde fartaŋŋe sosde « dille irredentist » Rumaani-Moldavi-Bessarabi, ardinooɗe « gonndigal sirlu », e « rokkaani hay huunde e ko ɓuri famɗude e ko o wuuri11 ». E goonga, Nour naatnoo ko e fedde nokkuyankoore lannda Demokaraasi (Kadet) doosgal leydi, doole mawɗe e nder liberalism Riisi . No daartoowo gooto holliri nii, ko ɗum suɓngo maverick : « A. Nour [...] ƴeewaani hoore mum sosiyaalist walla ngenndiyanke ». [4]
E laawol Basarabiei e woote 1907
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hitaande rewtunde ndee, e lewru abriil, kanko Nour o yaltini, o walli, o yuɓɓini jaaynde politik wiyeteende Viața Basarabiei, nde seerndi nde o woppi alkule sirilik Rumaani ɓooyɗe ɗee, o huutorii alkule latin, o yiɗi waɗtude hoore makko e janngooɓe e nder Laamu Rumaani ; mbaydi gazette "yimɓe" juutndi, kadi waɗaama ngam ɓeydaade, wonande janngooɓe Bessarabinaaɓe tan. E wiyde sehil makko e gollodiiɗo makko, Petru Cazacu, Nour ina foti yamirde binndol latin to Bukarest, o huutorii ɗemngal kodde ngam haɗde laamuuji Riisi dogde caggal makko.
No caggal ɗuum, daraniiɗo Rumaani Bessarabi biyeteeɗo Pan Halippa (sosɗo, e hitaande 1932, jaaynde nanndunde e tiitoonde ndee ) seedtiniri ɗum nii, gardinooɗo mo Nour, etinooma yeñtinde porogaraam Basarabia jaŋde renndoyankoore e ɗemngal Rumaani, tawi faandaare mum timmunde ko rimɗinde leƴƴi. E nder golle makko gardiiɗo jaaynde, o gollinii yimoowo biyeteeɗo Alexei Mateevici, o yaltini kadi pecce e golle binndol ɓooyngol Rumaani . Nour hawri e Gheorghe V. Madan, bayyinoowo jaaynde Moldovanul, e udditgol masiŋ tappirde Eklesiya Ortodoks to Chișinău, puɗɗinooɗo yaltinde Jabuura Bessarabe e nder ndunngu 1907.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Lucian Boia, "Germanofilii". Elita intelectuală românească în anii Primului Război Mondial, Humanitas, Bucharest, 2010. ISBN 978-973-50-2635-6 Alexandru V. Boldur, Contribuții la studiul istoriei Românilor: Istoria Basarabiei, 3: Sub dominația rusească (1812-1918): Politica, ideologia, administrația, Tiparul Moldovenesc, Chișinău, 1940 Petru Cazacu, Moldova dintre Prut și Nistru. 1812-1918, Viața Românească, Iași, [n. y.] Ion Constantin, "Alexis Nour, agent al Ohranei", in Magazin Istoric, September 2011, p. 30-31 Petre Constantinescu-Iași, Victor Cheresteșiu, Ludovic Jordáky, Lucrări și publicații din România despre Marea Revoluție Socialistă din Octombrie (1917-1944), Editura Academiei, Bucharest, 1967. OCLC 6271975 Ileana-Stanca Desa, Dulciu Morărescu, Ioana Patriche, Adriana Raliade, Iliana Sulică, Publicațiile periodice românești (ziare, gazete, reviste). Vol. III: Catalog alfabetic 1919-1924, Editura Academiei, Bucharest, 1987 Ileana-Stanca Desa, Dulciu Morărescu, Ioana Patriche, Cornelia Luminița Radu, Adriana Raliade, Iliana Sulică, Publicațiile periodice românești (ziare, gazete, reviste). Vol. IV: Catalog alfabetic 1925-1930, Editura Academiei, Bucharest, 2003. ISBN 973-27-0980-4
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedphunirea - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedic30 - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedalvb188