Alfred H. Yiɗde
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Innde | Alfred |
| Innde ɓesngu | Love |
| Ɗuubi daygo | 7 Siilto 1830 |
| Ɗoforde | Philadelphia |
| Date of death | 29 Korse 1913 |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, political activist, peace activist |
| Nominated for | Nobel Peace Prize, Nobel Peace Prize, Nobel Peace Prize |
Alfred Henry Love (7 suwee 1830 – 29 suwee 1913) mo Filadelfi, ko daraniiɗo politik Ameriknaajo.
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Love jibinaa ko ñalnde 7 suwee 1830, e galle William H. Love e Rachel Evans. O resi Susan Henri Brown to Burlington, to leydi New Jersey, ñalnde 13 lewru bowte hitaande 1853. [1]
O sosi Dental Jam Winnderewal to Providence, Rhode Island, e hitaande 1866, o woni hooreejo mayre haa o maayi. E woote hooreleydaagu Amerik e hitaande 1888, ko kanko woni cukko hooreejo leydi toɗɗaaɗo e nder lannda potal hakkeeji ngenndiiji , o woniino kanndidaa Belva Ann Lockwood . Yiɗde yalti ko adii woote ɗee, lomtii ɗum ko Charles Stuart Wells .
Ina jeyaa e golle makko, Love etinooma wallitde heɓde nuunɗal wonande leƴƴi Ameriknaaɓe to bannge hirnaange, ɓe ngoni ko e dogde e leyɗeele aadaaji, ɓe mbaɗti ɗum en e nokkuuji restoraaji, ɗi keewi wonde ko teemedde kiloomeeteeruuji woɗɗi e leyɗeele mum en ɓooyɗe. E hitaande 1875, o hawri e Alfred B. Meacham, tergal goomu jam ngam joofnude wolde Modoc, e terɗe leñol Modoc, ina jeyaa heen Toby Riddle e Frank Riddle, wonnooɓe e njillu lecture ngenndiijo.
E hitaande 1906, Love toɗɗaa ngam heɓde njeenaari Nobel jam, tawi ko senaateeruuji Amerik njeetato e Hannis Taylor . O toɗɗaa kadi e hitaande 1903 e juuɗe Andrew Palm, e hitaande 1904 e juuɗe Edvard Wavrinsky.
O sankii ko ñalnde 29 lewru juko hitaande 1913, to wuro Filadelfi, to leydi Pensilvani .
Bibliyogaraafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Teskorɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "Cyclopaedia".