Jump to content

Amanda Deyo

Iwde to Wikipedia
Amanda Deyo
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InndeAmanda Taƴto
Innde ɓesnguDeyo Taƴto
Ɗuubi daygo24 Yarkomaa 1838 Taƴto
Date of death1 Jolal 1917 Taƴto
Sana'ajicorrespondent Taƴto
Amanda Deyo

Amanda Deyo (24 oktoobar 1838 – 1 noowammbar 1917) ko jaagorde winndereere Ameriknaajo, pasifik, e winndiyanke. O woniino kadi sosɗo renndooji jojjanɗe rewɓe. [1]

Duuɓi gadani e jaŋde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Julia Amanda Halstead jibinaa ko to Clinton, e nder diiwaan Dutchess, to New York, ñalnde 24 oktoobar 1838. [2] O mawni ko e fedde wiyeteende Quakers, e nder duuɓi keewɗi, o woniino tawtoraaɗo batuuji maɓɓe no feewi. Nde o heɓi duuɓi sappo e joy, o wonti jannginoowo duɗal. Caggal nde o jannginii ko juuti, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Poughkeepsie, to New York, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1857. [3]

E hitaande 1857, o resi Charles B. Deyo, demoowo iwdi Huguenot en . O walli debbo makko e golle mum ngam ɓamtaare neɗɗaagu. Galle maɓɓe ina waɗi ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo. Deyo tawtoraama gooto e ñalɗi mawningol Dental Jam Winnderewal to wuro New York, ɗo o hawri e Lucretia Mott, Alfred H. Love, e woɗɓe sehilaaɓe jam. Ko ɗoon o waɗi maande makko e wonde daraniiɗo doosɗe ndeen fedde, caggal ɗuum, o wonii daraniiɗo golle ɗee no feewi. O tawtoraama denndaangal ñalɗi jam e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, o yahri no feewi, o heewi haalde, o yuɓɓini renndooji jam keewɗi. [1]

Amanda Deyo

Deyo wonti jaagorde toɗɗaande e nder ekkol winndereyankeewo e hitaande 1885. [2] E hitaande 1888, o noddiraa ko pastoor ekkol winndereyankeewo to Oxford, New York, nde tawnoo ko adii ɗuum o wonnoo ko pastoor eklesiya winndereyankeewo to Poughkeepsie. Caggal ɗuum o wonii pastoor Eklesiya winndereejo All Souls to Scranton, Pennsylvania, e hitaande 1893, o suɓaa e dow nanondiral ngam wonde jaagorde Eklesiya winndereejo to San Diego, Kaliforni . [4] O nanndi no feewi e pelle daraniiɗe haɓaade hare, haa o wiyee "Jam". [3]

Deyo ina jeyaa e nulaaɓe Dental Jam Winnderewal to Kongres Jam hakkunde leyɗeele e Exposition Universelle hitaande 1889, o waɗii heen golle paayodinɗe e nder safaara jam. Adress makko e kongres oo, winndaa, renndinaama to Exposition. O tawtoraama kadi, o sakkitii ɓataake e nder batu jojjanɗe debbo to Pari . O lomtii senngo ngoo e nder batu rewɓe yuɓɓinaangu to Washington, DC e lewru marse 1888, o hollitii ɗum e noddude batu jam mawngu e nder Egliis Baaba men, ɗo rewɓe heewɓe tedduɓe mbaɗi konnguɗi. Gaagaa golle makko e nder ministeer, waajaade laabi tati e kala Sunfsy e tawtoreede wirwirnde e dewgal, o woniino golloowo tiiɗɗo e nder safaara temperance e haɗde, e sahaa gooto, o yahratnoo ko e lectures ngam ndeen nafoore e yuɓɓinde golle mum. Kono tan, darnde makko ɓurnde mawnude ko ngam lomtinde jam e wolde e yuɓɓinde caɗeele ɗe o ummotoo sahaa kala e nder galleeji, e nder gure e nder ekkolaaji. E darnde makko e darnde jom suudu makko, Fedde Jam e nder diiwaan Dutchess, gooto e calɗi mawɗi e ƴellitooji e nder Dental Jam Winnderewal, yuɓɓinaama e hitaande 1875, nde jokki golle mum haa nde golle makko ministeer ɗee mbaɗti waɗde haa o waɗta golle ɗee e woɗɓe. [3]

  1. Barbour 1995.
  2. 1 2 Eisenstadt 2005.
  3. 1 2 3 Willard & Livermore 1893.
  4. International Arbitration and Peace Association 1893.