Amandine Gay
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Farayse |
| Innde | Amandine |
| Innde ɓesngu | Gay |
| Ɗuubi daygo | 16 Yarkomaa 1984 |
| Ɗoforde | Farayse |
| Wolde | Faransinkoore, Inngilisjo, Italian |
| Sana'aji | film director, aktoji, afrofeminist, screenwriter |
| Janngi to | Institut d'études politiques de Lyon, Université du Québec à Montréal |
| Residence | Montréal |
| Magnum opus | Speak Up |
| Memba en | Collectif 50/50 |
| Represents | Q106576107 |

Gaynaako Amandiin ( ; jibinaa ko ñalnde 16 oktoobar 1984) ko debbo Faraysenaajo debbo, filmo, wiɗtoowo e fijoowo . Film makko gadano biyeteeɗo Ouvrir la Voix ko filmo dokkuɗo daande rewɓe ɓaleeɓe to Farayse, tawi faandaare mum ko rokkude feere woɗnde e dille rewɓe.[1]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Amandine Gay jibinaa ko Maruknaajo, baaba mum anndaaka ñalnde 16 oktoobar 1984, to Farayse. Yumma makko e baaba makko resnduɗo mo, kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe ɓaleeɓe, ko ɓe jannginooɓe duɗal, ko ɓe jom laawol hoɗɓe e wuro sara Lyon. O fijata ko basket e tolno moƴƴo. [2] O heɓi bak makko ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde politik Liyon to bannge jokkondiral, caggal ɗuum o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde <abbr id="mwLQ">16 <sup id="mwLg">e</sup></abbr> arrondissement de Pari, ngal o naati e hitaande 2008 :
Jaŋde am fof, mbaɗ-mi ɗum ko e nokkuuji ɓaleeɓe, taariiɓe njiyaagu. Mi etinooma waɗde tiiɗnaare kono ko mi ɓaleejo tan wonande ɓe. Mi pissii e duuɓi am tokoosi no feewi. Kono mbiɗo wiya wonde activisme ari ko e won e anniyaaji politik. Nde e hitaande 2005, depiteeji UMP etinooma ƴettude sariya, Sariya jowitiiɗo e anndinde Ngenndi e darnde ngenndiire ngam wallitde Faraysenaaɓe warɓe leydi mum en (loi sur le rôle positif de la colonisation), mi ƴaañii haa mi felliti golloraade « . jokkere enɗam e ɓamtaare naamnal koloñaal ngal » ko ɗum woni fannu wiɗto am e hitaande am sakkitiinde nde ngon-mi almuudo to duɗal ganndal politik to Lyon. 5 .
Caggal jaŋde makko o fuɗɗotoo ko golle fijirde, kono caggal lebbi seeɗa golle, o anndi ko sahaa kala omo firta darnde teskinnde (drogue, prostituée, immigrant illegal). Wakiiliijo makko wiyi mo wonde hay so omo nelda profil makko ngam waɗde geɗe potɗe e duuɓi makko, o heɓata jaabawol tan ko nde senaare ndee holliti wonde geɗe ɗee ko ngam jikku ɓaleejo.
E nder duuɓi joy golle, keɓ-mi tan ko geɗe ɗiɗi "normal", awokaa e seppooji TF1 e geɗe tiyaataar, ɗe mbaɗ-mi heen geɗe keewɗe ceertuɗe. Caggal duuɓi 5, mi he6ii ko heewi: mi woppii golle am ngam wonde 6icfcfo filmo."
E nder ndee ɗoo humpito ummorii ko e yiɗde makko wonde filmo ngam ɓamtude yiɗde woɗnde rewɓe ɓaleeɓe e kadi waawde waɗde geɗe ɗe o weltotoo. O fuɗɗotoo ko winndude porogaraamuuji juutɗi ngam teleeji, hay so tawii o saɗti heɓde kaalis. Amandine Gay ina fammina wonde peewnitooɓe filmuuji ina keewi wonde worɓe ɓaleeɓe, ɓe duuɓi mum en njahrata e capanɗe joyi. Ɓe nganndaa ko ɓe ngoni e nder renndo e nder porogaraamuuji ɗi o ƴettata ɗii. O woni ko e winndude deftere fenaande, satire jaayndeeji rewɓe ina wiyee Medias Tartes. Gooto e jikkuuji ɗii ko Black lesbian wine steward hawri e ŋakkeende faamde potɓe waɗde heen jawdi, ɓe mbiyata mo wonde hono neɗɗo oo woodaani e Farayse, ndeen noon ooɗoo sifaa ina ƴoogi e nguurndam makko.
Ngam ɗeeɗoo geɗe, Amandine Gay fuɗɗii golle mum e filmo mum biyeteeɗo Ouvrir la Voix, sabu kampaañ mo yimɓe heewɓe mbaɗi, tawi alaa ballal Centre national du cinéma et de l’image animée (CNC). E nder ndeeɗoo filmo yaltunde e hitaande 2016, Amandine Gay renndini ko rewɓe 24 iwdi Afrik, ɓiɗɓe leydi, daraniiɓe, innjiniyankooɓe, wiɗtooɓe walla blogooɓe ngam haalde ko fayti e ngonka maɓɓe rewɓe ɓaleeɓe e nder leydi Farayse . Film o heɓi njeenaari Out d'or ngam tafngo naalankaagal e hitaande 2017.
Binndanɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Amandine Gay yaltinii binndanɗe ɗiɗi mawɗe kollitooje nguurndam mum. Deftere makko sakkitiinde wiyeteende Vivre, libre. Exister au cœur de la suprématie blanche (2025), ina ƴeewtoo mbaydiiji ɓurondiral ɓaleeɓe e mbaadiiji ndimaagu e nder renndo ngo tooñannge njiyaagu mbayli. Gay ina yuurnitoo naamne jowitiiɗe e reentaade njiyaagu, ina siftina ɓurondiral ɓaleeɓe no laamu politik nii, wonaa tan e haala neɗɗo gooto walla haala moraal. O ƴeewtotoo ko woni e yimɓe ñalnde kala – ɓurondiral mawɓe, ɓesngu, sehilaagal, jokkondiral, e golle – o ƴeewtoo no ɓurondiral ɓaleeɓe duumirta hoore mum. Gay, hono ƴeewoowo no feewi jokkondiral laamu, ina anndi « mbaydiiji gaadoraaɗi e fitinaaji njiyaagu » e siftinde laabi ngam ndimaagu rewrude e haɓaade njiyaagu.
E tuugnaade e filosof biyeteeɗo Charles W. Mills, Gay yeewtidii e « majjere ɓaleeɓe », miijo sifotoongo laabi ganndal hakkunde ɓaleeɓe, baɗooji njiimaandi njiyaagu ndi yiyataa e maɓɓe. E wiyde Mills, mo miijooji mum njahdi e miijooji Anniya, iwdi ndii woni ko e “kontraaji renndo” teeminannde sappo e jeeɗiɗaɓere, tawi noon, e nder ɗuum, ina woɗɗina pelle mawɗe – ɗe ngonaa Oropnaaɓe – e neɗɗaagal timmungal. Mills ina siftina wonde nanondiral renndo ngal ko nanondiral njiyaagu, ngal woni ko e dow mum, kono ngal alaa ɗo haaɗi, ngal jaɓaaka no feewi.
Golle Gay gadane ɗe o winndi e nguurndam makko, hono Une poupée en chocolat (2021), ina kaala naamne jowitiiɗe e jaɓɓugol, majjugol, e anndinde neɗɗo. O siftori, "Miin ko mi neɗɗo jibinaaɗo e les X, mi alaa hay huunde e nguurndam am ɓennuɗam: mi alaa taariindi safaara, mi alaa iwdi, mi alaa siftorde ɓesngu am. Miɗo foti winndude daartol am ngam waasde heddaade e deƴƴere, mette, e ƴaañde. Ndee deftere ko batte, ko deftere defte, ko huunde e puzzle politik mo njiɗ-mi ƴeewde."