Amina Abuubakar
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Kenya |
| Innde ɓesngu | Abubakar |
| Ɗuubi daygo | 20. century |
| Ɗoforde | Kenya |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | researcher, scientist |
| Field of work | psychology, public health |
| Employer | Pwani University, Lancaster University, Universiteit Utrecht, Aga Khan University |
| Janngi to | Kenyatta University, Tilburg University, Moi University |
| Award received | Royal Society Africa Award, Fellow of the African Academy of Sciences |
| Laawol ngol laamu anndani | https://www.mendeley.com/profiles/amina-abubakar4/ |
Amina Abubakar ko porfeseer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pwani to leydi Keñiya to bannge ganndal hakkillaaji e cellal renndo . Ko o wiɗtiyanke to duɗal wiɗtooji safaara to leydi Keñiya . Wiɗtooji makko ina teskii ŋakkeende ƴellitaare sukaaɓe wonduɓe e VIH, ŋakkeende nguura e paawngal . Ko o tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford .
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abubakar heɓi Baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde Moi, caggal ɗuum o janngi ko faati e hakkille jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kenyatta . O timminii doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tilburg e hitaande 2008. Wiɗtooji makko ƴeewtiima geɗe baawɗe addande cukalel ngel risk e muñal e nder Afrik worgo Saharaa . O woniino jannginoowo caggal doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Utrecht e to duɗal wiɗtooji safaara to leydi Keñiya .[1]
Wiɗtooji e golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2014 Abuubakar naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Lancaster ngam wonde fedde Marie Curie . O jogii njeenaari ardiiɓe wiɗtooji Afrik to Departemaa wiɗtooji safaara ngam ƴellitaare winndere . O waɗii peeje ngam anndude, ƴeewtaade e moƴƴinde sukaaɓe wonɓe e baasal. [2] O waɗii wiɗto no geɗe gonɗe e nder renndo ɗee mbaɗirta wellitaare e nder sukaaɓe ɓurɓe 7 000 e nder leyɗeele 24. O hollitii peeje baawɗe wallitde ƴellitaare hakkillaaji sukaaɓe wonduɓe e VIH e nder Afrik fuɗnaange.[3] O tawi alaa ko jokkondiri hakkunde maale ŋakkeende muñal e nder yummiraaɓe e batte cellal sukaaɓe Afriknaaɓe.
Abubakar toɗɗaama jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pwani e hitaande 2016. Ko kanko woni hooreejo fedde wiɗto ganndal neurobiyoloji to Kilifi . Ko kanko woni keɓɗo njeenaari Pfizer ndi fedde laamɗoyankoore rokkata e hitaande 2016 . E hitaande 2017 o yaltinii deftere ganndal ƴellitaare kuuɓtodinnde e nder Afrik worgo Saharaa . E ndeen hitaande o toɗɗaa Fedde Fedde Ganndal Afrik . [4]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Culture and Human Development". International Association for Cross-Cultural Psychology. Archived from the original on 2018-05-29. Retrieved 2018-05-28.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:0 - ↑ Abubakar, Amina; Van De Vijver, Fons J.R.; Mithwani, Sadik; Obiero, Elizabeth; Lewa, Naomi; Kenga, Simon; Katana, Khamis; Holding, Penny (May 2007). "Assessing Developmental Outcomes in Children from Kilifi, Kenya, Following Prophylaxis for Seizures in Cerebral Malaria". Journal of Health Psychology. 12 (3): 417–430. doi:10.1177/1359105307076230. ISSN 1359-1053. PMC 4825880. PMID 17439993.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:1