Aminu Dantata
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde ɓesngu | Dantata |
| Ɗuubi daygo | 1931 |
| Date of death | 28 Korse 2025 |
| Father | Alhassan Ɗantata |
| Sana'aji | businessperson |
Aminu Alhassan Dantata (ListenR; 19 mee 1931 – 28 suwee 2025) ko jom ngalu e balloowo yimɓe leydi Najeriya, jeyaaɗo e ƴellitooɓe Fooyre Ɓamtaare Kano, fedde dokkal ballitoore eɓɓooji jaŋde e rokkude dokke to bannge njulaagu tokoosi to Kano. Ko kanko woni hooreejo fedde sosiyeteeji toppitiiɗi jeyi leydi makko e golle njulaagu goɗɗe.[1][2][3]
Aminu Alhassan Dantata woni sosɗo sosiyetee petroŋ e gaas, kadi ko gooto e yuɓɓinɓe banke Jaiz to leydi Najeriya. E hitaande 1978, o jeyaa ko e Diɗɗal Ngenndiwal, fedde nde caggal mum wayliima wonti Lannda Ngenndiijo leydi Nijeer.[4]
Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Dantata jibinaa ko e galle Alhassan Dantata, mo ummorii ko e galle njulaagu Agalawa, mawniiko Aminu Dantata ina wiyee Abdullahi tawi mawniiko gorko ina wiyee Baba Talatin, njulaagu alɗuɗo, gardinooɗo galle oo gila Katsina haa Madobi caggal maayde baaba mum Ali. Mawniiko Aminu Dantata, Abdullahi, jokki golle mum gila Madobi haa hitaande 1877 nde o ummii o yahi Gonja, debbo makko jibini Alhassan Dantata, baaba Aminu to nokku (Zango) Bebeji. Nde o arti e yahdu o felliti woppude Madobi, o fayi Bebeji. Aminu Dantata ko ɓiɗɗo sappo e joyaɓo e nder galle sukaaɓe sappo e njeeɗiɗo. Tuggi 1938 haa 1945, o janngi to duɗal leslesal Dala, caggal ɗuum o timmini jaŋde makko e jaŋde galle e nder duɗal keeringal ngal baaba makko mahi e hitaande 1949. Caggal jaŋde makko, o naati e njulaagu galle, Alhassan Dantata & sons, e hitaande 1948 o woni soodoowo geɗe marritt e kadi go. E hitaande 1955, o woni gardiiɗo diiwaan Sokoto e njulaagu nguu. Hitaande 1955 kadi ko nde baaba makko maayi, caggal ɗuum geɗal e nder njulaagu nguu renndinaa e sukaaɓe ɓee. E hitaande 1958, Dantata wonti cukko hooreejo fedde nde e miñiiko Ahmadu, ko kanko wonnoo MD. Nde Ahmadu sankii e hitaande 1960, Dantata woni hooreejo njulaagu nguu.[5][6]
Duuɓi ɗuɗɗi, Dantata yaajini jokkirgol filu e kuuɗe maako nder kuuɗe feere-feere nder siyaasaaku e faggudu lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 1960, Dantata ina joginoo fedde mahngo heɓnde ballal laamu kesu nguu e nder leydi Najeriya, fedde makko rokkaama kontraa ngam mahde feccere e Duɗal Aviation to Zaria. E hitaande 1961, o jeyaa ko e jom en njulaagu tato woɗɓe e nder fedde 23 terɗe fedde faggudu, fedde nde wonaa laamuyankoore nde laamu jeytaare leydi Najeriya neldi. E hitaande 1964, o jeyaa ko e ardiiɓe yiilirde (board) pioneer Banke ƴellitaare gollorɗe leydi Najeriya. E hitaande 1968, Dantata toɗɗaa komisariyaajo diiwaan Kano ngam ƴellitaare faggudu, njulaagu e njulaagu e les njiimaandi Audu Bako, o woni e oon nokku haa hitaande 1973.[7] A Merchandise division that was founded in the middle of the 1970s traded in building materials primarily in Northern Nigeria.[7][8]
E nder yonta njiimaandi 1970, fedde Dantata soodi geɗe keewɗe, joginoo geɗe keewɗe e nder Mentholatum, SCOA, Funtua Cotton Crushing Seed Co e Raleigh Industries.
Dantata sankii ko ñalnde 28 lewru juko hitaande 2025, tawi ina yahra e duuɓi 94.
Alhassan dantata e ɓiɓɓe mum Dantata hoosi ardungal kuugal Alhassan Dantata and Sons nder hitaande 1960. Baaba maako sosi ɗum bana hukuuma marsandiis ngam soodugo nyaamdu lesdi, kolanut e marsandiisji seɗɗa, Dantata ɓaawo man o waɗi ceede nder yoga e hukuumaaji janani gollotooɗi haa lesdi Naajeeriya. Hakkunde 1960 e 1980, nde gollorii ko ɗeeɗoo diwanuuji : Diɗɗal mahngo e mahngo ngal kontraaji mum mbaɗi Akademi Defense to Kaduna, ɓeydugol to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria e duɗal janngingol aviation siwil to Zaria. Division Merchandise sosaande e cakkital kitaale 1970 ina sooda kaɓirɗe mahdi ko ɓuri heewde e Fuɗnaange Naajeeriya. Sosiyetee Northern Amalgamated e Marketing Company Limited, ndee fedde ina jogii pecce ɗiɗi mawɗe, fedde fertilizer ɓurnde heewde rokkude laamuuji e fedde karallaagal njulaagu jeneratooruuji WARD e kaɓirɗe mahngo Barford.Firme ndee ina joginoo fedde jogiinde dillere Mercedes Benz e fedde woɗnde joginoonde Port Warri to terminal. E kitaale 1990, fedde ndee wayliima no feewi, wonti Fedde Dantata e ɓeydagol ngalu e ƴeewndo petroŋ rewrude e Express Petroleum.
Filantropi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Dantata hokki ceede e mahaaɗe haa hukuumaaji feere-feere haa sera Kano. O rokki opitaal janngirde Aminu Kano nokku ƴeewndo ƴiiƴam Alhassan Dantata. Kanko woni hooreejo gadano duɗal jaaɓi-haaɗtirde Al-Qalam, to Katsina.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol yimɓe Hausa en
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Lucas, J. (1994). The State, Civil Society and Regional Elites: A Study of Three Associations in Kano, Nigeria. African Affairs, 93(370), 21–38. Retrieved from Jstor. Pp. 24–26
- ↑ Ajiboye, J (2025-06-28). "Aminu Dantata Biography: Death, Hometown, Children, Wife, Family". LiveStoriesBlog (in Engeleere). Retrieved 2025-06-28.
- ↑ "Alhassan Dantata's Long, Vibrant And Undying Legacy". People & Power (in Engeleere). 2 June 2016. Retrieved 22 January 2019.
- ↑ Labinjoh, J. (1981). The National Party of Nigeria: A Study in the Social Origins of a Ruling Organization. Africa Spectrum, 16(2), 193–201. Pp. 194. Retrieved from Jstor.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named ":02". - ↑ "Alhaji Aminu Dantata". Happy Home. (in Engeleere). Punch. May 1978. OCLC 30583416.
- 1 2 1978. "Alhassan Dantata and Sons Limited" advertisement. Financial Times Nigeria Survey. Financial Times. 29 August 1978
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named ":03".