Aminu Tambuwal
Aminu Waziri TambuwalListenR (jibinaa ko 10 lewru Yarkomaa 1966) ko awokaajo e siyaasaajo Naajeeriya, o laati Senator haa Sokoto Sud gila 2023. O laati guwerneer lesdi Sokoto diga 2015 haa 2023 Wakiili'en Lesdi Naajeeriya diga 2011 haa 2015.
Tambuwal wakilti diiwal lesdi Tambuwal/Kebbe lesdi Sokoto bana tergal teddungal nder suudu joonde diidaaɗi diga hitaande 2003 haa hitaande 2015.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Aminu Waziri Tambuwal jibinaa ko ñalnde 10 Yarkomaa 1966, e nder wuro Tambuwal e nder diiwaan Sokoto, e galle Faatimata e Waziri Tambuwal.
O janngi duɗal leslesal Tambuwal, Tambuwal, diiwaan Sokoto, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1979 ; e duɗal jannginooɓe laamu, Dogon-Daji, ɗo o heɓi seedantaagal jannginooɓe tolno ɗiɗaɓo e hitaande 1984.
Ndeen o yahii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usman Dan Fodio, Sokoto, ɗo o janngi sariya, o heɓi dipolom makko LLB (Hons) e hitaande 1991. O timmini jaŋde makko sariya doole hitaande wootere to duɗal sariya leydi Najeriya, Lagos, o heɓi BL makko, o noddiraa Bar e hitaande 1992.
Gaagaa jaŋde makko ngam heɓde seedantaagal sariya, o naatii e duɗe keewɗe caggal leydi, ina jeyaa heen : Master Class Regulatory Telecoms–Bath UK, 2004 ; Sariyaaji ngam sekteeruuji jokkondiral –BMIT, Johannesburg, Afrik worgo, 2004 ; Reglementaasiyoŋ njulaagu-UK, Biriksel, 2005 ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Tulane – Binnditagol sariyaaji hakkunde leyɗeele, 2005 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford to bannge njulaagu – Semmbe e kaaldigal, 2008 e KSG Harvard – Njulaagu e nder faggudu luumo.
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tambuwal fuɗɗii janngude ɓoggi sariyaaji gila 1999 haa 2000, nde o woni balloowo keeriiɗo e geɗe sariyaaji to Senator Abdullahi Wali, hooreejo Senaa e oon sahaa.
E hitaande 2003, o dañii ƴamɗe ngam suɓaade jooɗorde dipiteeji ngam wonde wakiliijo diiwaan Kebbe /Tambuwal, o suɓaama e nder suudu dipiteeji e dow laylaytol lannda leƴƴi Naajeeriya (ANPP).
Lebbi seeɗa caggal wooteeji mawɗi 2007, o woppi lannda leƴƴi demokaraasi (DPP), o wondi e gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto, Attahiru Bafarawa. Kono nde DPP salii tikketuuji ngartam e gonnooɗo depiteeji ANPP, Tambuwal ruttitii e ANPP, ɗo o dañi haa jooni ƴettude tikket ngam suɓaade.
Kono kadi, nde kanndidaa guwerneer ANPP to diiwaan Sokoto e wooteeji 2007, Alhaji Aliyu Wamakko, duppi lannda ka ngam PDP, Tambuwal kadi tokki ɗum.
Tambuwal ina joginoo birooji keewɗi e nder suudu nduu. E hitaande 2005, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji (minorité) haa o woppi lannda PDP. Nde o artiraa e suudu sarɗiiji e hitaande 2007, o suɓaama kadi cukko hooreejo fedde nde.
E wakkatiiji feere-feere, Tambuwal laati tergal nder goomuuji ɗuuɗɗi bana goomuuji suudu sarɗiiji dow kuuɗe & njulaagu, jokkirli, kiitaaji, hakkunde parlemaaji e jawdi ndiyam. O woniino kadi tergal e goomu ad hoc suudu sarɗiiji ngam ƴeewtaade doosɗe leydi, caggal nde ɓiɗɗo makko fav jibinaa Ibrahim Waziri mo woni kala ina joginoo safaara caggal nafoore makko.
Ko kanko woni hooreejo goomu ad hoc ƴeewtotooɗo ciimtol goomu wiɗto laamu luulndiingo ngo Ndudi Elumelu ardii ; hooreejo, Goomu leslesu suudu sarɗiiji ngam kuulal ngam waylude sariya kuutoragol leydi, e hooreejo golloowo, Goomu suudu sarɗiiji dow doole.
O woniino hooreejo delegaasiyoŋ Naajeeriya to Asamblee Parlemaa Afrik, Kariibi, Pasifik e Dental Orop (ACP-UE) e wonde cukko hooreejo, Goomu Faggudu ACP-UE, yuɓɓinaangu to Prague, Republique Cekoslowaki e lewru abriil 2009.
Ñalnde 28 lewru Oktoobar hitaande 2014, Tambuwal ummiima e laamu PDP, fayi e luulndo APC, balɗe seeɗa caggal ɗuum, defte kisal makko ƴettaa e juuɗe Inspekteer Jeneraal Polis, ko ɗum huunde nde Naajeeriyankooɓe ñaawii wonde ko huunde barbareeje e nde wonaa demokaraasi
Lummbinoowo sariya, Mr Olisa Agbakoba (SAN) ɗon mari miijo dow hukuumaaji polis'en ɗon mari haaje ittugo ballal Tambuwal ngam polis'en ɗon mari haaje firtugo e huuwugo sariya.
Ñalnde 11 lewru abriil hitaande 2015, Tambuwal haɓaama e suɓngooji Guwerneer diiwaan Sokoto, o heɓi heen nafoore. O huccaa laamu ko ñalnde 29 mee 2015.
Ñalnde 4 sulyee 2018, Tabuawal fusi Diiso Ngardiigu Dowla oo fof.
Jaagorɗo leydi Amerik hono John Kerry ina ƴetta foto e Sultan Muhammadu Sa'ad Abubakar, e guwerneer Sokoto Aminu Waziri Tambuwai to galle Sultan to Sokoto, leydi Naajeeriya, ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2016, hade jaagorgal leydi ndi waɗde batuuji e ardiiɓe diineeji ɓooyɗi.
Ñalnde 1 ut 2018, Tambuwal ummii e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Suɓol guwerneer lesdi Sokoto 9 mars 2019 e 22 mars 2019, suɓol ɓeydaari lesdi Sokoto, Tambuwal suɓaama dow laamu lesdi sokoto nde o heɓi 512,002 woote nden boo luutndiiɗo maako Mr. Aliyu mo All Progressive Congress heɓi woote 511,6.E lewru oktoobar 2018, Tambuwal hollitii wonde ina jogori daranaade hooreejo leydi, o wiyi kadi ina foti ɗaɓɓude jappeere ɓurnde toowde ngam « wuurtinde faggudu maayndu ». Bayyinaango maako wari saa'aaji seɗɗa ɓaawo hooreejo senateer, Bukola Saraki, nasti nder kawtal hooreejo lesdi PDP. Tambuwal jeyaa ko e doggol juutngol kanndidaaji 12 tawi heen 4 ko diiwaan makko to bannge worgo-fuɗnaange-rewo, ƴamatnooɗo PDP ngam suɓaade hooreejo leydi. Tambuwal ina yiɗaa e nder woote ɗee, o jeyaa ko e kanndidaaji nay ɓurɗi mawnude (Atiku Abubakar, Rabiu Kwankwaso e Bukola Saraki) ɗi yimɓe heewɓe cikkata maa keɓ yahdu e waylooji politik e nder kanndidaaji makko. Geɗe keewɗe ina heen duuɓi makko tokoosi e nder tawtoraaɓe, humpito politik, binnditagol makko ngol aldaa e paltoor ummoraade e ñaawoore fenaande, ɓeydi fartaŋŋe makko naatde e primaar. Annduɓe ɗonno wi'a to Tambuwal heɓi ticket PDP o laatoto ƴamɗe mawɗe ngam hooreejo lesdi Muhammad Buhari, juulɗo woylaare, mo ɗon mari haaje suɓol.
Gomna Nyesom Wike mo lesdi Rivers woni ardiiɗo Tambuwal ngam suɓuki PDP. Woodi habaruuji dow ballal Governor Wike ngam Tambuwal ngam yidde maako o laata cukko hooreejo lesdi Tambuwal to o heɓi nominaasiyoŋ PDP. Kono won wullitaango aspirant en woɗɓe wonde Wike ina jogori huutoraade njeñtudi primaar ngam weltinde kanndidaa mum Tambuwal. Kulol maɓɓe ummorii ko e Wike jogaade doole keewɗe e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo (NEC) lannda ka, nde tawnoo ko kanko tan toɗɗii hooreejo mum, hono Uche Secondus. Geɗe goɗɗe ɓeyduɗe kulol manipulaasiyoŋ primaar ko wonde Wike ko kañum ɓuri heewde kaalis e lannda kaa kadi primaar maa yuɓɓine e dowla makko ɗo o jogii doole keewɗe. Won e yiɗɓe wonde hooreejo leydi ɗaɓɓiri Goomu ngenndi gollordu lannda kaa yo ummo e Port Harcourt, waɗta ɗum e nokku mo alaa ko woni e mum, ɗo Wike jogoraani jogaade batte no feewi. Kono Wike wiyi ina hulɓina polarize lannda ka so tawii nokku kawgel ngel ina foti yaltude e Rivers State. Tambuwal woni ɗiɗaɓo e 693 woote depiteeji caggal Atiku Abubakar mo heɓi 1 532 woote e nder primaaruuji baɗaaɗi to wuro Port Harcourt ñalnde 6 oktoobar 2018. Bukola Saraki heɓi 317 e Rabiu Kwankwaso 158 woote.
Tambuwal toɗɗaama hooreejo, goomu senaa ngam koɗki senaa 10ɓo ñalnde 8 ut 2023.
Tuumeede fenaande e bonanndeeji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 26 lewru Seeɗto hitaande 2015, Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis, luulndiima doole guwerneer diiwaan Sokoto, hono Aminu Tambuwal, ngam yaafnaade tuumaaɗo joy ina jeyaa heen komisariyaajo golloowo e nder kabine mum e gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto Attahiru Bafarawa ngam fenaande 15 miliyaar naira.
Ñalnde 2 lewru abriil 2022, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, EFCC hollitii wonde guwerneer Aminu Tambuwal loppitii 189 miliyaar ugiyya e nder duuɓi jeegom, o wayli konte laamu nguu e konte yimɓe jeyaaɓe e leydi ndii. EFCC hollitii wonde kaalis o diwtii e konte Abubakar Mohammed Barau, Abuubakar Bello Gandi, Buba S Sambo e woɗɓe.
Ñalnde 18 lewru Seeɗto hitaande 2025 laamu diiwaan Sokoto hollitii wonde laamu Aminu Tambuwal hiisaaki 16,1 miliyaar ugiyya (16,1 miliyaar ugiyya) yeeyeteeɗo e sosiyetee Sokoto Investment.
Jaɓɓungal mawngal e nder golle Guwerneer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɗoon e ɗoon, Gomnaajo keso hunnaaɗo oo ƴetti golle ngam sankitaade laamu diiwaan Sokoto. O yiɗi ko yuɓɓinde golle e porotokolle laamu e heɓtude jawdi laamu majjundi e/walla wujjaandi tawa ina waɗi kaalis. O fuɗɗi kadi kuugal ngam ittugo kuugal laamu lesdi Sokoto dow kuuɗe jinneeji. Nde Aminu Waziri Tambuwal yotti jooɗorde guwerneer, o fotti e Dowla Sokoto mo njuɓɓudi mum ŋakki. Ko ɓuri miliyoŋaaji 1,1 sukaaɓe kollitaama ina njalti e duɗe, sukaaɓe ɓe ngalaa golle ina njillondiri e laabi, opitaaluuji ɗi ngonaa gollotooɗi e nokkuuji laamuuji ɗi njippiima no feewi, tawi noon gonnooɗo guwerneer oo e wondiiɓe mum ina ñammina njurum mum en e fenaande mum en. O ummii e nitty - gritty ngam sosde goomu gollordu ngam heɓtude jawdi laamu e kaalis majjuɗo e wujjaaɗo. Goomu ngu yimɓe ummoriiɓe e lanndaaji keewɗi ngoni. Goomu nguu waawii yiytude e heɓtude miliyaaruuji Naira to kaalis Dowla oo, mo Guwerneer oo waɗti golloraade ɗoon e ɗoon, e rewrude e mahngo njuɓɓudi casting ko wayi no Laabi, Standarduuji hakkunde leyɗeele, Duɗe, Ƴellitaare ndiyam, Ƴellitaare Opitaal e Sugriculter e Agriculter e Agriculter to, renndooji, e Sektoraaji goɗɗi gonɗi e Dowla.Rewtin'de Cellal
Laamu Aminu Waziri Tambuwal nder jiha Sokoto fuɗɗi kampaniire mawnde ngam heɓugo ummaatoore ngam heɓuki njamu nder jiha kan. Njuɓɓudi makko fuɗɗorii ko e njuɓɓudi cellal. E nder duuɓi jowi gadani ɗii 250 nokkuuji cellal puɗɗiiɗi (Centre de la santé primaire) ko maa Mahi, Peewniraa, Ɓeydii e kaɓirɗe timmuɗe e nder renndooji Laddeeji ɗii e nder ɗeen duuɓi, njuɓɓudi Aminu Waziri Tambuwal mahii feewnitaama ɓeydiima e kaɓirɗe timmuɗe Opitaal Janngirde Jaaɓi-haaɗtirde Sokoto State, Kasarawa. E opitaal Premier to nokkuure laamu Tambuwal. O mahii kadi opitaal mawɗo e nder zoneeji tati senateeruuji E nokku ƴeewndo safaara e ƴeewndo safaara yahruɗo yeeso to Farufaru, nokku laamu Wamako. E nder eɓɓaande cellal Aminu Waziri Tambuwal, fotde teemedde jeegom (600) opereeji e ko ina tolnoo e 4000 ñawɓe woɗɓe mballitaama.
Rewolisiyoŋ e nder mahngo laabi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder duuɓi joweeɗiɗi ɗi o woni Gomnaajo lesdi Sokoto, Aminu Waziri Tambuwal mahii ko ɓuri kilooji 100, o timminii kadi golle mahngo laabi e fly overs ɓurɗi heewde e nder renndooji laddeeji e nokkuuji ndema . Laawol jokkingol peewnaangol Kasarawa 12 kiloomeeteer laawol otooji ɗiɗi e nder diiwaan laamu nokku Wamako. Pewnugol Two flyover mo maa miijo ngam ustude jolngo e nder wuro ngo. Gooto nder maɓɓe ɗon maha haa roundabout Dandima haa nokkuure laamu lesdi Sokoto woylaare, goɗɗo on ɗon maha haa Runjin Sambo haa nokkuure laamu lesdi Sokoto woylaare. Laamu Aminu Waziri Tambuwal waɗii laawol kilooji 50 jokkondirngol e renndooji tati Illela Huda, Gare e Gidan mata.
Laamu nguu e nder porogaraamuuji doole
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu Aminu Waziri Tambuwal e les njiimaandi Aminu Waziri Tambuwal Faggudu e Doole, udditii e dow laawol, Taskaramji Doole ɓurɗi yuumtude e Duumotooɗi e nder daartol diiwaan Sokoto. Wonnde e ɓiɓɓe porogaraamuuji ɗii ko porogaraamuuji jowitiiɗi e ƴellitaare duumotoonde (SDGs) e laamu diiwaan Sokoto naftorii ɗum ko ɓuri miliyaaruuji 5. Aminu Waziri Tambuwal seediima jaŋde sukaaɓe 1 700 worɓe e rewɓe ɓe laamu leydi ndi jannginii e heblude karallaagal. Feccere 100 Busuuji njulaagu e nder diiwaan hee 23 LGA, sosde dokkal mikroo 10 000 kala Debbo njulaagu tokooso e sosde peeje dokkal mikroo e 300 miliyoŋ, udditi 70 miliyoŋ keep Initiatives kala LGA ngam sukaaɓe e rewɓe, goɗɗum reservtisans loft ngam 50 miliyoŋ.
Ɓeydude Jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina faamni, Guwerneer ina teddini Jaŋde, Haa teeŋti e Jaŋde Sukaaɓe Rewɓe. O yi’i jaŋde sukaaɓe rewɓe ko hakke mo laamu leydi ndi foti yoɓde. Laamu Aminu Waziri Tambuwal ɓeydii ceede ɗe lesdi hokkata ngam jangirde. O sosi kadi fedde jaŋde sukaaɓe rewɓe nde daranii ko ɓeydude sukaaɓe rewɓe e nder duɗe tawa ina jokkondiri e jibnaaɓe mum en e renndooji mum en e nafoore jaŋde sukaaɓe rewɓe. Laamu Aminu Waziri Tambuwal hollitii wonde ina jokki e ƴellitde jaŋde leydi ndii e lewru Duujal 2015 . O Hesɗitinii kadi Duɗe e nder kala nokku laamu nokku. O mahii Duɗe ɗiɗi hakkundeeje e nder nokkuuji 23 laamu nokkuuji ɗii fof. O feewnitii 1500 duɗal leslesal e 180 duɗal hakkundeewal tokosal. Laamu Aminu Waziri Tambuwal ƴettii duɗal jaaɓi haaɗtirde Shehu Shagari to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde . Aminu Waziri Tambuwal sosi Duɗal Infirmiyee e Rewɓe e nokku laamu Kware. Haa jooni laamu maako waɗii ceede ɗuuɗɗe ngam jangirde, nden boo jaɓi yoɓugo ceede janngirde NECO e NABTEB ngam denndaangal 23000 janngooɓe SS3 nder duɗe mawɗe laamu nder jiha kan.
Demal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]To bannge ndema, njuɓɓudi laamu Aminu Waziri Tambuwal kadi ina teeŋtini Demal e nder ajendaaji mum teeŋtuɗi. E nder duuvi joyi zi, nde soodi ko ina tolnoo e 10 000 ton njuvvudi ngam remooɓe diiwaan Sokoto. Laamu Aminu Waziri Tambuwal hokki remooɓe 120 tarakteer Massey Ferguson e nder 23 LGA. Dowla Sokoto e ballal Banke Adunaajo ina jogii doole 3500 neɗɗo, Sukaaɓe e Rewɓe e nder Agro - Processing ɓeydugol ƴellitaare e ballal ɓeydugol nguurndam (APPEALS). Laamu Aminu Waziri Tambuwal timminii eɓɓaande doole kisal (IPP) nde laamu nguu roni, tawa ina woni to Kalambaina. O mahi kadi Galle Gidan Salanke, Koldaa Demokaraasi, Wurno. Laamu Aminu Waziri Tambuwal heɓi ceede 4billion ɗe Banki lesdi Naajeeriya (CBN) heɓi ngam heɓuki 16,000 remooɓe maaro e tomate. Miliyoŋ maaro Dangote e nokkuure ɓuuɓnde ɓuuɓnde Marok to nokkuuji Kware e Kalambaina e nder diiwaan hee.Jam
Gomnati lesdi Sokoto ɗon mari wakkati seɗɗa ngam tabitinki sektoru kisal nder hukuumaaji kisal ɗin ɗon hokka kisal bana ko laarani ummaatoore via. Ɗum addani Dowla Sokoto heɓde weeyo jam sabu kawral hakkunde denndaangal konuuli gonɗi e dowla oo. Sinerji maɓɓe ustii bonanndeeji baɗnooɗi ko adii ɗuum ko wayi no Kidnapping, Banditry, Wuyɓe Arm, e ko nanndi heen e bonanndeeji renndo. Laamu Aminu Waziri Tambuwal ɗon habda bee caɗeele kisal nder jiha kan bee sosde Komitiiru hukuumaaji pamari ɗin e hokkugo hukuumaaji kisal ko hewti ngam hokkugo ɓe kuuɗe kisal, mootaaji e ceede maɓɓe ngam ɓe laara welwelo maɓɓe. Aminu Waziri Tambuwal hokki ko ɓuri mootaaji 500 ngam hukuumaaji rento haa lesdi Sokoto.
Njeenaaje e njeenaari
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Njeenaari Goomu Faggudu e Renndo Dental Afrik.
Afrik ina rokka njeenaaje laamu.
Njeenaari gorko ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2019 mo Silverbird.
Njeenaari ɓurndi moƴƴude e Banke Adunanke.
Governor ɓurɗo moƴƴude e jaŋde e nder leydi Najeriya.
Njeenaari guwerneer hitaande ndee.
Doktoor tedduɗo e sariyaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodio, Sokoto 2012.
Doktoor tedduɗo e sariya ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Achievers, Owo, diiwaan Ondo 2019.
Doktoraa tedduɗo mo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu, Owo, leydi Ondo 2013.
Doktoraa tedduɗo e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik Godfrey Okoye to Enugu.
Njeenaari laamu diiwaan Sokoto 2012.
Njeenaari la Fooyre 2013 nde Crans Montana forum ko faati e Afrik & Gollondiral Fuɗnaange-Fuɗnaange.
Teddungal E Tiitoonde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mi kyar 1 Tiv.
Osagie mo laamu Opoji to diiwaan Edo.
Obong Ufam mo diiwaan Akwa-Ibom.
Udonyi Oro mo Oron to diiwaan Akwa-Ibom.
Bobagunwa mo diiwal ilawe ekiti.
Aridunnu laamu Ijero diiwaan Ekiti.
Ikeoha mo Obingwa, diiwaan Abia.
Danmajen zuru kebbi dowla.
Garkuwan lafiagi to diiwaan kwara.
Maidawakin gashaka to diiwaan taraba.
Matawallen sokoto.
Jokkondire karallaagal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder golle makko, Tambuwal ko tergal tiiɗngal no feewi e nder fedde awokaaji leydi Najeriya (NBA), e nder duuɓi.
Tergal, Fedde Awokaaji Naajeeriya
Jaagorɗo jokkondiral hakkunde yimɓe, fedde awokaaji leydi Najeriya (1996–1997)
Tergal, Goomu ƴeewndo doosɗe leydi fedde awokaaji leydi Najeriya (1997–1998)
Sekereteer Catal Sokoto, Fedde Awokaaji Naajeeriya (1997–1998)
Balloowo hooreejo ceede lesdi haa kawtal awokaaji lesdi Naajeeriya (1998–2000)
Balloowo arandeejo hooreejo leydi lesdi haa kawtal awokaaji lesdi Naajeeriya (2000–2002)
Tergal, Fedde Benchers Naajeeriya
Tergal, Fedde Adunaare Awokaaji
Tergal, Fedde Awokaaji Amerik