Jump to content

Amir Arsalan

Iwde to Wikipedia
Amir Arsalan
epic poem
GenrePersian literature Taƴto

Amir Arsalan-e Namdar (e ɗemngal Perse: امیر ارسلان نامدار) ko deftere Perse lollunde, nde Naser al-Din Shah Qajar, laamɗo Perse Qajar haali e teeminannde 19ɓiire (hay so tawii lefol Perse ngol e hoore mum ɓuri ɓooyde), ko daartoowo gooto ina wiyee Mohammad AliMalek نقیب ممالک). Mohammadu meeɗaa winndude jimɗi ɗii e hoore mum, kono Fachr-ed-Douleh, ɓiɗɗo Shah oo – mo yiɗi kadi daartol ngol – haa jooni ina winnda ɗum, ina reena ɗum ngam ɓiɓɓe mum.[1]

Jibineede Arsalan

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Epic oo ina haala ko fayti e njilluuji jom suudu mum, hono Arsalan. Daartol ngol fuɗɗorii ko Khawaja Noman (Kajeh Na’man), njulaagu Misranaajo jahoowo Hindustan e laana. Ñalnde sappo e go’o e yahdu nduu, Khawaja yiyi duunde ina woɗɗi, o yamiri yo laana kaa darto ɗoon mbele omo waawa fooftaade. Nde o woni e duunde ndee o hawri e debbo belɗo, reedu, ɓuuɓɗo e sunaare. Nde Khawaja naamndii mo, o anndi ko kanko woni laamɗo Rûm (Konstantinopol), debbo Malik-Shah (Malekshah), laamɗo oo. (Konstantinopol ina anndaa e ɗemngal aarabeeɓe e perse ko Rûm, walla Roum, ko noon kadi won heen firtirtee ko Rome.) O siftinii geɗe baɗɗe gargol makko e duunde ndee. Komanda Sam Khan, jom suudu Sultan Farang (laamɗo Petrus mo Ferangi) e soldateeɓe mum ngari Konstantinopol e maayo, mbari Malik-shah, ƴetti jappeere laamu e hoore mum. O wayli hoore makko no tergal harem (e nder mbaydi Rezvani, golloowo e suudu safrirdu). Sam Khan yamiri yo denndaangal terɗe harem oo nannge, nawtee e laana, to duunde ɗo laamɗo debbo Rûm wonti maroonde e anniya caggal nde laana kaa yalti tawa o alaa. Khawaja ina ɗaɓɓi mo, ina nawta mo e laana. Khawaja, e nokku ɗo o yahrata yeeso to Hindustan, o werlii laana kaa, o arti Misra, o woppi yahdu makko njulaagu e dow fenaande wonde maayo hakkunde Misra e Hindustan jooni ngo alaa kisal sabu Sam Khan heɓti Konstantinopol. Khawaja resi mo toon, ɓiyiiko, ɓiy Malik-Shah, jibinaa, innitiraa ko Arsalan, ko innde nde heewi rewde ko laamɗo, firti ko "liyon". Khawaja ina wiya ɓiɗɗo oo ko jeyi mum, ina jokki e sirlu wonde Arsalan ko ɓiy Malik-shah e laamɗo Rûm.

Firo Ansary ina teskaa e nder ndee feccere fof wonde Khawaha ko ganndo koode timmuɗo, kadi so Khawaja janngii koode Arsalan e sahaa jibinannde mum, o anndi Arsalan ina barkini e safaara e jawdi ndi alaa ɗo haaɗi. Kono firo Rezvani oo alaa ko haali e ganndal koode. Laaɓaani so tawii ganndal koode ina jeyaa e daartol asliwol ngol walla alaa.

Cukaagu Arsalan e mbaydi mum

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Arsalan ina rokka jaŋde ɓurnde moƴƴude, ina anndi ɗemɗe jeeɗiɗi nde o heɓi duuɓi sappo e tati. So o heɓii duuɓi sappo e tati, o hollirta ko yiɗde makko e puccu e hare kaafaaje. Khawaja ina etoo ustude ɗum, ina wiya wonde hono ɗeen pijirlooji ko laamɓe e laamɓe, ina etoo waawnude Arsalan yo jokku golle mum e nder njulaagu, kono Arsalan ina jokki e wiyde wonde o waɗataa ɗum, ɗum noon Khawaja ina woppira ɗum, ina ƴetta jannginoowo ngam jannginde Arsalan ko o yiɗi. E duuɓi sappo e jeetati, Arsalan wari liɗɗi mbonɗi e kaafaahi. Ndeen o yiytii Khedive Misra ina suuɗii e lekki saraaji mum, nde Arsalan hisni ɗum e maayde wonnde. Khedive wiyi Arsalan yo ar janngo to galle laamorɗo, o wiyi maa o rokku mo golle toon.

  1. Ansary, Aziz. Amir Arsalan Rumi and Princess Ferokh Legha (in English).CS1 maint: unrecognized language (link)