Andere Dworkin
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Innde | Andrea |
| Innde ɓesngu | Dworkin |
| Ɗuubi daygo | 26 Siilto 1946 |
| Ɗoforde | Camden |
| Date of death | 9 Seeɗto 2005 |
| Place of death | Washington, D.C. |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | cardiovascular disease |
| Dee/goriiwo | John Stoltenberg |
| Wolde | Inngilisjo |
| Field of work | essay, gender studies, Feminism |
| Janngi to | Bennington College, Cherry Hill High School West |
| Start of work period | 1966 |
| End of work period | 2005 |
| Magnum opus | Pornography: Men Possessing Women, Intercourse |
| Influenced by | Sexual Politics, The Dialectic of Sex, Sisterhood is Powerful |
| Award received | American Book Awards |
Andrea Rita Dworkin (26 suwee 1946 – 9 abriil 2005) ko binndoowo Ameriknaajo, daraniiɗo haɓaade njiyaagu, ɓurɗo anndeede e ƴeewndo pornogaraafi . Binndanɗe makko feministe, puɗɗiiɗe e hitaande 1974, ina njahra e duuɓi 30. Ɗe tawetee ko e golle solo sappo e ɗiɗi : defte jeenay ɗe ngonaa firo, defte ɗiɗi, e deftere daartol juutngol. Defte tati goɗɗe mbinndaama walla njuɓɓinaama e porfeseer sariya doosɗe leydi Amerik e daraniiɗo haɓaade rewɓe Catharine A. MacKinnon .
Faandaare mawnde e golle Dworkin ko ƴeewtaade renndo hirnaange, pinal, e politik rewrude e njuɓɓudi njiyaagu worɓe e rewɓe e nder ngonka baabiraaɓe . O winndii e toɓɓe keewɗe ko wayi no nguurndam Joan d'Arc, Margaret Papandreou, e Nikol Brown Simpson ; o ƴeewtindiima binndanɗe Charlotte Bronte, Jean Rhys, Leo Tolstoy, Markis de Sade, Kobo Abe, Tennessee Williams, James Baldwin, e Ishaq Bashevis Singer ; o addi yi’annde makko radikal debbo e ƴeewndo makko e geɗe daartol binndaaɗe walla sifotooɗe e gite worɓe, ina jeyaa heen taali, jommbaajo gorko, jommbaajo debbo, jommbaajo debbo, jommbaajo juulɓe, Dowla Israayiil, , biologicalst biological njiyaagu. O naamndii nokkuuji gonɗi les miijooji ko wayi no ndimaagu jaayndeeji e ndimaagu siwil . O teori politik jokkere enɗam hakkille, kulol, cuusal, e nuunɗal. O siftinii miijo politik ɓurngo worɓe feeñde e e sosde e nder njulaagu, batte, njulaagu, e pornogaraafi .
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Andrea Dworkin jibinaa ko ñalnde 26 suwee 1946, to wuro wiyeteengo Camden, to leydi New Jersey . Baaba makko ko taaniiko yahuud Riisinaajo dognoowo Riisi nde o yahrata e duuɓi 15 ngam daɗde e golle konu, yumma makko ko ɓiy yahuud en ummoriiɓe Hong Kong . O woodi miñiiko gorko gooto, ina wiyee Mark. Baaba makko ko jannginoowo duɗal kadi ko sosiyaalist, mo o wiyi ko kañum addani mo yiɗde nuunɗal renndo . Jokkondiral makko e yumma makko ina tiiɗi, kono Dworkin winndi caggal ɗuum wonde goongɗingol yumma makko e reentaade jibinannde e ruttaade e nder reedu, "ko ɓooyi hade ɗeen goongɗingol teddungal", addani mo waɗde golle caggal ɗuum.
Hay so tawii o siftinii galle makko yahuud en wonde e laabi keewɗi ina heewi siftorde Holocaust, ɗum fof e wayde noon, ɗum rokkii cukaagu welngu haa o dañi duuɓi jeenay, nde gorko mo anndaaka, ƴatti mo e nder suudu sinemaa. Nde Dworkin heɓi duuɓi sappo, ɓesngu maako ummi wuro man haa wuro Cherry Hill, New Jersey (ɗum anndiraa Delaware Township), nde o winndi ɓaawo man o "anndi bana yimɓe feere ɓe nanngi mo, ɓe nasti mo haa nokkuure nden". E nder tolno jeegom, njuɓɓudi duɗal makko kesal ngal ñaawii mo sabu o saliima yimde " Silent Night " (ko o yahuud, o saliima doole ngam yimde jimɗi diine kerecee en e nder duɗal). O wiyi o "ina gasa tawa o wontatno rabbi" so tawii rewɓe ina mbaawi jogaade nde o woni e duɗal jaaɓi haaɗtirde ndee kadi o "yiɗatnoo" wonde ganndo Talmuud .
Dworkin fuɗɗii winndude jimɗi e fijirde ko e tolno jeegom. E oon sahaa, o fellitii wonde awokaa walla binndoowo, sabu nafoore makko e oon sahaa e ruttaade, o suɓii binndol sabu omo waawi "waɗde ɗum e suudu tan" e "hay gooto waawaa haɗde mi". E nder duɗal jaaɓi haaɗtirde, o janngii no feewi, e semmbinde jibnaaɓe makko. O ɓuri waawde huutoraade ko Artur Rimbaud, Charles Bodelaire, Henri Miller, Fiyodor Dostoyevski, Che Guevara, e yimooɓe Beat, haa teeŋti noon e Allen Ginsberg [1], o jeyaa ko e winndooɓe ɓe o « ɓuri yiɗde » Jean Genet, Percy Bysshe Shelley, e Lord By Shelley . O heɓi bak makko e hitaande 1964 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cherry Hill West .
Kolleeje e golle puɗɗaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1965, nde o woni jannginoowo gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bennington, Dworkin nanngaa e nder seppooji luulndiiɗi wolde wiyetnaam to Misiyoŋ Amerik to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o neldaa to galle rewɓe New York . Caggal nde o winndi Komiseer Korse Anna Cross, Dworkin seedtii wonde safrooɓe wonɓe e suudu depiteeji mbaɗii mo ƴeewndo ndernderiijo ngo o ɓuuɓni haa o ƴiiƴam balɗe caggal ɗuum. O haali e yeeso yimɓe, o seedtii e yeeso juɓɓule mawɗe ko fayti e humpito makko, e jaayndeeji seedantaagal makko waɗii jeewte ngenndiije e winndereyankooje. Jury mawɗo oo salii waɗde ñaawoore e nder ñaawoore ndee, kono seedantaagal Dworkin addani yimɓe ɓee mettere e bonanndeeji baɗeteeɗi e yimɓe nanngaaɓe ɓee. Kasoo oo uddaa ko duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum.
Caggal nde o seedtii yeeso juɓɓule mawɗe ɗee, ɓooyaani ko Dworkin yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde Bennington e dow laana ndiwoowa Castel Felice ngam hoɗde to leydi Geres e jokkude binndol makko. O ummii Pari o fayi Aten e laana ndiwoowa Orient Express, o yahi hoɗde e winndude e duunde Kereta . Nde o woni toon ndee, o winndi jimɗi keewɗi ina wiyee (Vietnam) Variations, deftere jimɗi e jimɗi mbaylaandi ɗi o winndi e duunde ndee e nder deftere wiyeteende Child (1965), e deftere e mbaadi nanndundi e goongaaji maagiyaŋkooji ina wiyee Notes on Burning Boyfriend Morrist, a hoore mum haa o maayi ngam salaade wolde wiyetnaam. O winndi kadi jimɗi e jeewte keewɗe ɗe o winndi e junngo makko caggal nde o arti Amerik ; ɗiin ngonti deftere Subaka Subaka (1967).
Caggal nde o hoɗi to wuro Kereta, Dworkin arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bennington fotde duuɓi ɗiɗi, ɗo o jokki jaŋde binndol, o tawtoraama kampaañ ngam haɓaade kuule jowitiiɗe e jikkuuji almudɓe duɗal ngal, ngam haɗde jibinde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde, ngam laawɗinde ruttaade e sukaaɓe, e ngam haɓaade wolde wiyetnaam. O heɓi dipoloma makko ko fayti e binndol e hitaande 1968.
Nguurndam e nder leydi Pays-Bas
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal nde o heɓi bak makko, Dworkin ummiima Amsterdam ngam yeewtidde e anarkist en Holanndee en e nder dingiral Provo, ngal huutortoo ko kewuuji laabi teyaaɗe ngam ustude waylo. Nde o woni toon ndee, o jokkondiri e gooto e anarkist en, hono Korneliyus (Iwan) Dirk de Bruin , ɓe resndi. Ɓooytaani, o wiyi wonde de Bruin fuɗɗiima bonnude mo no feewi, ina fiyra mo, ina fiyra mo simme, ina fiyra mo e koyɗe makko e ŋoral leɗɗe, ina fiyra hoore makko e leydi haa o fiyi mo, o anndaa.
Caggal nde o yalti de Bruin e darorɗe hitaande 1971, Dworkin wiyi gonnooɗo jom suudu makko ina yani e makko, ina tooña mo, ina ƴattoo mo, ina fija mo, ina hulɓina mo kala nde o tawi ɗo o suuɗii. O tawi hoore makko ina ŋakkiraa kaalis, ina heewi ko o alaa galle, ina woɗɗi galle makko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, caggal ɗuum o wiyi : "Miɗo heewi wuurde nguurndam dognoowo, so wonaa tawa ko nguurndam ɓurɗam ŋakkireede e nder nguurndam debbo fiyaaɗo, dognoowo laabi gadani, ko waawi heen wonde fof." Sabu baasal, Dworkin wayliima e njeenaari fotde dumunna. Ricki Abrams, feministe e sehil mum, hoɗi Dworkin e nder galle mum, walli ɗum heɓde nokkuuji ɗo o hoɗi e laanaaji galleeji, e nder ngesa renndo, e nder galleeji ɗi ngalaa yimɓe. Dworkin etinooma golloraade kaalis ngam hootde Amerik. [ <span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2025)">ciimtol ina haani</span> ]
Abrams nastini Dworkin nder binndi rewɓe arandeeji ɗin diga lesɗe Amerika, nden Dworkin ɗon mari bawɗe dow siyaasaaku jokkirgol Kate Millett, deftere Shulamith Firestone wi'ugo Dialektik jokkirgol, e defte Robin Morgan ɗe'e ɗon mari bawɗe. Kanko e Abrams ɓe puɗɗii gollodaade e "pecce e pecce gadane" binndol feministe radikal jowitiingol e njiyaagu rewɓe e nder pinal e daartol, ina heen eɓɓoore timmunde tonngoode jowitiinde e jaaynde porno counterculture Suck, nde fedde banndiraaɓe Netherlands yaltini e hitaande 1990.
Dworkin caggal mum winndi wonde o jaɓii wallude e soodde kaalis heroin e nder doosɗe ngam yoɓde 1 000 dolaar e tikket laana ndiwoowa, o sikki so o dañii heen nafoore o waawataa hootde galle makko e tikket oo e kaalis o, so o nanngaama o daɗat ko famɗi fof e juuɗe jom suudu makko gonnooɗo e kasoo. Nafoore kaalis oo yani, kono gorko fodannooɗo Dworkin kaalis oo rokki mo tikket laana ndiwoowa no fotiri fof, o arti Amerik e hitaande 1972. [1]
Ko adii nde o ummotoo Amsterdam, Dworkin haaldii e Abrams ko faati e geɗe makko to Pays-Bas, e dille rewɓe ummoriiɗe, e deftere nde ɓe puɗɗii winndude. Dworkin jaɓi timminde deftere nde – nde o innitiri haa jooni Woman Hating – o yaltina nde nde o yottii Amerik. E nder ciimtol makko, Dworkin ina siftina wonde e nder oon yeewtere, o huniima waɗde nguurndam makko e dille rewɓe :
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedLifeDeath232428-Heartbreak3740