Jump to content

Andere Dworkin

Iwde to Wikipedia
Andere Dworkin
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuDowlaaji Dentuɗi Taƴto
InndeAndrea Taƴto
Innde ɓesnguDworkin Taƴto
Ɗuubi daygo26 Siilto 1946 Taƴto
ƊofordeCamden Taƴto
Date of death9 Seeɗto 2005 Taƴto
Place of deathWashington, D.C. Taƴto
Manner of deathnatural causes Taƴto
Cause of deathcardiovascular disease Taƴto
Dee/goriiwoJohn Stoltenberg Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Field of workessay, gender studies, Feminism Taƴto
Janngi toBennington College, Cherry Hill High School West Taƴto
Start of work period1966 Taƴto
End of work period2005 Taƴto
Magnum opusPornography: Men Possessing Women, Intercourse Taƴto
Influenced bySexual Politics, The Dialectic of Sex, Sisterhood is Powerful Taƴto
Award receivedAmerican Book Awards Taƴto

Andrea Rita Dworkin (26 suwee 1946 – 9 abriil 2005) ko binndoowo Ameriknaajo, daraniiɗo haɓaade njiyaagu, ɓurɗo anndeede e ƴeewndo pornogaraafi . Binndanɗe makko feministe, puɗɗiiɗe e hitaande 1974, ina njahra e duuɓi 30. Ɗe tawetee ko e golle solo sappo e ɗiɗi : defte jeenay ɗe ngonaa firo, defte ɗiɗi, e deftere daartol juutngol. Defte tati goɗɗe mbinndaama walla njuɓɓinaama e porfeseer sariya doosɗe leydi Amerik e daraniiɗo haɓaade rewɓe Catharine A. MacKinnon .

Faandaare mawnde e golle Dworkin ko ƴeewtaade renndo hirnaange, pinal, e politik rewrude e njuɓɓudi njiyaagu worɓe e rewɓe e nder ngonka baabiraaɓe . O winndii e toɓɓe keewɗe ko wayi no nguurndam Joan d'Arc, Margaret Papandreou, e Nikol Brown Simpson ; o ƴeewtindiima binndanɗe Charlotte Bronte, Jean Rhys, Leo Tolstoy, Markis de Sade, Kobo Abe, Tennessee Williams, James Baldwin, e Ishaq Bashevis Singer ; o addi yi’annde makko radikal debbo e ƴeewndo makko e geɗe daartol binndaaɗe walla sifotooɗe e gite worɓe, ina jeyaa heen taali, jommbaajo gorko, jommbaajo debbo, jommbaajo debbo, jommbaajo juulɓe, Dowla Israayiil, , biologicalst biological njiyaagu. O naamndii nokkuuji gonɗi les miijooji ko wayi no ndimaagu jaayndeeji e ndimaagu siwil . O teori politik jokkere enɗam hakkille, kulol, cuusal, e nuunɗal. O siftinii miijo politik ɓurngo worɓe feeñde e e sosde e nder njulaagu, batte, njulaagu, e pornogaraafi .

Nguurndam gadano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Andrea Dworkin jibinaa ko ñalnde 26 suwee 1946, to wuro wiyeteengo Camden, to leydi New Jersey . Baaba makko ko taaniiko yahuud Riisinaajo dognoowo Riisi nde o yahrata e duuɓi 15 ngam daɗde e golle konu, yumma makko ko ɓiy yahuud en ummoriiɓe Hong Kong . O woodi miñiiko gorko gooto, ina wiyee Mark. Baaba makko ko jannginoowo duɗal kadi ko sosiyaalist, mo o wiyi ko kañum addani mo yiɗde nuunɗal renndo . Jokkondiral makko e yumma makko ina tiiɗi, kono Dworkin winndi caggal ɗuum wonde goongɗingol yumma makko e reentaade jibinannde e ruttaade e nder reedu, "ko ɓooyi hade ɗeen goongɗingol teddungal", addani mo waɗde golle caggal ɗuum.

Hay so tawii o siftinii galle makko yahuud en wonde e laabi keewɗi ina heewi siftorde Holocaust, ɗum fof e wayde noon, ɗum rokkii cukaagu welngu haa o dañi duuɓi jeenay, nde gorko mo anndaaka, ƴatti mo e nder suudu sinemaa. Nde Dworkin heɓi duuɓi sappo, ɓesngu maako ummi wuro man haa wuro Cherry Hill, New Jersey (ɗum anndiraa Delaware Township), nde o winndi ɓaawo man o "anndi bana yimɓe feere ɓe nanngi mo, ɓe nasti mo haa nokkuure nden". E nder tolno jeegom, njuɓɓudi duɗal makko kesal ngal ñaawii mo sabu o saliima yimde " Silent Night " (ko o yahuud, o saliima doole ngam yimde jimɗi diine kerecee en e nder duɗal). O wiyi o "ina gasa tawa o wontatno rabbi" so tawii rewɓe ina mbaawi jogaade nde o woni e duɗal jaaɓi haaɗtirde ndee kadi o "yiɗatnoo" wonde ganndo Talmuud .

Dworkin fuɗɗii winndude jimɗi e fijirde ko e tolno jeegom. E oon sahaa, o fellitii wonde awokaa walla binndoowo, sabu nafoore makko e oon sahaa e ruttaade, o suɓii binndol sabu omo waawi "waɗde ɗum e suudu tan" e "hay gooto waawaa haɗde mi". E nder duɗal jaaɓi haaɗtirde, o janngii no feewi, e semmbinde jibnaaɓe makko. O ɓuri waawde huutoraade ko Artur Rimbaud, Charles Bodelaire, Henri Miller, Fiyodor Dostoyevski, Che Guevara, e yimooɓe Beat, haa teeŋti noon e Allen Ginsberg [1], o jeyaa ko e winndooɓe ɓe o « ɓuri yiɗde » Jean Genet, Percy Bysshe Shelley, e Lord By Shelley . O heɓi bak makko e hitaande 1964 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cherry Hill West .

Kolleeje e golle puɗɗaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1965, nde o woni jannginoowo gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bennington, Dworkin nanngaa e nder seppooji luulndiiɗi wolde wiyetnaam to Misiyoŋ Amerik to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o neldaa to galle rewɓe New York . Caggal nde o winndi Komiseer Korse Anna Cross, Dworkin seedtii wonde safrooɓe wonɓe e suudu depiteeji mbaɗii mo ƴeewndo ndernderiijo ngo o ɓuuɓni haa o ƴiiƴam balɗe caggal ɗuum. O haali e yeeso yimɓe, o seedtii e yeeso juɓɓule mawɗe ko fayti e humpito makko, e jaayndeeji seedantaagal makko waɗii jeewte ngenndiije e winndereyankooje. Jury mawɗo oo salii waɗde ñaawoore e nder ñaawoore ndee, kono seedantaagal Dworkin addani yimɓe ɓee mettere e bonanndeeji baɗeteeɗi e yimɓe nanngaaɓe ɓee. Kasoo oo uddaa ko duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum.

Caggal nde o seedtii yeeso juɓɓule mawɗe ɗee, ɓooyaani ko Dworkin yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde Bennington e dow laana ndiwoowa Castel Felice ngam hoɗde to leydi Geres e jokkude binndol makko. O ummii Pari o fayi Aten e laana ndiwoowa Orient Express, o yahi hoɗde e winndude e duunde Kereta . Nde o woni toon ndee, o winndi jimɗi keewɗi ina wiyee (Vietnam) Variations, deftere jimɗi e jimɗi mbaylaandi ɗi o winndi e duunde ndee e nder deftere wiyeteende Child (1965), e deftere e mbaadi nanndundi e goongaaji maagiyaŋkooji ina wiyee Notes on Burning Boyfriend Morrist, a hoore mum haa o maayi ngam salaade wolde wiyetnaam. O winndi kadi jimɗi e jeewte keewɗe ɗe o winndi e junngo makko caggal nde o arti Amerik ; ɗiin ngonti deftere Subaka Subaka (1967).

Caggal nde o hoɗi to wuro Kereta, Dworkin arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bennington fotde duuɓi ɗiɗi, ɗo o jokki jaŋde binndol, o tawtoraama kampaañ ngam haɓaade kuule jowitiiɗe e jikkuuji almudɓe duɗal ngal, ngam haɗde jibinde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde, ngam laawɗinde ruttaade e sukaaɓe, e ngam haɓaade wolde wiyetnaam. O heɓi dipoloma makko ko fayti e binndol e hitaande 1968.

Nguurndam e nder leydi Pays-Bas

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o heɓi bak makko, Dworkin ummiima Amsterdam ngam yeewtidde e anarkist en Holanndee en e nder dingiral Provo, ngal huutortoo ko kewuuji laabi teyaaɗe ngam ustude waylo. Nde o woni toon ndee, o jokkondiri e gooto e anarkist en, hono Korneliyus (Iwan) Dirk de Bruin , ɓe resndi. Ɓooytaani, o wiyi wonde de Bruin fuɗɗiima bonnude mo no feewi, ina fiyra mo, ina fiyra mo simme, ina fiyra mo e koyɗe makko e ŋoral leɗɗe, ina fiyra hoore makko e leydi haa o fiyi mo, o anndaa.

Caggal nde o yalti de Bruin e darorɗe hitaande 1971, Dworkin wiyi gonnooɗo jom suudu makko ina yani e makko, ina tooña mo, ina ƴattoo mo, ina fija mo, ina hulɓina mo kala nde o tawi ɗo o suuɗii. O tawi hoore makko ina ŋakkiraa kaalis, ina heewi ko o alaa galle, ina woɗɗi galle makko ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteeruuji, caggal ɗuum o wiyi : "Miɗo heewi wuurde nguurndam dognoowo, so wonaa tawa ko nguurndam ɓurɗam ŋakkireede e nder nguurndam debbo fiyaaɗo, dognoowo laabi gadani, ko waawi heen wonde fof." Sabu baasal, Dworkin wayliima e njeenaari fotde dumunna. Ricki Abrams, feministe e sehil mum, hoɗi Dworkin e nder galle mum, walli ɗum heɓde nokkuuji ɗo o hoɗi e laanaaji galleeji, e nder ngesa renndo, e nder galleeji ɗi ngalaa yimɓe. Dworkin etinooma golloraade kaalis ngam hootde Amerik. [ <span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2025)">ciimtol ina haani</span> ]

Abrams nastini Dworkin nder binndi rewɓe arandeeji ɗin diga lesɗe Amerika, nden Dworkin ɗon mari bawɗe dow siyaasaaku jokkirgol Kate Millett, deftere Shulamith Firestone wi'ugo Dialektik jokkirgol, e defte Robin Morgan ɗe'e ɗon mari bawɗe. Kanko e Abrams ɓe puɗɗii gollodaade e "pecce e pecce gadane" binndol feministe radikal jowitiingol e njiyaagu rewɓe e nder pinal e daartol, ina heen eɓɓoore timmunde tonngoode jowitiinde e jaaynde porno counterculture Suck, nde fedde banndiraaɓe Netherlands yaltini e hitaande 1990.

Dworkin caggal mum winndi wonde o jaɓii wallude e soodde kaalis heroin e nder doosɗe ngam yoɓde 1 000 dolaar e tikket laana ndiwoowa, o sikki so o dañii heen nafoore o waawataa hootde galle makko e tikket oo e kaalis o, so o nanngaama o daɗat ko famɗi fof e juuɗe jom suudu makko gonnooɗo e kasoo. Nafoore kaalis oo yani, kono gorko fodannooɗo Dworkin kaalis oo rokki mo tikket laana ndiwoowa no fotiri fof, o arti Amerik e hitaande 1972. [1]

Ko adii nde o ummotoo Amsterdam, Dworkin haaldii e Abrams ko faati e geɗe makko to Pays-Bas, e dille rewɓe ummoriiɗe, e deftere nde ɓe puɗɗii winndude. Dworkin jaɓi timminde deftere nde – nde o innitiri haa jooni Woman Hating – o yaltina nde nde o yottii Amerik. E nder ciimtol makko, Dworkin ina siftina wonde e nder oon yeewtere, o huniima waɗde nguurndam makko e dille rewɓe :

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named LifeDeath232428-Heartbreak3740