Andrew Uchendu
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Andrew |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | member of the Senate of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria |
| Member of political party | APC, Peoples Democratic Party |
Andere Igbonule Uchendu ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal Senaa Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan senaa Rivers East. O woniino tergal lannda Demokaraasi Leñol haa hitaande 2014 nde o wayli alkule makko e lannda All Progressives Congress. Hakkunde 2003 e 2015, o woniino gardiiɗo diiwaan Ikwerre–Emohua e nder suudu sarɗiiji leydi ndii.[1]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Uchendu jibinaa ko to wuro wiyeteengo Mgbuitanwo, to Emohua, to galle laamɗo biyeteeɗo Uchendu Osi. O heɓi seedantaagal makko gadanal yaltude duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1962, seedantaagal duɗal hirnaange Afrik e hitaande 1971 o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar, ɗo o heɓi seedantaagal makko duɗal toowngal (HSC) e hitaande 1973. O heɓi dipolom makko baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde agriculturel e agricultural to duɗal jaaɓi haaɗtirde I B.Sc. (Hons) Kalaas ɗiɗaɓo (Division Toowɗo).[2]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O golliima e pelle keewɗe, ina jeyaa heen Ministeer njulaagu e njeeygu dowri Rivers ; Banke ndema e koperatiif Naajeeriya Ltd., Kaduna; e njuɓɓudi ƴellitaare diiwaan Niiseer. E lewru marse 1985, o toɗɗaa gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu Risonpalm Ltd. E hitaande 1989, o toɗɗaa e jappeere gardiiɗo/hooreejo gollordu, ko noon o woniri gardiiɗo gadano e sosiyatee jeyaaɗo e dowla Rivers. E nder laamu makko to Risonpalm, sosiyetee oo waɗii ngalu e nder duuɓi jeeɗiɗi jokkondirɗi.[3]
Njeenaaje e baɗte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Uchendu woni keɓoowo njeenaari ndi laamu lesdi Naajeeriya hokkata nder hitaande 1992, ndi njeenaari ɓurndi mawnugo ko hokkata kala golloowo nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya. O woni ko e hitaande 1994, o winnditaa e politik e fedde pinal Ogbakor Ikwerre. O lomtii LGAaji Emohua, Ikwerre e Obio/Akpor e batu doosɗe ngenndiijo 1994/1995.
Gooto nder terɗe suudu sarɗiiji ɓurduɓe, Hon. Uchendu waɗii mojobere jeegom teeŋtunde. Ina jeyaa e ɗeen eɓɓaaɗe ko faati e caɗeele Ogbakiri, moƴƴitingol laawol mawngol Fuɗnaange/Hirnaange, sosde nokku petroŋ Oloibiri, ŋakkeende golle sukaaɓe e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Nijeer, e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Nijeer, e naatgol Hoodlums e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. O waɗii, ko jiidaa e ɗuum, ballondiral e kuule tati teskinɗe e nder suudu nduu. Ko ɗeen ngoni « Laabi teskinɗi » ngam rokkude kontraaji e nder golle laamu (ko ɓuri anndeede e Due Process), « Porogaraam ngenndiijo » ngam ƴellitde sukaaɓe, e waylude sariya jowitiiɗo e kaalis ƴellitaare karallaagal petroŋ.
E nder dumunna mo o woni tergal suudu sarɗiiji, Uchendu dañii heen geɗe keewɗe eɓɓooje Fedde nde e dowlaaji,[4] woni;
Eɓɓooje ndiyam to Oduoha-Ogbakiri, Rumuche-Emohua, Ovogo e Rumuodogo II to Odegu.
Duɗe leslese to Mgbueto to Emohua, Ipo e Omademe to LGA Ikwerre
Nokku keɓgol karallaagal ngenndiwal to Elele.
Nokku ƴellitaare sukaaɓe to Emohua.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Annoore laawol naange to Mgbuitanwo, Emohua.
Nokku ordinateer renndo to Ndele e Emohua.
Peccitagol mobelaaji e defte Duɗal hakkundeewal ngam Emohua e Ubima.
Peccitagol Transformateur ngam Mgbuetor, Rumuche, Elele, Isiokpo, Aluu e Elele Baraks Armée.
Koolol renndo to Aluu.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Koolol ɓuuɓngol njamndi mboɗeeri to Emohua.
Laabi nder leydi Rumuche.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Waɗii batte e mahngo opitaal mawɗo Mgbuitanwo, laawol Mgbuetor.
Laawol nder Rumuakwunde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Semmbini mahngo laawol Fuɗnaange/Hirnaange-Elibrada-Oduoha-Fuɗnaange/Hirnaange.
Laawol nder Okporowo-Ogbakiri.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ballal ñamri wonande 100 debbo jom suudu
Keɓgol karallaagal wonande ko ɓuri 30 Sukaaɓe
Ballal kaalis wonande 300 Ɓiɓɓe leydi waasɓe e nder Diiwaan am.
Gila e ngalu makko keeriiɗo, o fuɗɗii rokkude bursiiji almudɓe waasɓe e nder duɗe toowɗe e nder Diiwaan makko. E daawal gadanal ngal, o joginoo ko 64 Nafoore, ɗiɗo e nder kala diiwaan fedde Ikwerre/Emohua. E nder daawal ɗiɗmal ngal, o yaajtinii Bursi oo fotde 140 Beneficiaire, 5 almuudo e nder kala ward e nder diiwaan makko Fedde nde. Jooni noon, yoɓde hitaande adannde ndee timmaani.
Yanti heen, o wallitii golloraade ko ina tolnoo e 15 Konstituyeer e nder Sarwiis laamu Fedde Ngenndiije Dentuɗe e Parastataluuji.
Ngam golle makko e Renndo ngoo, o rokkaama tiitoonde laamu Ochi Aliri II mo Emohua e ko ɓooyaani koo tan, o fuɗɗiima e nder (Ohna), Diisnondiral Aadaaji ɓurngal toowde e nder Laamu Emohua.
Ko e teskaade ɗeeɗoo geɗe fof Rt. (Hon.) Andrew Uchendu rokkaama kadi teddungal goɗngal e hitaande 2008, hono Ofisee Ordo Niiseer (OON).
Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe njoyo.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Senator Uchendu gets certificate of return, attacks Wike". The Punch. 30 August 2017. Retrieved 12 October 2017.
- ↑ "HON. Andrew Uchendu: From Quintessential Rep To Senator". The Whistler NG (in Engeleere). 2016-02-02. Retrieved 2020-05-30.
- ↑ "Hon. Andrew Uchendu: From Quintessential Rep To Senator". Nigerian Voice. Retrieved 2020-05-30.