Jump to content

Andrew Uchendu

Iwde to Wikipedia
Andrew Uchendu
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeAndrew Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldmember of the Senate of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria Taƴto
Member of political partyAPC, Peoples Democratic Party Taƴto

Andere Igbonule Uchendu ko siyaasyanke Naajeeriya. O wonii hannde tergal Senaa Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan senaa Rivers East. O woniino tergal lannda Demokaraasi Leñol haa hitaande 2014 nde o wayli alkule makko e lannda All Progressives Congress. Hakkunde 2003 e 2015, o woniino gardiiɗo diiwaan Ikwerre–Emohua e nder suudu sarɗiiji leydi ndii.[1]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Uchendu jibinaa ko to wuro wiyeteengo Mgbuitanwo, to Emohua, to galle laamɗo biyeteeɗo Uchendu Osi. O heɓi seedantaagal makko gadanal yaltude duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1962, seedantaagal duɗal hirnaange Afrik e hitaande 1971 o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell to Calabar, ɗo o heɓi seedantaagal makko duɗal toowngal (HSC) e hitaande 1973. O heɓi dipolom makko baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde agriculturel e agricultural to duɗal jaaɓi haaɗtirde I B.Sc. (Hons) Kalaas ɗiɗaɓo (Division Toowɗo).[2]

O golliima e pelle keewɗe, ina jeyaa heen Ministeer njulaagu e njeeygu dowri Rivers ; Banke ndema e koperatiif Naajeeriya Ltd., Kaduna; e njuɓɓudi ƴellitaare diiwaan Niiseer. E lewru marse 1985, o toɗɗaa gardiiɗo mawɗo/hooreejo gollordu Risonpalm Ltd. E hitaande 1989, o toɗɗaa e jappeere gardiiɗo/hooreejo gollordu, ko noon o woniri gardiiɗo gadano e sosiyatee jeyaaɗo e dowla Rivers. E nder laamu makko to Risonpalm, sosiyetee oo waɗii ngalu e nder duuɓi jeeɗiɗi jokkondirɗi.[3]

Njeenaaje e baɗte

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Uchendu woni keɓoowo njeenaari ndi laamu lesdi Naajeeriya hokkata nder hitaande 1992, ndi njeenaari ɓurndi mawnugo ko hokkata kala golloowo nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya. O woni ko e hitaande 1994, o winnditaa e politik e fedde pinal Ogbakor Ikwerre. O lomtii LGAaji Emohua, Ikwerre e Obio/Akpor e batu doosɗe ngenndiijo 1994/1995.

Gooto nder terɗe suudu sarɗiiji ɓurduɓe, Hon. Uchendu waɗii mojobere jeegom teeŋtunde. Ina jeyaa e ɗeen eɓɓaaɗe ko faati e caɗeele Ogbakiri, moƴƴitingol laawol mawngol Fuɗnaange/Hirnaange, sosde nokku petroŋ Oloibiri, ŋakkeende golle sukaaɓe e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Nijeer, e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Nijeer, e naatgol Hoodlums e nder suudu sarɗiiji leydi Rivers. O waɗii, ko jiidaa e ɗuum, ballondiral e kuule tati teskinɗe e nder suudu nduu. Ko ɗeen ngoni « Laabi teskinɗi » ngam rokkude kontraaji e nder golle laamu (ko ɓuri anndeede e Due Process), « Porogaraam ngenndiijo » ngam ƴellitde sukaaɓe, e waylude sariya jowitiiɗo e kaalis ƴellitaare karallaagal petroŋ.

E nder dumunna mo o woni tergal suudu sarɗiiji, Uchendu dañii heen geɗe keewɗe eɓɓooje Fedde nde e dowlaaji,[4] woni;

Eɓɓooje ndiyam to Oduoha-Ogbakiri, Rumuche-Emohua, Ovogo e Rumuodogo II to Odegu.

Duɗe leslese to Mgbueto to Emohua, Ipo e Omademe to LGA Ikwerre

Nokku keɓgol karallaagal ngenndiwal to Elele.

Nokku ƴellitaare sukaaɓe to Emohua.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Annoore laawol naange to Mgbuitanwo, Emohua.

Nokku ordinateer renndo to Ndele e Emohua.

Peccitagol mobelaaji e defte Duɗal hakkundeewal ngam Emohua e Ubima.

Peccitagol Transformateur ngam Mgbuetor, Rumuche, Elele, Isiokpo, Aluu e Elele Baraks Armée.

Koolol renndo to Aluu.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Koolol ɓuuɓngol njamndi mboɗeeri to Emohua.

Laabi nder leydi Rumuche.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Waɗii batte e mahngo opitaal mawɗo Mgbuitanwo, laawol Mgbuetor.

Laawol nder Rumuakwunde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Semmbini mahngo laawol Fuɗnaange/Hirnaange-Elibrada-Oduoha-Fuɗnaange/Hirnaange.

Laawol nder Okporowo-Ogbakiri.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ballal ñamri wonande 100 debbo jom suudu

Keɓgol karallaagal wonande ko ɓuri 30 Sukaaɓe

Ballal kaalis wonande 300 Ɓiɓɓe leydi waasɓe e nder Diiwaan am.

Gila e ngalu makko keeriiɗo, o fuɗɗii rokkude bursiiji almudɓe waasɓe e nder duɗe toowɗe e nder Diiwaan makko. E daawal gadanal ngal, o joginoo ko 64 Nafoore, ɗiɗo e nder kala diiwaan fedde Ikwerre/Emohua. E nder daawal ɗiɗmal ngal, o yaajtinii Bursi oo fotde 140 Beneficiaire, 5 almuudo e nder kala ward e nder diiwaan makko Fedde nde. Jooni noon, yoɓde hitaande adannde ndee timmaani.

Yanti heen, o wallitii golloraade ko ina tolnoo e 15 Konstituyeer e nder Sarwiis laamu Fedde Ngenndiije Dentuɗe e Parastataluuji.

Ngam golle makko e Renndo ngoo, o rokkaama tiitoonde laamu Ochi Aliri II mo Emohua e ko ɓooyaani koo tan, o fuɗɗiima e nder (Ohna), Diisnondiral Aadaaji ɓurngal toowde e nder Laamu Emohua.

Ko e teskaade ɗeeɗoo geɗe fof Rt. (Hon.) Andrew Uchendu rokkaama kadi teddungal goɗngal e hitaande 2008, hono Ofisee Ordo Niiseer (OON).

Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe njoyo.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. "Senator Uchendu gets certificate of return, attacks Wike". The Punch. 30 August 2017. Retrieved 12 October 2017.
  2. "HON. Andrew Uchendu: From Quintessential Rep To Senator". The Whistler NG (in Engeleere). 2016-02-02. Retrieved 2020-05-30.
  3. "Hon. Andrew Uchendu: From Quintessential Rep To Senator". Nigerian Voice. Retrieved 2020-05-30.