Angela Dwamena-Aboagye
Angela Dwamena-Aboagye (jibinaa ko e hitaande 1965) ko awokaa Ganaajo, daraniiɗo ko fayti e jinnaaɓe, kadi ko gardiiɗo fedde Ark Ganaa.[1] Ark Foundation ko fedde nde wonaa laamuyankoore, yiɗnde ƴellitde hakkeeji rewɓe e nder leydi Gana. Dwamena-Aboagye sosi nokkuure adannde ngam rewɓe fiyooɓe e nder leydi Ghana kadi o sosi nokkuure kiriis, e nokkuure sariya e nokkuure wasiyaaji ngam hokkugo kuuɗe ɓiɓɓe lesdi e ɓiɓɓe lesdi nder nokkuuje feere-feere nder leydi Ghana, o woni kadi wasiyaaji , e haaloowo jamaanu cemmbinɗo.[2][3][4][5]
Nguurndam adanɗam Angela Dwamena-Aboagye (nee Sakyi) jibinaa ko e hitaande 1965.
Jaangirde Dwamena-Aboagye janngii to duɗal hakkundeewal Mfantsiman e kadi to duɗal sukaaɓe ceniingal. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, o heɓi kadi seedantaagal makko to bannge sariya, o woni Barrister to duɗal sariya leydi Gana.
Dwamena-Aboagye heɓi kadi dipolom mum to bannge sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown, to Washington, Amerik, kadi o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Akrofi-Christaller, to Akropong Gana.[6] O noddiraa ko to suudu ñaawirdu Ghana ngam wonde awokaa e awokaa e hitaande 1989.[7]
Nguurndam neɗɗo O resi ko Kwame Dwamena-Aboagye. O gollotoo kadi ko e konsul e nder Foundation, ɓe ngoni ko e ɓiɓɓe nayo.[8] Kugal Ko o jannginoowo gardiiɗo ko fayti e jinnaaɓe e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa ; kadi ko jiiloowo e jannginoowo ko fayti e jojjanɗe aadee rewɓe. O golliima kadi e ministeer ñaawoore e departemaa ñaawoore mawnde gila 1990 haa 1999 kono o woppi golle ngam sosde The Ark Foundation Ghana.[9]
Njeenaaje e anndinde Dwamena-Aboagye heɓi njeenaari Komiseer ngenndiijo ngam sukaaɓe/UNICEF e hitaande 1996.[citation needed] O heɓi kadi njeenaari Unilever Ghana ngam golle maantiniiɗe ngam ɓamtaare rewɓe e sukaaɓe e nder leydi Ghana e hitaande 2005. [10] Kaalis ƴellitaare rewɓe Afriknaaɓe njeenaari rewɓe substance wonande rewɓe Afriknaaɓe 13 tedduɓe (2005).[11] Ammbasadeer leyɗeele dentuɗe Amerik ina rokka njeenaari ɗiɗmiri hitaande kala ngam jam e nuunɗal renndo e hitaande 2009.[12][13] Njeenaaje ɓurɗe moƴƴude e duuɓi ujunnaaje (2010) ngam semmbinde rewɓe e fedde ƴellitaare duuɓi ujunnaaje (2010).[14] [8] O wonii kadi keɓɗo njeenaari adanndi ndi ardorde gollotooɓe e Afrik ngam semmbinde rewɓe e hitaande 2011.[15] Tuugnorgal
"Glitz 100 rewɓe ɓurɓe waawde – Hello 100 – Jaaynde Glitz Afrik". Heɓtinaama ñalnde 28-05-2022. Laylaytol am.com. "Ghana News - DOVVSU ŋakki hakkille - Angela Dwamena Aboagye". www.laabi weltaare am.com. Heɓtinaa ko ñalnde 20/08/2016. Grafik, Ñalnde kala. "Angela Dwamena-Aboagye: Daande goonga ngam ɓe ngalaa daande - Graphic Online - | 2016". Heɓtinaa ko ñalnde 20/08/2016. "Kuutoragol politik jowitiingol e jinnaaɓe e ƴellitaare - Dwamena-Aboagye". Kabaaru njulaagu Ghana. 23-04-2016. Heɓtinaa ko ñalnde 20/08/2016. "Centre Ƴellitaare Jinnaaɓe e Resource Center waɗii yeewtere dow politik ngenndiijo leydi Ghana". www.gimpa.jaŋde.gh. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 11-09-2016. Heɓtinaa ko ñalnde 30/08/2016. "Ministeer Rewɓe e Sukaaɓe - MOWAC". rewɓe heɓooɓe.org. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 13-09-2016. Heɓtinaa ko ñalnde 30/08/2016. "Goomu njuɓɓudi – Fooyre Ark, Gana". Heɓtinaa ko ñalnde 19-03-2024. "Goomu njuɓɓudi – Fooyre Ark, Gana". Heɓtinaama ñalnde 27-05-2022. "Newte BUSAC | Rewɓe ina mbiya yo ngollo ngam wooteeji jam". www.buusaak.orgo. Arsiif ko gila e asli mum ñalnde 21-08-2016. Heɓtinaa ko ñalnde 30/08/2016. Safo (Mrs), Margaret (2005-05-14). Mirror: Tonngoode 2630 14 mee 2005. Fedde jokkondiral grafik. "A jaaraama Angela Dwamena-Aboagye mo Fedde Ark". Fedde Ƴellitaare Rewɓe Afrik (AWDF). 2011-17. Heɓtinaama ñalnde 27-05-2022. "Taskaramji e kewuuji | Accra, Gana – Ammbasadeer leyɗeele dentuɗe Amerik". Ghana.ammbasaad.gov. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 15-02-2013. Heɓtinaa ko ñalnde 30/08/2016. "Angela Dwamena-Aboagye heɓi njeenaari Jam". Heɓtinaa ko ñalnde 30/08/2016. "Keɓooɓe ɓennuɓe". Heɓtinaa ko ñalnde 30/08/2016. "Jaaraama Angela Dwamena-Aboagye mo Fedde Ark – Fedde Ɓamtaare Rewɓe Afrik (AWDF)". awdf.orgo. Heɓtinaa ko ñalnde 30/08/2016.