Anni E. Kilark
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Innde | Annie |
| Ɗuubi daygo | 15 Morso 1989 |
| Ɗoforde | Raleigh |
| Sana'aji | women's rights activist, civil rights advocate |
| Employer | End Rape on Campus |
| Janngi to | University of North Carolina at Chapel Hill, Jesse O. Sanderson High School |
| Memba en | Phi Beta Kappa Society |
Annie Elizabeth Clark (jibinaa ko 15 sulyee 1989) ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe e hakkeeji siwil to Amerik. O jeyaa ko e ardiiɓe wullitaango tuumeede Title IX e Clery Act 2013, ñaawaaɗo e duɗal jaaɓi haaɗtirde North Carolina to Chapel Hill, o wiyi wonde duɗal ngal ina luulndii sariya e no ɓe njuɓɓiniri wullitaango warngooji. Clark e Andrea Pino, e oon sahaa ko banndiiko janngoowo UNC, kadi ko kañum woni sabaabu njulaagu, mbaɗii kampaañ e nder leydi ndii kala ngam huutoraade wullitaango Title IX ngam haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik ɓeydaade tiiɗnaade e njulaagu e caɗeele jowitiiɗe heen. Clark ko gooto e sosɓe Pino mo End Rape on Campus, fedde toppitiinde ko fayti e warngooji baɗeteeɗi e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde.
Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Clark jibinaa ko to wuro Raleigh, to leydi Karolina worgo. Ko kanko woni taaniiko gonnooɗo depitee Charles Orville Whitley, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jesse O. Sanderson . O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde North Carolina to Chapel Hill, o timmini jaŋde makko leslesre e ganndal politik. E nder duɗal jaaɓi haaɗtirde to UNC-Chapel Hill, Clark naatnaa e Pi Sigma Alpha, fedde teddungal ɓiɗɓe leɗɗe kaŋŋe, e fedde Grail-Valkyries ngam golle makko e ardaade almudɓe. O naati kadi e Phi Beta Kappa ngam golle makko jaŋde. E hitaande 2011, o hollitii winndannde makko, « Politik e reentaade fitinaaji hakkunde yimɓe e nder jaŋde toownde Amerik », to Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ngonka rewɓe .
Golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Darnde Clark ummorii ko e humpito makko e hitaande makko adannde to UNC. E wiyde Clark, nde o ɗaɓɓi ballal e haala kaa, golloowo duɗal UNC gooto "wasiyii mo wonde rape ina wayi no fijo fuku koyɗe nii, kadi ñalnde heen ina wayi no wonde ƴaañoowo subaka altine ɗo ƴeewtoto-ɗaa caggal, miijo-ɗaa, hol ko mbaɗatnoo-mi ko seerti e ɗuum?" ko wayi no almuudo oo ina waɗi aybe. E nder jaabawol ŋakkeende ballal, e ko yowitii e jaŋde almudɓe woɗɓe wonɓe e mboros o, Clark fuɗɗii wiɗtooji ko faati e mboros o e nder duɗe goɗɗe. O joofniri ko ƴeewde waɗde ñaawoore to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e nder tiitoonde IX, kuulal 1972 jowitiingal e jojjanɗe aadee, rokkata won e hakkeeji fartaŋŋe wonande janngooɓe jaŋde toownde. [1]
Wondude e Andrea Pino, banndiiko janngoowo to UNC wiyɗo kadi o dañii caɗeele, Clark fuɗɗii golle e wullitaango OCR e les Title IX feewde e njuɓɓudi UNC . E lewru Yarkomaa 2013, caggal nde ɓe njeewtidi e « teemedde teemedde warkoyeeɓe », Clark e Pino, e wondude e almudɓe woɗɓe e almudɓe UNC e gonnooɗo gardiiɗo duɗal ngal, mbaɗii wullitaango kelle 34 feewde e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal to Biro Hakkeeji Siwil to Departemaa Jaŋde Amerik. E lewru marse 2013, DOEd jaɓi wullitaango ngoo, fuɗɗii wiɗto no duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal jogori huutoraade ñaawoore warngooji.
Caggal nde haala UNC waɗi tiitooɗe ngenndiije, Clark hollitii yaakaare mum wonde wullitaango ngo ɓe mbaɗi ngoo maa wallit addude « daartol goɗɗol jowitiingol e warngooji e suuɗnde », mbele waylo-waylo ina waawa waɗde e nder leydi ndii kala. [1] [2] Clark e Pino njiytiraa ko wuurɓe e nder leydi ndii kala, ndokki ɓe ballal ɓerɗe ; yanti heen, ɓe mballitii ɓe e waɗde wullitaango nanndungo e Title IX e nder duɗe maɓɓe. Rewɓe ɗiɗo ɓee mballitii sosde lowre almudɓe e gollotooɓe e nder duɗe toowɗe e nder leydi ndii fof, ɓe kawri e ndee ɗoo haala. [3] [4] E nder batu jaayndeeji lewru mee 2013 ngam habrirde binndanɗe almudɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Occidental, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dartmouth, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Swarthmore, to duɗal jaaɓi haaɗtirde California, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni fuɗnaange, Clark yaltinii bayyinaango wonde ƴaañiiɓe e bonanndeeji baɗeteeɗi e nder renndo ngo "mbaawaa yettaade ɗo en mbaawaa juutde balɗe." [5] [6] E hitaande 2015, ko ina wona 169 kolees/duɗal jaaɓi haaɗtirde ina ngondi e wiɗtooji DOEd e nder tiitoonde IX e jowitiiɗe e safaara mum en e geɗe njulaagu. [7]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "Why".