Antoinette Tubman
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Labiriyaa |
| Innde | Antoinette |
| Innde ɓesngu | Tubman |
| Ɗuubi daygo | 24 Colte 1914 |
| Ɗoforde | Monrovia |
| Date of death | 18 Duujal 2011 |
| Place of death | Monrovia |
| Dee/goriiwo | William Tubman |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, human rights defender |
| Start of work period | 1948 |
| Award received | Grand Cross Special Class of the Order of Merit of the Federal Republic of Germany |
Antoinette Luwis Padmore Tubman (24 feebariyee 1914). 18 mee 2011) ko debbo politik Liberiyaajo biyeteeɗo William S. Tubman e debbo gadano leydi Liberiyaa tuggi 1948 haa 1971.[1]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Antoinette Padmore jibinaa ko to Monrovia ñalnde 24 feebariyee 1914. Jibnaaɓe makko ko James Stanley Padmore e Mary Louise Barclay-Padmore, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngummii ko Barbados . Yumma makko maayi ko nde o woni suka, ko ɗum addani mo nehde ko neene makko biyeteeɗo Elizabeth Barclay-Sherman. [2] O janngi ko to Bromley Mission, duɗal episkopaal, caggal ɗuum o ummii o fayi Pari ngam janngude ko fayti e moodel. [2] Nde o arti o udditi duɗal gadanal ko fayti e moodel e modeling to Monrovia. [2] O resi William Tubman ñalnde 17 suwee 1948. [2] Ko kanko woni debbo makko tataɓo. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo gooto, ina wiyee Wilhemina Tubman-Tucker. [2]
Golle ko debbo gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tubman ko debbo gadano leydi Liberiya gila e dewgal mum e hitaande 1948 haa e maayde jom suudu mum e hitaande 1971. E nder galle laamorɗo (Executive Mansion) o sosi musee ina waɗi geɗe jowitiiɗe e laamu jom suudu makko kam e geɗe ɓennuɗe. Ko ɓuri teeŋtude, Tubman huutoriima darnde mum teeŋtunde e wonde debbo gadano ngam mooftude kaalis e humpitaade yimɓe ngam wallitde yimɓe e neɗɗaagu, ina jeyaa heen : yaayaaɓe, ɓe ngalaa galleeji, ɓe ngalaa hakkillaaji. [3] E lewru ut 1957, galle sukaaɓe yaayaaɓe keso mo fedde toppitiinde ko fayti e wellitaare sukaaɓe Antoinette Tubman rokki kaalis mum, udditaa to Virginia . E hitaande 1958 o sosi fedde ballal ngam dañde kaalis ngam mahde opitaal keso wonande ñawɓe hakkillaaji to Monrovia. [4] Ko kanko wonnoo hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e renndo. [3] O teskaama e naatgol makko e nguurndam politik.
Caggal nde gorko makko sankii e lewru sulyee 1971, jawdi makko ina tolnoo e 220 miliyoŋ dolaar (~ 1.3 dolaar). e 2024 ) waɗi mo gooto e rewɓe ɓurɓe alɗude e winndere ndee. O sosi nokku ciftorgol William VS Tubman e nder estaad maɓɓe, fuɗnaange Monrovia to Totota, tuugnaade e mooɓondiral ngal o sosi gila e fuɗɗoode dewgal maɓɓe.
Gaagaa wonde debbo gadano, Tubman ina joginoo kadi gollorɗe ɗiɗi : motel e restoraan ina wiyee Coocoo’s Nest ; ko ndema e rogereeji ina wiyee Kafe Wilmetco.
O sankii ko ñalnde 18 lewru mbooy hitaande 2011. O wirnaa ko ñalnde 11 lewru juko hitaande 2011 to Egliis Metodist gooto, Monrovia.
Njawdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Stade dingiral to Monrovia inniraa ko Stade Antoinette Tubman ngam teddinde mo.
Njeenaaje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]1956 - Croix Grande de l'ordre de mérite de la Republique fédérale d'Allemagne.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ . Johnson Publishing Company. 18 November 1971. Ebony. Johnson Publishing Company. 1974. "'A Woman of Noble Character': Antoinette Tubman, Former First Lady, Buried :: FrontPageAfricaonline.com - All Things Africa 24/7". 2 February 2013. Archived from the original on 2 February 2013. Retrieved 14 February 2020.
- 1 2 3 4 5 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:12 - 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:1 - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedembassy