Antonia Eiriz
Antonia Eiriz Vázquez (1929–1995)[2] ko pentoowo Kubaa keewɗo doole, mo golle mum nganndiraa e sifaaji mum Ekspresionist, o hollitaama e nder Amerik Latin fof e nder nguurndam makko.
Nguurndam e golle O jibinaa ko to Havana, to Kubaa e nder leegal Juanelo, ko kanko woni ɓiɗɗo tokooso e nder sukaaɓe njeegomo. Nde o woni suka, o ƴellitii karallaagal e sewnde, e njuɓɓudi, e njuɓɓudi. Eiriz kadi ina wondi e polio nde o woni suka no feewi, ko noon kadi o foti wuurdude e rafi o haa o dañi nguurndam makko fof.[3] O fuɗɗii jaŋde makko e naalankaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde "San Alejandro" e hitaande 1953. Nde o woni toon ndee, o hollitii golle makko e naalankooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko Los Once ("fedde sappo e go'o"), gooto e maɓɓe, Guido Llinás, maa won sehil am ɓadiiɗo e jannginoowo.[4] O walli kadi nate e nder jaaynde wiyeteende Lunes, nde Guillermo Cabrera Infante winndi, nde wonnoo ko ɓeydaare e jaaynde wiyeteende Revolución.[5] Eiriz heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde San Alejandro e hitaande 1957.[6]
Eiriz jokki e wonde doole tiiɗɗe e nder naalankaagal caggal nde Kubaa yani e hitaande 1959. E hitaande 1964, o waɗii jeewte tati (ɗiɗi to Kubaa e gooto to Meksik), ɗo o woni "gooto e daande ɓurnde tiiɗde e nder leydi naalankaagal Kubaa".[7] E oon hitaande kadi o hollirta ko gooto e golle makko ɓurɗe anndeede, hono La Anunciación. E hitaande 1966 o hollirta ko e Raúl Martínez to Casa del Lago to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Meksik, hitaande rewtunde ndee kadi to Salon de Mai 23 to Pari, Farayse.[8] Golle Eiriz ƴettii waylo-waylo mawngo e darorɗe duuɓi sappo ɗii, nde golle makko Una tribuna para la paz democratica ("platform ngam jam demokaraasi") e hitaande 1968, laamu Kubaa yiyri ɗum ko "fooloowo", ɗum noon ko ɗum addani mo wonde luulndiiɗo.[ 4] O woppi pentugol ɗoon e ɗoon e oon hitaande, o yalti e dingiral naalankaagal keewngal, caggal ɗuum o waɗti nguurndam makko e doole makko ko ɓuri heewde e golle Kubaa kam e jannginde e jannginde naalankooɓe ummoriiɓe e nder galleeji.[6]
Eiriz heɓi yamiroore laamu Kubaa ngam yahde Amerik e hitaande 1993 sabu ŋakkeende cellal mum sabu ŋakkeende muñal.[9] Nde o ari Amerik o arti e pentol, o wuuri duuɓi ɗiɗi cakkitiiɗi nguurndam makko to Miami, Florida.[6] Eiriz timminii ko ina ɓura 25 nate mawɗe ɗe o waɗi e mbaadi nebam hade makko maayde, heen gootel ngam maantinde kala e duuɓi 25 ɗi o woppi nate sabu senngo.[5][6] Eiriz maayi ko ñalnde 9 marse 1995, e rafi ɓernde to Miami, to Floride.[9]