Artuur Persiwal
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Biritaani-Mawndi, Malaysiya, United Kingdom of Great Britain and Ireland |
| Allegiance | Biritaani-Mawndi |
| Innde | Arthur |
| Innde ɓesngu | Percival |
| Ɗuubi daygo | 26 Bowte 1887 |
| Ɗoforde | Aspenden |
| Date of death | 31 Siilo 1966 |
| Place of death | City of Westminster |
| Father | Alfred Reginald Percival |
| Dee/goriiwo | Margaret Elizabeth MacGregor Greer |
| Marude | Dorinda Margery Percival, unknown son Percival |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | military personnel |
| Janngi to | Rugby School, Staff College, Camberley |
| Start of work period | 1914 |
| Military, police or special rank | lieutenant-general, lieutenant general |
| Participated in conflict | World War I, World War II, Russian Civil War |
| Military branch | British Army |
| Award received | Military Cross, Companion of the Order of the Bath, OBE, Croix de guerre 1914–1918 |
Lietnaa-Seneraal Artuur Ernest Persival, CB , 2012 . DSO e Bar , OBE , MC , DL (26 desaambar 1887 – 31 lewru mbooy 1966) ko ofisee konu Angalteer . O yiyi golle e wolde adunaare adannde, o mahii golle konu tiiɗɗe e nder yontaaji hakkunde wolde, kono o ɓuri anndeede ko e foolde makko e wolde adunaare ɗimmere, nde Percival ardii konu Commonwealth Angalteer e nder kampaañ Malawi, mo o dañi foolde bonnde e wolde Singapuur .
Hokkude Percival e konu laamɗo Japon, konu ɓurngu mawnude e daartol konu Angalteer, bonni no feewi darnde Angalteer e darnde konu mum to Asii fuɗnaange . Won e daartiyankooɓe, ko wayi no Sir John Smyth, mbiyi wonde ŋakkeende kaalis ngam daɗndude Malaya Angalteer e ŋakkeende humpito, ŋakkeende kaɓirɗe doole Commonwealth to Malaya, wonaa ardorde Percival, woni ko sakkitii e foolde ndee.
Ñalɗi gadani
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Cukaagu e golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Artuur Ernest Persival jibinaa ko ñalnde 26 desaambar 1887 to wuro wiyeteengo Aspenden Lodge, Aspenden sara Buntingford e nder diiwaan Hertfordshire, Angalteer, ɓiy ɗiɗaɓo Alfred Reginald e Edith Persival (jibinaa ko Miller). Baaba makko ko gardiiɗo leydi e nder estaad Hamel’s Park, yumma makko ummorii ko e galle cotton Lancashire . E hitaande 1891, galle oo ina hoɗi e saraaji Thundridge to "Sprangewell" to Poles Lane, baaba makko ina winndaa e "Agent leydi" e binnditagol 1891, hay so tawii noon laaɓaani so tawii ko ɗum haa jooni wonande Hamel's Park, walla wonande ES Hanbury to Hanbuja estaad Poles (jooni ko ".
Percival fuɗɗii janngude ko e nokku biyeteeɗo Bengeo . Ndeen e hitaande 1901, o neldaa Rugby e miñiiko ɓurɗo waawde jaŋde, ɗo o woni boarder e nder School House. Almuudo moƳƳo, o janngi ɗemngal Gerek e Latin kono jannginoowo gooto siftini mo wonde "wonaa classic moƴƴo". Ko Percival heɓi tan e yaltude e hitaande 1906 ko seedantaagal duɗal toowngal. O woniino diɗɗal ɓurngal waawde, omo fijira kirikit e tennis e doggudu cross country . O ummii kadi o wonti sarwiis koloñaal e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Kono, golle makko konu puɗɗii ko e duuɓi makko seeɗa : hay so tawii o woniino tergal e fedde wiyeteende Youngsbury Rifle Club, omo golloroo e njulaagu njamndi mboɗeeri biyeteeɗo Naylor, Benzon & Company Limited to Londres, mo o naati e hitaande 1914, nde wolde adunaare adannde fuɗɗii.
Winnditaade e wolde adunaare adannde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Percival naati e ñalngu adanngu wolde ndee, ko o soldaat keeriiɗo e nder Korse heblo ofiseeji Inns of Court, tawi omo yahra e duuɓi 26, o artiraa caggal jonte joy heblo lesleso, o wonti lietnaa ɗiɗaɓo jooɗiiɗo . Fotde tataɓal wondiiɓe makko maa maay so hare ndee joofii. E lewru noowammbar Percival toɗɗaa e golle kapiteen . Hitaande rewtunde ndee o neldaa Farayse e bataliyoŋ 7ɓo (Service) keso sosaa e nder konu Bedfordshire (caggal ɗuum konu Bedfordshire e Hertfordshire ), [1] konu nguu wonti e nder konu 54ɓo, ñalnde 18ɓiire (Fuɗnaange) Division 9 lewru nduu Somme (1 sulyee 1916) acci Percival alaa ko bonnata, kono e lewru suwee o gaañiiɗo no feewi e nokkuuji nay e mboros, nde o ardii sosiyetee makko e hare to Schwaben Redoubt, caggal mboros wuro Thiepval, o rokkaa kadi « Croix militaire » (MC), citation :

Percival ƴetti golle keewɗe e nder konu Essex Regiment e lewru oktoobar 1916, nde o selli e gaañanɗe makko to opitaal. O toɗɗaa ko mawɗo (major) jooɗiiɗo e nder konu makko gadano. E hitaande 1917, o wonti komandaajo bataliyoŋ mo darnde lietnaa-kolonel . E nder wolde Almaañ e ndunngu, Percival ardii wolde nde hisni fedde artillerie Farayse e nanngugol, heɓi Croix de Guerre . E nder dumunna juutɗo e lewru mee 1918, o woni konu Biraam 54. O rokkaama njeenaari (brevet) haa o wonti major, , o rokkaa kadi yamiroore golle teskinɗe (DSO), tawi citation makko ina hollita ko wayi no : O joofniri wolde nde, nde joofi ñalnde 11 noowammbar 1918 sabu Armistice e Almaañ, ko o soldaat tedduɗo, sifotoo ko « jom doole no feewi », o wasiyiima e Staff College .
Mudda hakkunde wolde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Riisi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jaŋde Percival leeltinii e hitaande 1919 nde o felliti waɗde golle e Archangel Command to Mission Militaire Angalteer e nder naatgol Riisi worgo e wolde hakkunde leyɗeele Riisi . E wonde gardiiɗo ɗiɗaɓo e konu 45 Royal Fusiliers, o dañii bar e DSO makko e lewru ut, nde njangu makko e nder operaasiyoŋ Gorodok to bannge worgo Dvina addani Angalteer nanngude 400 soldaat konu boɗeejo . Citation oo ina winndaa heen :
O yamiri koloñaal Gorodok ñalnde 9–10 ut 1919, e jaambaraagal mawngal e karallaagal, e dow nafoore ndee koloñaal, doole bannge ñaamo Dvina mbaawii nanngude paandaale mum fof. E nder hare gaño ummoraade Selmenga feewde Gorodok o jaggi yimɓe makko no feewi. Gaño oo riiwtaama e baasal mawngal, acci 400 kasoo e juuɗe amen.
Hare ndimaagu leydi Irlande
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
E hitaande 1920, Percival neldaa to Irlannda, o haɓi e konu repibilik irlannda (IRA) e nder wolde ndimaagu Irlannda, ko adii fof ko o gardiiɗo sosiyatee, caggal ɗuum o woni ofisee toppitiiɗo konu 1st Essex Regiment . O woni ko e Bandon e Kinsale e nder diiwaan Cork . E lewru desaambar 1920, Kumannda mawɗo konu Angalteer to Irlannda ( Nevil Macready ) humpitiima Kabinee Angalteer wonde « rewtinnde laawɗunde » ina yamiraa e nokkuuji ɗo sariya konu woni ɗoo . Percival hollitii wonde ko o komandaajo baawɗo haɓaade njiyaagu, teskinɗo e mbaawka mum e mooftude humpitooji e sosde fedde konu koyɗe welooji, baɗnooɗe koloñaaluuji diwooje . O tuumaama kadi e kasooji keewɗi e nder IRA, wonde o huutoriima torla e nder naamne. [2] Ko ɗum waɗi Percival wonti gooto e komanndaaji Angalteer ɓurɗi yiɗeede e nder leydi Irlannda e oon sahaa, o daɗii e warngooji tati ɗi IRA waɗi. IRA fodaniino kala nannguɗo walla warɗo Percival njoɓdi 1 000 £.
Caggal nde IRA wari sarwiis gooto e konstabulaaji laamɗo Irlannda to yaasi ekkol Bandon e lewru sulyee 1920, Percival nanngi Tom Hales, gardinooɗo konu IRA 3ɓo Cork, e Patrick Harte, gardinooɗo konu IRA, ko ɗum waɗi o rokkaa OBE . Hales e Harte fof caggal ɗuum mbiyi ɓe torlaama nde ɓe ngonnoo e kasoo ndee, e wiyde komandaajo IRA biyeteeɗo Tom Barry, Harte heɓiino fiyre mawnde e wuttulo bundu to suudu makko, ɗum addani mo ñawu ngaandi, o maayi e opitaal hakkille e hitaande 1925 sabu ɗuum. Ofisee toppitiiɗo humpito Angalteer, caggal ɗuum fasist Angalteer biyeteeɗo Ormonde Winter, caggal ɗuum tuumi wonde Hales humpitiima IRA nde o woni e kasoo Angalteer, o sosi tuume makko ngam ittude hakkillaaji e pellital makko rokkude inɗe banndiraaɓe makko IRA ngam yoɓde ñaawoore ɓurnde famɗude.
Ñalnde 4 feebariyee 1921, nde o tawtoraa njillu ngu konu Angalteer waɗi hakkunde Bandon e Kilbrittain, Percival fiyi, wari Patrick Crowley Jr., ballitooɗo IRA . Barry winndi caggal ɗuum wonde Percival ko « ko ɓuri bonde e haɓaade Irlande e nder ofiseeji Angalteer gollotooɗi ɗii fof ». David Lloyd George e Winston Churchill kawri e Percival e hitaande 1921, nde o noddiraa seedantaagal karallo e nder wiɗto hare ndimaagu Irlande. [2]
Percival maa waɗ caggal ɗuum jeewte keewɗe ko fayti e ko o yi’i to Irlannda, ɗo o teeŋtini nafoore golle kaawniiɗe e njulaagu, mooftude humpitooji, jogaade kisal e gollondiral hakkunde doole kisal ceertuɗe . Daartoowo biyeteeɗo JBE Hittle winndii wonde e nder denndaangal ofiseeji Angalteer to Irlande "Percival ina seerti e jikkuuji mum bonɗi, saɗtuɗi feewde e kasoo IRA, tuumaaɗo e siwil en ɓe ngalaa gacce... O tawtoraama kadi e warngooji, e ustude gese e njulaagu ngam jaabaade njanguuji IRA. Percival wonnoo ko e njilluuji IRA e nder leydi hee "jogaade cockshots e remooɓe gollotooɓe e nder gese". Ina gasa tawa Percival ina wondi e caɗeele e oon sahaa, hono Kapiteen konu Angalteer biyeteeɗo Bernard Montgomery, winnduɗo Percival ko fayti e peeje ɗe o huutortoo ngam haɓaade murtuɓe Irlande : "Miijo am e hoore am ko ngam heɓde hare nde alaa yurmeende, aɗa foti wonde. Oliver Cromwell, walla Almaañnaaɓe, maa njoofnu ɗum e nder dumunna juutɗo no feewi. Clifford Kinvig, winndiyanke nguurndam Percival ina sikki ko o fenaande e nder njuɓɓudi repibilik Irlande sabu makko « waasde jogaade doole e etaade halkude ruuhu ɓesngu nguu e njuɓɓudi IRA ».
Ofisee gollordu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Percival janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Staff, to Camberley, tuggi 1923 haa 1924, ɗo seneraal mawɗo Edmund Ironside woni Kumannda mum, ɗo o janngini ɗum ko JFC Fuller, gooto e ƴeewtooɓe yurmeende seeɗa e deftere makko, Hare Malaya, duuɓi capanɗe jeegom caggal ɗuum. O weltiniri jannginooɓe makko, ɓe cuɓii mo e nder almudɓe njeetato ngam yaawde yahrude yeeso, e almudɓe wondiiɓe makko yiɗɓe karallaagal makko e kirikit. Caggal nde o toɗɗaa e konu Cheshire, o waɗi duuɓi nay e konu Nijeer e nder konu Royal African Frontier Force to Afrik hirnaange , o woni ofisee golloowo . O rokkaama njeenaari (brevet) haa o wonti lietnaa-kolonel e hitaande 1929.

E hitaande 1930, Percival waɗi hitaande ina jannga to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi ndii, to Greenwich . Tuggi 1931 haa 1932, Percival wonnoo ko ofisee mawɗo konu to bannge tolno 2, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu. Komandaajo kolees oo ko hannde Seneraal Major Sir John Dill, wonnooɗo jannginoowo Percival e nder duuɓi sappo garooji ɗii, ballitooɗo ngam tabitinde yahrude yeeso gardiiɗo makko. Dill ƴetti Percival ko ofisee fotnooɗo wonde, o winndi wonde « omo jogii mbaawka keewka, ganndal konu jaajngal, hakkille moƴƴo, kadi ko o golloowo jaawɗo no feewi, laaɓtuɗo » kono o ɓeydi heen « o alaa fof ɗo o woni ɗoo, tee neɗɗo ina waawi waasde, e fuɗɗoode hawrude e makko, weltaade e makko ». [2] E ballal Dill, Percival toɗɗaa ngam ardaade bataliyoŋ 2, konu Cheshire tuggi 1932 haa 1936, e fuɗɗoode ko to Malta . E hitaande 1935, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Imperial Defense to Londres.
Percival waɗtaa kolonel timmuɗo e lewru marse 1936, [1] e haa hitaande 1938 [2] o wonii Ofisee Seneraal to bannge tolno 1 to Malaya, mawɗo estaf to Seneraal Dobbie, Ofisee Seneraal Komandaajo to Malaya. E oon sahaa, o anndi Singapuur nattii wonde leydi keeriindi. [3] O miijii mbaawka jippagol Japon to Taylande ngam « burgle Malaya e damal caggal [4] [5] waɗde ƴeewndo mbaawka hare waɗeede e Singapuur ummoraade Fuɗnaange, nde rokkaa Biro Konu, nde Percival kadi caggal ɗuum miijii ina nanndi e peeje He91 Feere Dobbie nde huutoraaka ngam mahngo difagol tabitngol to Johore Fuɗnaange, Percival arti to Angalteer [6] artiraa (waktu) e gardagol brigadier to Staff General, Aldershot Command .
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "commission". - 1 2 3 Thompson 2005.