Asibiti Ekkitinoore Jaami'aare Jos
| Golle imaaɗe | 1981 |
|---|---|
| Laamu innde | Jos University Teaching Hospital |
| Wolde | Inngilisjo |
| Affiliation | University of Jos |
| Duungal | Afirik |
| Lesdi | Naajeeriya |
| Nder laamoore | Jos |
| Location | Jos |
| Jonde kwa'odineto | 9°55′6″N 8°53′32″E |
| Office held by head of government | chief medical officer |
| Parent organization or unit | Diiwal Filato |
| Street address | University of Jos, Plateau State, P.M.B. 2076 |
| Laawol ngol laamu anndani | http://juthnigeria.org/ |
| Emergency services | available |

Asibiti Ekkitinoore Jaami'aare Jos (JUTH) woni asibiti ekkitinoore jaami'aare nde lesdi Naajeeriya, sosaande nder hitaande 1975 nde anndiraa dow kuugal parlemaa nder hitaande 1981 nde woni nder Diiwal Filato, Jos North.[1][2] Mawɗo gardiiɗo safaara oo ko Doktoor Bupwatda Pokop Wushipba.[3][4] Mawɗo Direkta Medikal, anndini gollotooɓe e njeenaaje teskinɗe e juutɗe ñalnde 15 lewru Disammba ngam semmbinde nokku gollorɗo JUTH.[5]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Asibiti janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos sosaa ko e hitaande 1975.[1] Nde sosaa ko e laamu Seneraal Yakubu Gowon kono nde yamiraa ko e hitaande 1977 e laamu Seneraal Olusegun Obasanjo.[6] E hitaande 2001, fedde Bill & Melinda Gates gollodiima e JUTH ngam sosde laboratuwaar ngam haɓaade VIH.[1] E hitaande 2007, Obasanjo yamiri nokku duumotooɗo ngam asibiti oo.[6]
Limtol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Nokkuuji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokkuuji JUTH ina ngoodi nay ko wayi no:[7]
- JUTH Nokku duumotooɗo, Lamingo
- Catal Cellal Kuuɓtidinngal, Gindiri
- Duɗal cellal kuuɓtodinngal Zamko
- Kilinik Gollotooɓe Fedde nde, Tudun Wada
Battaare
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]JUTH ina jogii battaare 43:
- Njuɓɓudi.
- Konte.
- Anestesi.
- Nyaamdu.
- Patoloji kemikal.
- Safaara renndo.
- Cellal Cukalel e Hunduko.
- Direkteer janngingol e sarwisaaji kilinik.
- Ñaamde.
- Sarwisaaji nder leydi.
- Safaara ɓesngu.
- Hematoloji e Ƴiiƴam.
- Binndanɗe cellal.
- Patoloji anatomi e safaara ñaawoore.
- Karallaagal kumpital e jokkondiral.
- Kabaaru, Porotokol, e jokkondiral hakkunde yimɓe.
- Ƴeewndo nder leydi.
- Fedde kisal nder leydi.
- Je umrore.
- Mikrobiyoloji safaara.
- Golle Renndo Cafrirɗe.
- Lekki.
- Sarwisaaji infirmiyeeji.
- Sarwisaaji ƴeewndorɗe hunduko.
- Opereeji hunduko e yeeso.
- Obstetrik e Ginekoloji.
- Gite.
- Ortopedi e Trauma.
- Otorinolaringoloji (ENT).
- Ñawbuuli sukaaɓe.
- Farmasi.
- Fisiyoterapi.
- Pewnugol, Wiɗtooji, e Limlebbi.
- Sodeede.
- Safaara hakkille.
- Dental haɓaade.
- Rajo-yoloji.
- Onkoloji Rajoterapi.
- Dental restoraasiyoŋ.
- Magasinuuji e kaɓirɗe.
- Seekogu.
- Moota.
- Golle.
Koɗkiiji e Yunituuji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fedde aksidaaji e caɗeele (A&E)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ndee fedde ko mooftirgel janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos jaabtoowal aksidaaji ceertuɗi e ñawɓe emergency. Koolol aksidaaji e urgence ina waɗi 34 leeso. Ina waɗi mediboard holliroowo humpitooji e sahaa tigi-rigi ñawɓe naatɓe, ñawɓe kesi ƴeewtaaɓe, e ñawɓe yaltuɓe.
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jokkondiral JUTH e Koldaa ganndal cellal, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos ina rokka janngooɓe safaara e porogaraamuuji dipolomaaji. E nder ɗuum, JUTH ina rokka humpito keeriiɗo e heblooji e jokkondire nder departemaaji mum wonande janngooɓe safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos College of Sciences Health. Hitaande kala, JUTH ina naatna Doktooruuji, Infirmiyee en, Annduɓe Laboratuwaaruuji Cafrirɗe, Dentist en, e ko nanndi heen.[8] Faculties 5 ina ngoodi ko wayi no:
- Faculty of Basic Clinical Sciences
- Faculty of Basic Medical Sciences
- Faculty of Clinical Sciences
- Faculties of Dental Sciences
- Faculties of Health Sciences and Technology
Firooji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 "University of Jos, Jos University Teaching Hospital, Nigeria". Fogarty Global Health Training Program. Archived from the original on 2 October 2022. Retrieved 26 May 2022.
- ↑ "University of Jos". Britannica Encyclopaedia. Archived from the original on 26 May 2022. Retrieved 26 May 2022.
- ↑ "Jos University Teaching Hospital". JUTH. Archived from the original on 28 March 2022. Retrieved 26 May 2022.
- ↑ NNN (19 March 2022). "JUTH 'll never discriminate in service delivery – CMD". NNN. Retrieved 26 May 2022.
- ↑ Nigeria, News Agency of (2024-12-15). "JUTH rewards outstanding employees to boost productivity". Peoples Gazette Nigeria (in Engeleere). Retrieved 2024-12-15.
- 1 2 Oluwapelumi Matthew, Akinola. "Brief History of JUTH" (PDF). Federal University, Ndufu-Alike, Ikwo. Archived (PDF) from the original on 19 March 2022. Retrieved 26 May 2022.
- ↑ admin (2024-07-22). "Brief History". Jos University Teaching Hospital (in Engeleere). Retrieved 2024-12-07.
- ↑ dolotop (2024-10-18). "UNIJOS inducts 112 medical doctors, calls for ethical excellence". National Accord Newspaper (in Engeleere). Retrieved 2024-12-08.