Jump to content

Asif ibn Barkhiya

Iwde to Wikipedia
Asif ibn Barkhiya
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Inditirdeآصْفي بْن بَرخيا Taƴto
InndeAsif Taƴto
Sana'ajiminister Taƴto
King Solomon enthroned between grand vizier Asif (left) and king of jinn (right). A 16th-century (Safavid) miniature.

Āṣof bin Barkhiyā (Aarabik: آصف بن برخيا) ina sikkaa ko kañum woni mbaydi binndol lislaam, ndi addani Laamɗo Laamiiɗo Sheba, haa King Solomon "..e nder gite mum". E nder darnde vizier ñaawirdu,[1][2] ko daartol sahaa e sahaa fof ina siftina e lore Fuɗnaange hakkundeejo, kono ma a taw ko ɓuri ɗum e nder cirƴe occult. Limre ndee e hoore mum ko ɓuri heewde ko ɗe teskaaka, sibu ko seeɗa tan e tuugnorgal e makko tawaa e nder binndanɗe ɓooyɗe so wonaa rewrude e kelme laaɓtuɗe e nder Faandaare 27 Qur’aana. Kono tan, omo feeñi e defte keewɗe jowitiiɗe e occultism lislaam walla Ruhaniyaya, e nder gooto mo nganndu-ɗaa ko kañum siforii ɗum to bannge (tiiɗnaare, al-Ajnas). Ko noon ne kadi, e nder duuɓi ɗi o teddiniraa e aadaaji exegetik Quraan ɗo doole ɗe o joginoo ɗee, ina njokkondiri e Innde Allah nde alaa ko waawi heen.

O waawi anndireede no Asaf Asaf, ɓii Berachiah Gershonite mo o haali e 2 Chronicles 20:14.

Haala Qur'aana ko nii siforii:

O wi’i: “Eeh Diisnondiral, hol e mon addanta mi jappeere mum, hade maɓɓe arde e am e dow jokkere enɗam?” [Qur’aana 27:38] Ifrit gooto e jinneeji wiyi, “Miɗo addana ma ɗum, ko adii nde ummotoɗaa e nokku maa; Miɗo jogii semmbe ngam ɗum [Qur’aana 27:39] kadi miɗo hoolii.’ Wii joom ganndal deftere ndee, “miin maa mi addan ma nde, hade gite maa wartaade e maa.” Ndeen nde o yi’i cfum ina joocfii e yeeso makko, o wi’i cfum ko e 6amtaare Joomiraacfo am ngam jarribaade mi, so mi yettii walla mi yettaaki. Kala yettoowo ina yetta tan ko moƴƴere ɓernde mum, kala mo yettaaki -- Joomiraawo am ko goonga ina heewi, ina yaakorii.' [Qur’aana 27:40] O wi’i: “Suttu jappeere maako ngam maako, min ndaara to o ɗon arda walla to o ɗon nder ɓe ardaaka.” [Qur’aana 27:41] Ndeen o arii, wi’aama: “Mbele jappeere maa ina wayi no?” O wi’i: “Ko noon wayi.” 'Min ndokkaama ganndal yeeso makko, min ngoni ko e dogde, [Qur'aana 27:42].

Deftere Ibnu Kasiir e nder Tafsir Ibnu Kasiir:

(Gooto e makko ina wondi e ganndal binndol wiyi: ) Ibnu Abbaas wiyi, “Ko cfuum woni Asif, binndoowo Suleymaani.” Kadi ko Muhammadu bin Ishaq ummorii ko e Yazid bin Ruumaan wiyi ko o Asif bin Barkhiya’ kadi ko o gooŋɗinɗo gooŋɗinɗo gannduɗo Innde Alla ɓurnde mawnude. Qatadah wiyi : “ko o goonɗinɗo e nder yimɓe, innde makko ko Asif .” (Miɗo addana on ɗum e nder ɓuuɓri gite!) Maanaa, ƴettu gite maa ƴeew no mbaawirtaa fof, hade maa ɓuuɓde e ɓuuɓde, aɗa tawa ɗum yeeso maa. Ndeen o ummiima, o wujjiti o wullitii Alla, yoo O toowe. Mujahid wiyi : “o wiyi, aan joom teddungal e teddungal.” Nde Sileymaani e maw6e mum njiyi cfum e yeeso ma66e.

E nder kitab al-kafi, Imaam Hasan al-Askari hollitii wonde innde Alla ɓurnde mawnude ina waɗi alkule capanɗe jeeɗiɗi e tati, Asif ina anndi heen tan ko alkule goote. E oon ɓataake, leydi hakkunde makko e jappeere laamɗo debbo Sheeba ɓuuɓtii haa o waawi waɗde jappeere ndee yeeso Suleymaani, leydi ndii arti e ngonka mum hade mum ɓuuɓde gite. O jokki heen wonde Limaamuuji Ahl al-Bayt ina nganndi capanɗe jeeɗiɗi e ɗiɗi e alkule ɗee kadi alkule cakkitiiɗe ɗee ina njooɗii tan e Alla ko ganndal ghaib.

  1. Richard F. Burton, Book of the Thousand Nights and a Night: vol. I, Kissinger Publishing Co, 2003, p. 42
  2. S Bağci, Muqarnas, 1995