Asif ibn Barkhiya

Āṣof bin Barkhiyā (Aarabik: آصف بن برخيا) ina sikkaa ko kañum woni mbaydi binndol lislaam, ndi addani Laamɗo Laamiiɗo Sheba, haa King Solomon "..e nder gite mum". E nder darnde vizier ñaawirdu,[1][2] ko daartol sahaa e sahaa fof ina siftina e lore Fuɗnaange hakkundeejo, kono ma a taw ko ɓuri ɗum e nder cirƴe occult. Limre ndee e hoore mum ko ɓuri heewde ko ɗe teskaaka, sibu ko seeɗa tan e tuugnorgal e makko tawaa e nder binndanɗe ɓooyɗe so wonaa rewrude e kelme laaɓtuɗe e nder Faandaare 27 Qur’aana. Kono tan, omo feeñi e defte keewɗe jowitiiɗe e occultism lislaam walla Ruhaniyaya, e nder gooto mo nganndu-ɗaa ko kañum siforii ɗum to bannge (tiiɗnaare, al-Ajnas). Ko noon ne kadi, e nder duuɓi ɗi o teddiniraa e aadaaji exegetik Quraan ɗo doole ɗe o joginoo ɗee, ina njokkondiri e Innde Allah nde alaa ko waawi heen.
O waawi anndireede no Asaf Asaf, ɓii Berachiah Gershonite mo o haali e 2 Chronicles 20:14.
Haala
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Haala Qur'aana ko nii siforii:
O wi’i: “Eeh Diisnondiral, hol e mon addanta mi jappeere mum, hade maɓɓe arde e am e dow jokkere enɗam?” [Qur’aana 27:38] Ifrit gooto e jinneeji wiyi, “Miɗo addana ma ɗum, ko adii nde ummotoɗaa e nokku maa; Miɗo jogii semmbe ngam ɗum [Qur’aana 27:39] kadi miɗo hoolii.’ Wii joom ganndal deftere ndee, “miin maa mi addan ma nde, hade gite maa wartaade e maa.” Ndeen nde o yi’i cfum ina joocfii e yeeso makko, o wi’i cfum ko e 6amtaare Joomiraacfo am ngam jarribaade mi, so mi yettii walla mi yettaaki. Kala yettoowo ina yetta tan ko moƴƴere ɓernde mum, kala mo yettaaki -- Joomiraawo am ko goonga ina heewi, ina yaakorii.' [Qur’aana 27:40] O wi’i: “Suttu jappeere maako ngam maako, min ndaara to o ɗon arda walla to o ɗon nder ɓe ardaaka.” [Qur’aana 27:41] Ndeen o arii, wi’aama: “Mbele jappeere maa ina wayi no?” O wi’i: “Ko noon wayi.” 'Min ndokkaama ganndal yeeso makko, min ngoni ko e dogde, [Qur'aana 27:42].
Miijo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Deftere Ibnu Kasiir e nder Tafsir Ibnu Kasiir:
(Gooto e makko ina wondi e ganndal binndol wiyi: ) Ibnu Abbaas wiyi, “Ko cfuum woni Asif, binndoowo Suleymaani.” Kadi ko Muhammadu bin Ishaq ummorii ko e Yazid bin Ruumaan wiyi ko o Asif bin Barkhiya’ kadi ko o gooŋɗinɗo gooŋɗinɗo gannduɗo Innde Alla ɓurnde mawnude. Qatadah wiyi : “ko o goonɗinɗo e nder yimɓe, innde makko ko Asif .” (Miɗo addana on ɗum e nder ɓuuɓri gite!) Maanaa, ƴettu gite maa ƴeew no mbaawirtaa fof, hade maa ɓuuɓde e ɓuuɓde, aɗa tawa ɗum yeeso maa. Ndeen o ummiima, o wujjiti o wullitii Alla, yoo O toowe. Mujahid wiyi : “o wiyi, aan joom teddungal e teddungal.” Nde Sileymaani e maw6e mum njiyi cfum e yeeso ma66e.
E nder kitab al-kafi, Imaam Hasan al-Askari hollitii wonde innde Alla ɓurnde mawnude ina waɗi alkule capanɗe jeeɗiɗi e tati, Asif ina anndi heen tan ko alkule goote. E oon ɓataake, leydi hakkunde makko e jappeere laamɗo debbo Sheeba ɓuuɓtii haa o waawi waɗde jappeere ndee yeeso Suleymaani, leydi ndii arti e ngonka mum hade mum ɓuuɓde gite. O jokki heen wonde Limaamuuji Ahl al-Bayt ina nganndi capanɗe jeeɗiɗi e ɗiɗi e alkule ɗee kadi alkule cakkitiiɗe ɗee ina njooɗii tan e Alla ko ganndal ghaib.