Jump to content

Aster Medcity

Iwde to Wikipedia

Ospitaal Amrita, anndiranooɗo ko adii ɗuum ko Duɗal gannde safaara Amrita (AIMS) ko opitaal toppitiiɗo ko fayti e safaaraaji keewɗi, jooɗiiɗo to Kochi, to leydi Indiya. Nde jokkondiri e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amrita to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Amrita, ngal jeyaa ko e nokkuuji safaara ɓurɗi mawnude e nder leydi Indiya, tawi ko ɓuri heewde e nokkuuji mahraaɗi ko ina tolnoo e 3,33 miliyoŋ sq.ft, tawi ko 125 ektaar leydi.[1] Ko opitaal 1 350 leeso, ballitooɗo hitaande kala fotde 800 000 ñawɗo yaltuɗo e 50 000 ñawɗo wonɗo e nder safrirde. Sosi nde ko Mata Amritanandamayi, nde udditi nde ñalnde 17 lewru mbooy hitaande 1998 e gardiiɗo jaagorɗe ndeen, hono Atal Bihari Vajpayee. Hiisawal Mata Amritanandamayi woni fedde mawnde. Kampus oo ina waɗi kadi duɗal safaara, dental, infirmiyee, gannde cellal, duɗal farmasi e duɗal gannde nano e safaara molekulaaji Amrita Vishwa Vidyapeetham.

Ron Gottsegen woni gardiiɗo golle ɗee, Prem Nair woni gardiiɗo safaara e nder duɗal ngal. Dr.Girish Kumar K.P. woni hooreejo/dekan duɗal safaara Amrita. Ospitaal oo heɓii seedantaagal ummoraade e fedde ngenndiire toppitiinde ƴeewndo e kalibraasiyoŋ (NABL) ngam laboratuwaaruuji mum e fedde ngenndiire toppitiinde opitaaluuji e toppitiiɓe cellal (NABH) ngam opitaal oo fof. E hitaande 2022, Duɗal Cafrirɗe Amrita wonii limngal go’aɓal ɓurngal moƴƴude e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Indiya, e nder limlebbi maɓɓe hitaande kala NIRF.[2]

Yiyngo

Edapally toll jokkorgal innde alluwal e Amrita Ospitaal Amrita to Kochi ina rokka nokkuuji baɗɗi 31 suudu safrirdu jamaanu, 275 leeso cafrirɗo, ordinateer timmuɗo e lowre (HIS), departemaa radiyoloji timmuɗo, sarwiis telemedicine 24/7 e laboratuwaar safaara. Infrastructure cellal wondude e duɗal safaara ina jogii nokku mahaaɗo fotde 3,33 miliyoŋ m2, ina yaaji e 125 ektaar leydi. Duɗal cafrirɗe duɗal jaaɓi haaɗtirde Amrita ina jogii 17 Centre d’excellence e 29 departemaa keeriiɗo ballitooɗo 670 jannginoowo e 4 000 golloowo ballitoowo.

Hayre gonnde e opitaal Amrita ɗiɗaɓo to Faridabad, Haryana, lelnaama ñalnde 9 mee 2016, ngam gollanaade diiwaan laamorgo leydi Delhi. E nder 2 400 leeso e 81 departemaa keeriiɗo, ko kañum woni opitaal keeriiɗo ɓurɗo mawnude e nder leydi Indiya. Ko ɗoon nokku keso oo udditaa ñalnde 24 lewru bowte hitaande 2022, ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Indiya, hono Narendra Modi.[3][4]

Mahdi Leɗɗe ɗee fof ko 1 350 Tolno leɗɗe cafrorteeɗe : 275 Tolno ñawɓe e nder hitaande : 50 000 neɗɗo Tolno ñawɓe yaltuɓe e hitaande kala : 800 000 neɗɗo Toɓɓere operaasiyoŋ: 31 Total laabi seppooji robooji: 3871 Hakke mbayliigu terɗe : 2148 Wiɗtooji e ƴellitaare Ƴellitaare nanomedicine baawɗo warde kanseer mo ñawu nguu haɗata Ñalnde 16 oktoobar 2012, AIMS hollitii wonde waɗii nanomedicine ngam safrude ƴiye kanseer ɗe ñawu nguu waawataa huutoraade ngam safrude ñawu nguu (Kanser ƴiiƴam).[5]

Njeenaaje Njeenaari ɓurndi moƴƴude e cellal leydi 2013 E lewru Duujal 2013, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FICCI) rokkii AIMS ‘Njeenaari ɓurndi moƴƴude e cellal leydi ndii 2013’ ngam wonde opitaal ɓurɗo moƴƴude e nder leydi ndii.[6] Njeenaari ndii ko ngam anndinde golle maantiniiɗe ɗe opitaal oo waɗi ngam "moƴƴinde cellal" e golle mum laaɓtuɗe e sahaa mum.[6]

Njeenaaje ngenndiije ɓurɗe moƴƴude e cellal 2016 E lewru suwee 2016, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FICCI) rokkii AIMS ‘Njeenaaje ɗiɗi ngam ƴellitde cellal ngenndi’. AIMS heɓi njeenaaje ɗee e cate ‘Kisal ñawɓe’ e ‘Kesam-hesaagu e karallaagal safaara’. Njeenaari ‘Kesam-hesaagu e karallaagal safaara’ jaɓaama e juuɗe Doktoor Mahesh Kappanayil ngam ƴellitde mbaydi tappirde 3D e nder seppooji ɓernde jibinannde. Njeenaari ‘Kisal Ñawɓe’ ndi Doktoor Sanjeev Singh jaɓi ɗum ngam golle makko e kisal ñawɓe e reentaade ñawɓe.[7]

Luural Seppo infirmier en ngam ɗaɓɓude ɓeydugol njoɓdi E lewru desaambar 2011, infirmiyee en to duɗal ganndal safaara e wiɗto Amrita mbaɗii seppo ngam haɓaade njuɓɓudi safrirde ndee, ngam ɗaɓɓude ɓeydagol njoɓdi. Ɗum jeyaa ko e seppooji ɗi infirmiyee en mbaɗi e nder leydi Kerala fof.[8] Seppo ngo noddaama nde ardiiɓe fedde infirmiyee en mbiyi ko terɗe gollotooɓe e opitaal ɓe piyi ɓe. Caggal ɗuum, polis noddaa ngam haɗde seppooji ɗii, ɓe kuutorii baton ngam sarde seppooɓe ɓee. Njuɓɓudi ndii wiyi wonde golle ɗee mbaɗataa hay so tawii infirmiyee en ɓee njokkii e seppooji mum en ɗi ngalaa keerol.[9] Ɓe kollitii wonde teemedde jaŋngooɓe infirmiyeeji ɓe ngonaa dewondirɓe e Amritanandamayi ina ɗaminii serveer ñawɓe to opitaal.[10] E joofnirde nanondiral waɗaama hakkunde njuɓɓudi safrirde ndee e seppooɓe ɓee, tawi ko njuɓɓudi safrirde ndee ƴettata ñaawoore ndee, ɗaɓɓaande maɓɓe ɓeydugol njoɓdi ndee ƴeewtee.[11]

Tuumeede ñaawoore dorog nde wonaa laawol E lewru ut 2012, tele Indiavision hollitii wonde duɗal ganndal safaara e wiɗto Amrita e opitaaluuji keewɗi to Kerala ina ƴeewndotoo leɗɗe kese e patie