Atbara
| Lesdi | Sudan |
|---|---|
| Nder laamoore | River Nile |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+03:00 |
| Jonde kwa'odineto | 17°43′0″N 33°59′0″E |





[1]Atbara (waktuuji goɗɗi Atbarah) (Aarabeeɓe: عطبرة ʿAṭbarah) ko wuro tawaango e nder diiwaan maayo Niil to fuɗnaange-rewo Sudaan.[1]
Sabu jokkondiral mum e gollordu laana njoorndi, Atbara ina anndiraa kadi ‘Wuro laana njoorndi’.[2]
Yimɓe Atbara[3] limtaama ko 134 586 e nder binnditagol hitaande 2008.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Koɗki maayo Niil e maayo mum ɓurngo woɗɗude, hono maayo Atbarah (Bahr-el-Aswad, walla maayo ɓaleejo) ko nokku keewɗo faayiida ngam golle konu. e hitaande 1619 Atbara heɓtaa, konu laamu Ecoppi ƴetti ɗum.[3] E wolde Atbara, ñalnde 8 abriil 1898 sara Nakheila, to bannge worgo maayo ngoo, konu Angalteer-Misra Lord Kitchener fooli konu Mahdist en, tawi ko Amir Mahmuud Ahmad ardii ɗum en. Darnde Kitchener tiiɗnde addani mo heɓde nafoore mawnde e wolde Omdurman ñalnde 2 suwee 1898,[4] rokki Angalteer laamu Sudaan.[4]
Wuro ngo wonnoo ko caka gollordu laana njoorndi Sudaan. Lonngere ina famɗi ɗo waɗata jooni kadi yah-ngartaa ina usta no feewi. Stasiyoŋ asliijo oo e cuuɗi gollotooɓe laana njoorndi ɗi keewaani, ɗi mbaydi mum en ko dome, ina keddii. Senndikaa gadano e nder leydi Sudaan sosaa ko e hitaande 1946 hakkunde gollotooɓe laana njoorndi to Atbara.
Ina gasa tawa ko sabu doole senndikaaji laana njoorndi, Atbara ina hiisee kadi e heewɓe wonde ko galle kominist Sudaan. Jaafar Nimeiri, hooreejo leydi Sudaan tuggi 1969 haa 1985, ina wayloo hakkunde kominist, kapitaalis, e fundamentalism lislaam – fawaade e hol mo o yiɗi heɓde e bannge makko e ittude kaalis – fawaade e kominist ina joginoo semmbe mum e saraaji Atbara.
Atbara kadi woni fuɗɗoode mooɓondiral ngam haɓaade laamu nguu e lewru Duujal 2018.[5]
Geografi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atbara woni ko e nokku ɗo maayo Niil e Atbarah kawri.[6]
Atbara ina waɗi diiwanuuji keewɗi ina heen diiwanuuji Umbukole ɗi ngonnoo ko galle duɗal jaaɓi haaɗtirde gadanal to Atbara. Diiwanuuji goɗɗi ɗii ko diiwaan laawol laana njoorndi, Almurabaat, Alsawdana e Almatar.[7]
Umbukole woni innde nde ɓe hokkata laamorde lesdi ndi'i haa woyla lesdi Kurti. Ko hannde ɓuri siftoreede ko innde diiwaan tokooso to Atbara.
Ina jeyaa e diiwanuuji mawɗi Atbara, Al-Dakhla (الداخلة) e ɗemngal Arab. Won heen haa jooni ina kuutoroo innde Al-Dakhla ngam wiyde Atbara.
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atbara ina jogii weeyo jeereende ngulnde (senngo weeyo Köppen BWh). Tampere hitaande kala ina yettoo ko ɓuri 30 °C (86 °F) e tolno nguleeki ina tolnoo e 40 °C (104 °F) e nder lebbi 7 hitaande. Hakindo toɓooli hitaande kala ko 60 mm, ko ɓuri heewde ko e lewru sulyee e lewru ut. Atbara ko naange, ina hawra e waktuuji 3 545 naange jalbooje e hitaande walla 81% e naange potnge jalbude.
Dowlaaji weeyo wonande Atbara (1991-2020 no woorunoo, ɓurtuɗi 1943-hannde)[8]
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laawol otooji hakkunde Afrik — laawol mawngol Kayhayɗi-Kaap ina rewi e Atbara.
Atbara ko nokku teeŋtuɗo ɗo laabi njamndi njokkondirta e peewnugol laabi njamndi, ko ɓuri heewde e golle Atbara ina njokkondiri e laabi njamndi. Joɗnde Sosiyetee ngenndiijo laana njoorndi Sudaan woni ko to Atbara.
Wuro ngoo kadi ina waɗi gooto e gollorɗe semmbe ɓurɗe mawnude e nder leydi Sudaan, hono Sosiyetee semmbe Atbara.
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hitaande Yimɓe
1956 36 300 neɗɗo
1973 ko 66 116
1983 73 009
1993 ko 87 878
2007 (Hiisa) 111 399
2008 [2] ko 134 586 neɗɗo
Hoɗɓe teskiiɓe
Hoɗɓe toon anndaaɓe ina wiyee Mandour Elmahdi, winnduɗo deftere wiyeteende « Daartol juutngol Sudaan » .
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ecoppi - leydi keeriindi wonande Niil Bulu.
Tuugnorgal
- ↑ http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4943
- ↑ http://www.britannica.com/eb/topic-40468/Atbarah
- ↑ https://web.archive.org/web/20091113151654/http://cbs.gov.sd/Tiedadat/Tiedadat3e.htm
- ↑ https://books.google.com/books?id=xeM8AAAAIAAJ
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Atbara#CITEREFChisholm1911
- ↑ http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4943
- ↑ https://orientxxi.info/magazine/les-espoirs-d-une-troisieme-revolution-au-soudan,2834
- ↑ https://www.nodc.noaa.gov/archive/arc0216/0253808/2.2/data/0-data/Region-1-WMO-Normals-9120/Sudan/CSV/Atbara_62680.csv