Atiba
Atiba woni nokkuure laamu nder lesdi Oyo, lesdi Naajeeriya. Joɗnde mayre woni[1] ko e wuro wiyeteengo Offa Meta.
Wertallo mayri ko 1 757 km2, e binnditagol 2006 ngol ko 168 246 neɗɗo.
Kod posto nokku oo ko 203.[2]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atiba jeyaa ko e nokkuuji laamu nokkuuji e nder diiwaan Oyo, leydi Najeriya, sosaaɗi e hitaande 1976. Joɗnde mum woni ko e wuro Ofa Meta. Diiso doosɗe ina ƴetta sariyaaji jowitiiɗi e laamu nokku oo, tawa nokku diiso ngoo ina toppitii njuɓɓudi laamu mum. Atiba LGA ina lomtoo dipiteeji 10, gooto heen fof ina jokkondiri e ward politik gonɗo e les njiimaandi diisnondiral ngal.[3][1]
Nokkuure
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Won e nokkuuji gonɗi e les njiimaandi nokkuure Atiba :[1]
Agunpopo, Aremo, Ashipa, Bashorun, Aaatan, Abolupe, Afonja, Agbaa, Agbaakin, Agbaka, Agbalowo-Asa, Agberinde, Ajalaruru, Ajegunle, Ajikobi, Akaparo, Akinku, Alaafin Palace, Alubata, Alusekere, Are-Eromanushamusanyin, Agbalowo-Asa , Ayetoro, Baago, Balogun Maje, Bangudu, Basorun, Boroboro, Ekesan, Eleke, Elerinle, Elewi, Gaa Bale Fulani, Gbangba Taylor, Gbanta, Ijawaya, Ikolaba, Ile-Ewe, Ilowagbade, Ilusinmi, Iyalamu, Jowo Keese, Koloko, Koso, Lagbondoko Area, Latula, Obagbori, Ode Moje, Ofa-Meta, Ogbegbe, Oke Oloola Area, Oke-Afin, Olokun Esin, Olugbile, Ona-Aka, Onireko, Onre Bare, Oota, Oridota, Origbemidele, Orokoroko , Otefon, Saakin, Saamu, Sabo, Sangolokeke, Sarumi, Area St.
Doggol gollotooɓe laamu hannde e ɓennuɓe
Innde Biro Tenure
Laamɗo Akeem Adeniyi Adeyemi Hooreejo laamu nokkuyankeewu 2007 - 2010
Laamɗo Akeem Adeniyi Adeyemi Hooreejo toppitiiɗo 2011 - 2014
Hooreejo toppitiiɗo Okeniyi Gbolagade 2016 - 2018
Hon. Ibraahiima Sileymaan Akinkunmi Hooreejo toppitiiɗo[4] 2020- 2021
Kafilat ulakojo Hooreejo 2021 - Jooni
Kewuuji e kewuuji teeŋtuɗi e nder laamu nokku Atiba
Haala yiite luumo Akesan: Luumo ɓooyngo Akesan, anndiraango kadi Oja Oba, woni nder ɓernde wuro ngo, ngo woni ko e meeteruuji seeɗa tan e galle laamorɗo Alaafin mo Oyo, Oba Lamidi Adeyemi, yani e yiite e nder waktuuji 12 lewru nduu Alet 5 lewru Yarkomaa 2020, nyaamde denndaangal defte e marsandiisuuji ko ɓuri miliyaaruuji N20. Ko ɓuri 900 njulaagu heddii e kulol e mette mawɗe nde yiite luumo ngoo yani e deeƴre wuro ɓooyngo ngoo. Ammaa, Gomnaajo lesdi Oyo, Gomnaajo Seyi Makinde wari ngam wallugo N781.7 miliyon[5] ngam nyiɓugo luumo Akesan ko ɓuri duuɓi 400.[6] Luumo Akesan mo ɓe mbayli oo, hollitaama e lewru suwee 2021.[7]
Sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Atiba[8].
Ko jokki e mahngo Rajo Atiba[9].
Kiliima/ Geɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atiba ina heɓa weeyo savanna ɓuuɓngo, ngo nganndu-ɗaa ina waɗi nguleeki duumiiki e nder hitaande ndee kala, ina waɗi sahaaji ɓuuɓɗi e yoorɗi ceertuɗi. Hakindo nguleeki hitaande ko 64 degere, diiwaan oo ina heɓa ko ina tolnoo e 596 inch toɓo hitaande kala. Mudda yooro ina yahra e balɗe 59 e nder hitaande, ina wondi e ɓuuɓri 77% e ɓuuɓri UV 7.[10]
Nokkuuji laamu Atiba ina njogii 1 757 kiloomeeteer kaaree, ina njogii 61% e nguleeki. Ina waɗi sahaaji toɓo e yooro ceertuɗi, nguleeki mum tolniima e 28 degere Celsius.[11]
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sektora ndema e nder nokku laamu Atiba ina doolni, ina rema geɗe keewɗe ko wayi no maaro, kakawo, e alkama. Yanti heen, njulaagu, teeŋti noon e nder luumooji baɗɗi Ajegunle e Koso, ina jogii darnde faggudu tiiɗnde, ina rokka geɗe keewɗe.[12]